REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4695/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Grada Zagreba, OIB 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnik Marko Ramljak, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika Splendid d.o.o., OIB 31618014301 iz Zagreba, Mlinovi 28, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Škunca, odvjetnik u Zaprešiću, radi ispražnjenja i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr-276/2023-4 od 25. lipnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-246/2021 od 1. ožujka 2021., na sjednici održanoj 3. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja.
II. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda .
Obrazloženje
1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž Ovr-276/2023-4 od 25. lipnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-246/2021 od 1. ožujka 2021.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
1. „da li žalba ovršenika izjavljena na rješenje o ovrsi s navedenim žalbenim razlogom osporavanja postojanja uvjeta za izdavanje potvrde javnog bilježnika o ovršnosti, podrazumijeva postojanje formalnih zakonskih pretpostavki za pravnu valjanost takve potvrde utvrđenih prema dokumentaciji dostavljenoj od ovrhovoditelja javnom bilježniku, ili na postojanje takve pravne valjanosti može biti od utjecaja materijalni dokaz kojega je u ovršni spis dostavio ovršenik uz izjavljeni pravni lijek ,a koji proturječi činjenici utvrđenja dospjelosti obaveze ili činidbe, koja je pravna pretpostavka za izdavanje potvrde ovršnosti, stoga je ovršni sud treba ukinuti, odnosno ukoliko to propusti učiniti prvostupanjski sud , tada to pitanje na odgovarajući način u okviru svojih stvarnih nadležnosti treba riješiti drugostupanjski sud po žalbi ovršenika ? „
2. „ukoliko ovršni sud prvog stupnja ne odluči o osnovanosti žalbenih razloga koji su mu stavljeni u nadležnost po čl. 52. Ovršnog zakona, već spis sa žalbom proslijedi drugostupanjskom sudu da on odluči o svim žalbenim razlozima, da li to daje ovlasti drugostupanjskom sudu da odbije odlučivati u onim spornim poravnim pitanjima koji su kao žalbeni razlozi temeljem odredbe čl. 52. u svezi čl. 50. st. 1. točke 10. stavljeni u nadležnost suda prvog stupnja da o njima odlučuje? „
Kao razlog važnosti poziva se na odluke ovoga suda broj Rev 137/21, Rev 275/2017 i Rev x-1111/12.
Ovršenik navodi i da mu je u postupku povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku, jednakost svih pred zakonom te pravo na podnošenje pravnog lijeka.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je u odnosu na postavljena pitanja u prijedlogu ocijenio slijedeće. Pitanjima se zapravo traži odgovor o postupanju suda pri odlučivanju o žalbi protiv rješenja o ovrsi. Način postupanja suda i odlučivanje o žalbi s obzirom na pojedine žalbene razloge jasno je propisan odredbama Ovršnog zakona. Stoga ovršenik pita nešto što jasno proizlazi iz zakona. Pri tome mu u odnosu na prvo pitanje valja ukazati da je sud drugoga stupnja sasvim jasno iznio pravno shvaćanje o žalbenom razlogu koji se odnosi na potvrdu o ovršnosti javnog bilježnika (točka 15. obrazloženja). U odnosu na drugo pitanje valja mu istaknuti da odgovor na to pitanje proizlazi iz Ovršnog zakona na što je sud drugoga stupnja jasno i uputio. Dakle, ova pitanje nisu važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, pa niti sudska praksa na koju se ovršenik poziva nije od utjecaja. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja.
4. U odnosu pak na povredu prava koja ističe ovršenik valja mu odgovoriti slijedeće. Navod o pristranosti ovršnih sudova da sude u korist Grada Zagreba je posve neobrazložen, pri čemu mu valja odgovoriti da je o žalbi odlučio Županijski sud u Rijeci. Navod o povredi prava na podnošenje pravnog lijeka je isto tako posve nejasan u situaciji u kojoj je o pravnom lijeku ovršenika odlučivano. Isto tako, ovršeniku valja istaknuti da je drugostupanjska odluka posve jasna i obrazložena te sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama. Pored toga, ovršenik u prijedlogu nije iznio o kojim se osobito teškim povredama odredaba parničnog postupka radi. Stoga svojim navodima u prijedlogu nije učinio vjerojatnim postojanje razloga iz čl. 385.a st.
2. ZPP-a. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a te je odlučeno kao u toč. II. izreke ovoga rješenja.
Zagreb, 3. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa