REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-585/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagatelja UZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Jadranko Kozarić, odvjetnik u Makarskoj, protiv protustranke JZ, iz [adresa], radi uknjižbe promjene korisnika založnog prava, odlučujući o reviziji predlagatelja protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Zk-507/2017 od 4. rujna 2017., u sjednici održanoj 3. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Revizija predlagatelja odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda broj Z-7402/14 od 27. listopada 2014. na temelju Ugovora o ustupu potraživanja od 16. ožujka 2006. ovjerenog u potpisu pred javnim bilježnikom u Makarskoj Anti Barbiću 17. ožujka 2006. pod brojem ovjere OV- 3551/06 i OV-3552/06, u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] dopuštena je uknjižba prava prijenosa prava zaloga uknjiženog pod poslovnim brojem Z-7491/97 u korist JZ iz [adresa], na temelju Ugovora o zemljišnoknjižnom zalogu od 6. listopada 1997. u iznosu od 7.000.000,00 kuna, što na dan potpisivanja Ugovora iznosi 1.977.959,80 DEM, a na teret posebnih dijelova zgrade, i to: poslovnog prostora na katu površine 149,00 m², sagrađenog na čest. zem. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], poslovnog prostora na katu površine 158,00 m² sagrađenog na čest. zem. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], poslovnog prostora na katu površine 160,00 m², sagrađenog na čest. zem. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], poslovnog prostora na katu površine 173,00 m², sagrađenog na čest. zem. [katastarska čestica], anagrafske oznake [adresa], sve u korist predlagatelja UZ uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava s imena protustranke JZ. Ujedno je naložena provedba odgovarajućih upisa u zemljišnoj knjizi.
2. Odlučujući o prigovoru predlagatelja, zemljišnoknjižni sudac prvostupanjskog suda je rješenjem broj Z-12376/2014 (Z-7402/2014) od 11. listopada 2016. u točki I. izreke preinačio rješenje broj Z-7402/2014 od 27. listopada 2014. i odbio prijedlog za upis, te u točki II. izreke naložio uspostavu zemljišnoknjižnog stana kakvo je bilo prije dopuštenog upisa. Ujedno je u točki III. izreke naložio upis zabilježbe odbijenog prijedloga.
3. Odlučujući o žalbi predlagatelja, Županijski je sud u Splitu rješenjem broj Gž Zk- 507/2017 od 4. rujna 2017. odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog suca.
4. Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju iz članka 382. stavka 2. u vezi s člankom 400. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) i u vezi s odredbom članka 91. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZZK), reviziju podnosi predlagatelj, s prijedlogom da se revizija prihvati, a drugostupanjsko rješenje preinači i naloži provedba upisa promjena korisnika založnog prava po prijedlogu predlagatelja.
5. Na reviziju nije odgovoreno.
6. Revizija nije dopuštena.
7. Prema odredbi članka 382. stavka 2. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (izvanrednu reviziju), primjerice: 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, 2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem i 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu.
8. U reviziji koju podnosi na temelju odredbe članka 382. stavka 2. ZPP stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela te određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, kao i izložiti razloge zbog kojih smatra da je naznačeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (članak 382. stavak 3. ZPP). Iz sadržaja navedenih odredaba ZPP proizlazi da je za dopuštenost izvanredne revizije potrebno kumulativno ispunjenje slijedećih pretpostavki: da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da su uz pitanje određeno navedeni propisi i drugi važeći izvori prava koji se na njega odnose, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i da pitanje sadrži određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
9. U reviziji predlagatelj ne naznačuje izrijekom pravna pitanja zbog kojih podnosi izvanrednu reviziju, već u osnovi ističe nezakonitost kao razlog zbog kojeg bi revizijski sud trebao dopustiti izvanrednu reviziju, a u vezi s pitanjem "mora li tražbina osigurana založnim pravom uvijek odgovarati visini upisanog založnog prava", smatrajući da pravno shvaćanje drugostupanjskog suda o tom pitanju (potvrdan odgovor) "ne proizlazi iz zakonskih odredba ni sudske prakse". U isto vrijeme, međutim, revident konkretno na ukazuje ni na jednu odluku iz sudske prakse koja bi ukazivala na neujednačenu praksu drugostupanjskih sudova, kao ni da bi odluka drugostupanjskog suda bila nepodudarna s praksom revizijskog suda, a niti okolnosti koje bi opravdavale potrebu preispitivanja sudske prakse u smislu točke 3. stavka 2. članka 382. ZPP. U tom kontekstu u reviziji nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih revident smatra da je naznačeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
10. Iz sadržaja revizijskih navoda, dakle, proizlazi da revident osporava pravilnost primjene materijalnog prava čime u osnovi ukazuje na nezakonitost kao razlog važnosti za dopuštenje revizije. Međutim, nezakonitost revizijom pobijane odluke u pravilu nije odlučna za ocjenu sadržava li ona neko važno pitanje ili ne (nezakonitost odluke je bila odlučna za privatnu funkciju revizije kakvu je imala redovna revizija, a nema izvanredna revizija kojoj je funkcija osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni).
11. Zbog navedenih je razloga reviziju predlagatelja valjalo odbaciti na temelju odredbe članka 392.b stavka 2. ZPP i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
