REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-36/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagatelja JS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Lorena Sandalj Kojundžić, odvjetnica u [adresa], protiv protustranke KS, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Knežević, Bradamante i Perhat Smiljanić j.t.d. u [adresa], radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o reviziji predlagatelja protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Zk-867/2017-2 od 18. rujna 2018. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj Z-17653/2016 (Z-4933/2015, Z- 3883/2015) od 31. srpnja 2017., u sjednici održanoj 3. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Revizija predlagatelja odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Rješenjem je ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-3883/15-3 od 10. rujna 2015. u zk ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnini ŠS (M); iz [adresa], koja se sastoji od 1/6 dijela cijele nekretnine označene kao grč. 300 s kojim je uspostavljeno pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine, i to stan u suterenu na nacrtu označen brojem 1, a na temelju Ugovora o darovanju nekretnine od 25. kolovoza 2015. i punomoći s ovjerenim prijevodom od 11. srpnja 2015., dopušten upis uknjižbe prava vlasništva na nekretninama KS ŠS, na ime i vlasništvo RS, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 1/1 dijela, te je naložena provedba tog upisa.
2. Odlučujući o prigovoru protustranke, zemljišnoknjižni sudac prvostupanjskog suda je rješenjem broj Z-17653/16, Z-4933/15, Z-3883/15 od 31. srpnja 2017. prigovor prihvatio te preinačio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog te je odbio prijedlog za upis i naložio uspostavu zk stanja kakvo je bio prije dopuštenog upisa, a naložio je i upis zabilježbe odbijenog prijedloga.
3. Protiv rješenja zemljišnoknjižnog suca predlagatelj je podnio žalbu koju je odbio Županijski sud u Splitu rješenjem, poslovni broj Gž Zk-867/2017-2 od 18. rujna 2018. te ujedno potvrdio prvostupanjsko rješenje zemljišnoknjižnog suca.
4. Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju (pogrešno nazvana prijedlog za dopuštenje revizije) iz članka 382. stavka 2. u vezi s člankom 400. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) i u vezi s odredbom članka 91. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZZK), podnosi predlagatelj, s prijedlogom da se revizija prihvati radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, i to zbog pravnog pitanja koje glasi:
"Istinitost potpisa na privatnim ispravama sačinjenim u inozemstvu određuje se primjenom članka 52. stavka 1. ili 2. ZZK, a ukoliko sukladno članku 2. ZZK koji upućuje na primjenu Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu ("Narodne novine" broj 53/91) provjerava li u tom slučaju zemljišnoknjižni sud je li inozemna isprava ovjerena/nadovjerena po nadležnim tijelima ili se provjerava nastavno i njezin sadržaj i usklađenost sa zakonom te države u skladu s kojim je sastavljena?". Razlog važnosti revident nalazi u neujednačenoj praksi drugostupanjskih sudova.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija nije dopuštena.
7. Prema odredbi članka 382. stavka 2. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (izvanrednu reviziju), primjerice: 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, 2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem i 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu.
8. U reviziji koju podnosi na temelju odredbe članka 382. stavka 2. ZPP stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela te određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, kao i izložiti razloge zbog kojih smatra da je naznačeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (članak 382. stavak 3. ZPP). Iz sadržaja navedenih odredaba ZPP proizlazi da je za dopuštenost izvanredne revizije potrebno kumulativno ispunjenje slijedećih pretpostavki: da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da su uz pitanje određeno navedeni propisi i drugi važeći izvori prava koji se na njega odnose, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i da pitanje sadrži određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
9. Predmetni je prijedlog za upis uknjižbe prava vlasništva utemeljen na Ugovoru o darovanju nekretnine od 25. kolovoza 2015. koja se nekretnina sastoji od 1/6 dijela cijele nekretnine označene kao grč. 300 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s kojim je uspostavljeno pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine, i to stan u suterenu na nacrtu označen brojem 1., kao i trajnoj punomoći od 23. ožujka 2015. sačinjenoj između predlagatelja JS i protustranke KS.
10. Pobijanim je rješenjem prijedlog za upis odbijen pozivom na odredbe članka 44. stavka 1. ZZK ("Upisi u zemljišnu knjigu će se dopustiti samo na temelju isprava koje nemaju očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost") i članka 108. stavka 1. ZZK ("Zemljišnoknjižni sud će, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako: utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava, ako isprave imaju potreban oblik, ako nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetima na koje se upis odnosi niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena").
11. Naime, na temelju prijedloga za upis i njegovih priloga utvrđeno je da je spomenuti Ugovor o darovanju nekretnine kao privatnu ispravu na kojoj je utemeljen prijedlog za upis potpisala ista osoba: kao daroprimatelj JS, s jedne strane, i JS kao opunomoćenik darovatelja (KS) s druge, dok iz trajne imovinske punomoći sačinjene između predlagatelja i protustranke 23. ožujka 2015. ne proizlazi da je punomoć izdana za zaključenje besplatnog pravnog posla tj. Ugovora o darovanju na temelju kojeg je uknjižba i zatražena, kao što ne proizlazi ni da je na punomoći ovjeren potpis KS. Ujedno je utvrđeno da sadržaj ovjere punomoći od 25. ožujka 2015. ukazuju da na spornoj punomoći ovjera javnog bilježnika iz Toronta, Kanada, potvrđuje da je istinita preslika izvorne punomoći, što da je potvrđeno 11. srpnja 2015., dok iz prijevoda proizlazi da je Ministarstvo vanjskih poslova za trgovinu i razvoj Kanade uredno ovjerilo potpis javnog bilježnika, ali ne proizlazi da je izvršena ovjera potpisa KS, koji je sastavio trajnu imovinsku punomoć niti da je punomoć izdana za zaključenje besplatnog pravnog posla tj. Ugovora o darovanju. Stoga je ocijenjeno da navedene isprave koje su trebale poslužiti kao osnova upisa imaju očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost te nisu valjana osnova za dopuštenje traženog upisa slijedom čega je prijedlog za upis odbijen.
12. U opisanim okolnostima o odgovoru na naznačeno pitanje ne ovisi odluka u sporu zato što pitanje primarno problematizira provjeru usklađenosti inozemne privatne isprave (trajne punomoći) sa zakonom države u kojoj je ta isprava ovjerena (nadovjerena), odnosno vjerodostojnost potpisa, dok je neovisno o vjerodostojnosti potpisa, čak i uz pretpostavku njegove vjerodostojnosti, odbijanje prijedloga za upis utemeljeno na utvrđenju da se punomoć ne odnosi na ovlaštenje za zaključenje besplatnih pravnih poslova, pa tako ni na ugovor o darovanju. Zbog toga, odgovor na naznačeno pravno pitanje nije odlučan za odluku u sporu, pa pitanje nema potrebno obilježje važnosti slijedom čega ne zadovoljava temeljne pretpostavke dopuštenosti (izvanredne) revizije.
13. Zbog navedenih je razloga reviziju valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 392.b stavka 3. ZPP i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
