REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2625/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Dijaniću, odvjetniku u Ivanić- Gradu, protiv tuženika Eko Moslavina d.o.o., Kutina, Zagrebačka 1, OIB 94887300369, zastupano po punomoćniku Predragu Krstanoviću, odvjetniku u Kutini, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1231/2023-2 od 12. ožujka 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pr-15/2022-51 od 21. rujna 2023., u sjednici održanoj 3. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1231/2023-2 od 12. ožujka 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pr- 15/2022-51 od 21. rujna 2023., tužitelj je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 -pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) podnio prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši sljedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
"1. Neovisno o razlozima prvostupanjske presude tužitelj ZA drži da je Odluku o otkazu ugovora o radu skrivljenim ponašanjem radnika dobio isključivo iz političkih razloga i to iz razloga potrebe političkog zapošljavanja politički podobnih kod tuženika a što je uzrokovalo potrebu da se tužitelju da otkaz. Stoga je pitanje za revizijski sud može li drugostupanjski sud preinačiti prvostupanjsku presudu u radnom sporu na štetu radnika bez da se uzme u obzir činjenica da je tužitelju otkaz dan zbog političkih razloga odnosno činjenicom da je otkaz bio politički i nacionalno motiviran?,
2. Može li se otkaz tužitelju dati iz politički motiviranih razloga odnosno nacionalno motiviranih razloga odnosno ne bi li u slučaju sudovi trebali zaštititi radnike?,
3. Nije li i drugostupanjski sud bio u obvezi uzeti u obzir sve navode tužitelja vezano za politički motivirani otkaz odnosno za otkaz motiviran političkim razlozima koji se protežu tijekom cijelog postupka vezano za prigovor tužitelja da se radi o politički motiviranom otkazu? Dakle neovisno o razlozima prvostupanjske presude to se ni prvostupanjski niti drugostupanjski sud nisu bavili stvarnim razlozima zbog kojih je tužitelj dobio otkaz. U svezi navedene afere vezano za zapošljavanja i otkaze kod tuženika vodi se i kazneni predmet kod USKOK-a i nadležnog Županijskog suda u Zagrebu upravo za problematiku otpuštanja i političkih zapošljavanja u EKO MOSLAVINA d.o.o.. Sve ovo niže stupanjski sudovi a napose županijski sud uopće ne uzima u obzir.,
4. Nije li drugostupanjski sud trebao uzeti u obzir i izjavu bivše direktorice tuženika UA koja kategorički ističe „moram napomenuti da su na političkim sastancima HDZ i HSLS mene su gradonačelnik ĐA te RA doslovce ismijavali da na mjestu voditelja imam ABCovca“. Dakle budući je nesporno da je tužitelj ZA u vrijeme otkaza bio član ... to je očito da su vršeni politički pritisci na direktoricu UA da se tužitelju da otkaz. Dakle pogrešno zaključuje drugostupanjski sud da tužitelj nije prijavio politički pritisak budući to cijelo vrijeme ističe no sudovi o tomu odbijaju raspravljati.
5. Vidljivo je da drugostupanjski sud presudu suda prvog stupnja preinačuje isključivo iz razloga koje tijekom postupka navodi bivša direktorica UA te je očito da drugostupanjski sud uopće ne razmatra navode tužitelja iako je činjenica da niti jedna inspekcija niti neovisno tijelo nije potvrdila navode tuženika jer da tužitelj nije kvalitetno radio posao tada bi tuženik bio kažnjen od nadležne inspekcije. Stoga se postavlja pitanje nije li sud dužan jednakom pažnjom cijeniti i iskaz tužitelja kao i iskaz tuženika pogotovu u ovakovom sporu u kojem svaka stranka iznosi svoje tvrdnje? Tužitelj kategorički ostaje kod svih svojih tvrdnji te ističe da ne postoji niti jedan razlog za otkaz te se radi o politički motiviranom otkazu.,
6. Tijekom postupka u spis predmeta dostavljen je CD zapis kao i transkript izrečenog od strane bivše direktorice tuženika CA. Ista je za televiziju doslovno izjavila: „ne bi htjela nikog uvrijediti ali svi znamo kako se guraju politički podobnici….nadalje pozivam gospodina ZA da svakako evo koji je dobio otkaz da izjavu za medije kako se politički vršio pritisak i za njegov otkaz. Ja vjerujem da će Vam se on rado odazvati“ Dakle nije li Županijski sud u Zagrebu trebao cijeniti i ovu izjavu UA koja je snimljena od TV kuće i iz koje jasno proizlazi da UA kategorički priznaje da se vršio pritisak za otkaz tužitelja? Navedeno je sastavni dio spisa i na CD mediju i kao transkript.,
