REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-708/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Mate Matić, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Matić i partneri, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 4, protiv tužene NA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Petar Ćubela, odvjetniku u Zagrebu, Vlaška 72c, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o tuženičinom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, posl. br. Gž-1421/21-2 od 26. travnja 2022., u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog suda u Kutini, posl. br. P-71/2020-53 od 11. listopada 2021., u sjednici održanoj 3. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Tuženoj se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru, posl. br. Gž-1421/21-2 od 26. travnja 2022., u dijelu pod toč. I. izreke u odnosu na slijedeća pravna pitanja:

"1. Da li je sud u parničnom postupku vezan utvrđenjem iz pravomoćne presude na temelju priznanja iz drugog postupka koja je donesena u postupku u kojemu tužena nije sudjelovala kao stranka niti u odnosu na tuženu postoji intervencijski efekt iz toga drugog postupka te s tim u vezi, može li pravomoćna presuda stvarati pravo na ikoga osim za stranke koje su sudjelovale u tom drugom postupku, budući da je navedeno u suprotnosti s načelom da res iudicata facit ius inter parters?

2. Da li je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ako sud nije dao razloge o odlučnoj činjenici je li i kada prestala bračna zajednica već je svoju odluku utemeljio na pravomoćnoj presudi na temelju priznanja iz drugoga postupka u kojemu nije sudjelovala jedna od stranaka koja ističe takav prigovor?"

Obrazloženje

1. Tužena je protiv presude Županijskog suda u Zadru, posl. br. Gž-1421/21-2 od 26. travnja 2022., u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog suda u Kutini, posl. br. P-71/2020-53 od 11. listopada 2021., podnijela prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) postavivši pet pravnih pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu odnosno zbog počinjenja bitne povrede odredaba parničnog postupka, a koja pitanja glase:

"1. Da li je sud u parničnom postupku vezan utvrđenjem iz pravomoćne presude na temelju priznanja iz drugog postupka koja je donesena u postupku u kojemu tužena nije sudjelovala kao stranka niti u odnosu na tuženu postoji intervencijski efekt iz toga drugog postupka te s tim u vezi, može li pravomoćna presuda stvarati pravo na ikoga osim za stranke koje su sudjelovale u tom drugom postupku, budući da je navedeno u suprotnosti s načelom da res iudicata facit ius inter parters?

2. Da li je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ako sud nije dao razloge o odlučnoj činjenici je li i kada prestala bračna zajednica već je svoju odluku utemeljio na pravomoćnoj presudi na temelju priznanja iz drugoga postupka u kojemu nije sudjelovala jedna od stranaka koja ističe takav prigovor?

3. Da li je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ako sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama već je presudu utemeljio na pravomoćnoj presudi iz drugog postupka koja je donesena na temelju nedopuštenih raspolaganja stranaka iz čl. 3. st. 3. ZPP- a?

4. Da li je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja braka ili bračne zajednice, odnosno s tim u vezi, jesu li pojmovi brak i bračna zajednica u smislu odredbe čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima, istovjetni pojmovi?

5. Da li je sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako je povodom žalbe protiv prvostupanjske presude koja je donesena nakon što je revizijski sud ukinuo do tada donesene presude, odlučivao drugi županijski sud, a ne onaj županijski sud koji je već odlučivao po ranijoj žalbi protiv presude?"

2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

3. Prijedlog za dopuštenje revizije je osnovan u odnosu na prva dva postavljena pravna pitanja.

4. Predmet spora je utvrđenje ništetnosti ugovora o doživotnom uzdržavanju kojim se raspolagalo zajedničkom imovinom bračnih drugova.

5. Nižestupanjski sudovi svoje odluke temelje na pravomoćnoj presudi na temelju priznanja radi utvrđenja bračne tečevine, a koju je tužiteljica podnijela protiv zajedničke djece, nje i njezinog pokojnog supruga, a u kojem postupku tužena nije sudjelovala, a što je u suprotnosti sa izraženim stajalištem u odlukama revizijskog suda npr. Rev-887/03-2, Rev-630/03 itd., pa je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

6. Treće postavljeno pravno pitanje nije važno za odluku u sporu, jer tužena ne tvrdi da je do nedopuštenih raspolaganja (čl. 3. st. 3. ZPP) došlo u ovom parničnom postupku.

7. Četvrto postavljeno pravno pitanje nije važno za odluku u sporu, jer je u ovom postupku odlučno jesu li nekretnine koje su bile predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju uopće bračna tečevina između tužiteljice i njezinog pokojnog supruga ili je nakon prestanka bračne zajednice to postala posebna imovina pok. FA.

8. Peto postavljeno pravno pitanje nije važno, jer se ne radi o bitnoj povredi odredaba parničnog postupka propisano odredbom čl. 354. st. 2. ZPP.

9. Slijedom navedenog, u odnosu na treće do peto postavljeno pravno pitanje nije dopušteno podnošenje revizije.

Zagreb, 3. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Jadranko Jug