7. Nije li Županijski sud u Zagrebu trebao cijeniti i iskaz gradonačelnika PA koji u svom iskazu kategorički tvrdi da je UA bila zadovoljna radom tužitelja te da ga je čak i unaprijedila da bi potom izražavala nezadovoljstvo istim. Isto tako ĐA naveo je da je UA koja je usput rečeno zbog političkih sukoba u Gradu Kutina i smijenjena u jednom trenutku počela davati svima opomene te ĐA navodi da se kod tuženika počelo nešto čudno dešavati te da je veći broj zaposlenika dobio opomenu pred otkaz, da je 20 zaposlenika u to vrijeme otišlo i željelo otići od tuženika. ĐA pak navodi da mu UA nije najavila da će tužitelju dati otkaz jer da je znala da je on kao gradonačelnik neće podržati. Dakle sve ovo nije važno drugostupanjskom sudu koji ocjenjujući provedene dokaze poklanja vjeru svemu što tvrdi tuženik dok ne prihvaća sve ono što navodi tužitelj?,
8. Županijski sud zaključuje da tvrdnje tužitelja o mobingu od strane direktorice nisu dokazane. Nije li takov zaključak drugostupanjskog suda neosnovan budući sam svjedok ĐA gradonačelnik osnivača Grada Kutine jasno navodi da je tužitelj bio kod njega te da se žalio na tadašnju direktoricu UA ĐA navodi da su se njemu na UA dolazili žaliti i drugi zaposlenici tuženika. Kada se sve navedeno uzme u obzir očito jest da Županijski sud u Zagrebu neosnovano preinačuje prvostupanjsku presudu i potpuno neosnovano odbija tužbeni zahtjev tužitelja.
9. Iz dostavljene Sistematizacije radnih mjesta to jest iz Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta kod tuženika (Sistematizacija dostavljena u spis) razvidno je da u sektoru odvoza i tehnološke obrade otpada postoji radno mjesto Rukovoditelj sektora odvoza i tehnološke obrade otpada, odlaganja otpada, mehaničke radione i održavanja vozila te da postoji i radno mjesto Voditelj sektora odvoza i tehnološke obrade otpada, odlaganja otpada, mehaničke radione i održavanja vozila. Nije li tužitelj zaključio ugovorom o radu ugovor za obavljanje poslova Voditelja a ne Rukovoditelja sektora odvoza i tehnološke obrade otpada, odlaganja otpada, mehaničke radione i održavanja vozila te nije li za rad sektora odgovora Rukovoditelj, a ne Voditelj ZA kako pogrešno zaključuje županijski sud. Sukladno sistematizaciji radnih mjesta Voditelj odgovara Rukovoditelju. Zbog pogrešnog pravnog pristupa nije li pogrešan zaključak drugostupanjskog suda da je upravo Rukovoditelj (a ne Voditelj) odgovoran za poslove koji se imputiraliju tužitelju koji je ugovor o radu zaključio za mjesto Voditelja? Nisu li opisani poslovi Voditelja ustvari poslovi za koje odgovara Rukovoditelj? Dakle svi poslovi koji se imputiraju tužitelju za iste on uopće nije bio odgovoran jer je zaposlen na radnom mjestu Voditelja a istog kontrolira i nadzire Rukovoditelj tuženika.".
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužitelj je podnio i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnom postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje, pravo na jednakost pred zakonom, pravo na jednakost pred sudom, pravo na slobodu mišljenja i izražavanja tog mišljenja.
1.2. Tuženik nije podnio odgovor na prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je sljedeće.
2.1. Predmetna pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što se ta pravna pitanja odnose isključivo na okolnosti konkretnog (predmetnog) slučaja.
2.2. Unatoč navedenom, u odnosu na predmetna pravna pitanja, ovdje je za ukazati da tužitelj nije postupio sukladno odredbi čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP jer u odnosu na predmetna pravna pitanja nije jasno naznačio razloge važnosti tih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
2.3. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje, pravo na jednakost pred zakonom, pravo na jednakost pred sudom te pravo na slobodu mišljenja i izražavanja tog mišljenja. Naime, tužitelj sadržajem prijedloga za dopuštenje revizije ne ukazuje na niti jednu određenu (konkretnu) povredu odredaba parničnog postupka, a ne ukazuje niti na jednu određenu (konkretnu) odredbu materijalnog prava koju bi nižestupanjski sudovi propustili primijeniti ili bi je pogrešno primijenili.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 3. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 3. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
