Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Poslovni broj: Usž-1387/2024-2

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Frankopanska 16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Marine Kosović Marković, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja OC iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Marijan Belušić, odvjetnik iz Labina, Sv. Katarine 14, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja, zastupanog po istom opunomoćeniku, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj:10 UsI-2573/2023-9 od 1. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2024.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj:10 UsI-2573/2023-9 od 1. ožujka 2023.

    Obrazloženje

    1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/768, URBROJ: 443-02-02-17-23-4 od 20. studenoga 2023., kojim se tužitelju naređuje uklanjanje postavljene stambene građevine visine prizemlja, razvijenih tlo.dim. 8,00 x 2,95 m, s prigrađenim funkcionalno povezanim natkrivenim trijemom, metalne konstrukcije, tlo.dim. 6,50 x 3,60 m, a koja građevina je spojena u tlo PVC cijevima fekalne odvodnje, te je spojena na dovod tehničke vode iz plastičnog spremnika za kišnicu, sve na način i pod uvjetima iz tog rješenja.

    2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, navodi da se na njegovoj nekretnini ne nalazi građevina te da je, radi utvrđenja te sporne činjenice, već u tužbi predložio provođenje očevida i građevinskog vještačenja, a čemu prvostupanjski sud nije udovoljio, već je odluku utemeljio isključivo čitanjem zapisnika i ostalih isprava koje je sačinio tuženik. Pritom ističe da nije bio nazočan inspekcijskom očevidu koji je tuženik proveo 31. kolovoza 2023., niti je o istom prethodno obaviješten. Stoga smatra da je sud u ovom postupku omogućio jednoj strani – tuženiku da ima povlašteni položaj u postupku jer sva utvrđenja prvostupanjski sud temelji na sadržaju isprava koje je kreirao tuženik. Drži pogrešnim i utvrđenje suda da se ovdje nedvojbeno radi o sklopu nastalom građenjem te da se predmetni sklop kao takav više ne može prevoziti u prometu, a da se prije toga ne rastavi, jer je upravo tu nedvojbenost da se radi o sklopu nastalom građenjem tužitelj osporio tražeći provođenje predloženih dokaza. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže Sudu poništiti osporenu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.

    6. Naime, iz podataka sveza spisa, osobito zapisnika o inspekcijskom nadzoru obavljenom 31. kolovoza 2023. (s fotografijama izvedenog stanja) i očitovanja tužitelja na utvrđenja iz tog zapisnika danog podneskom od 25. rujna 2023., razvidno je da je tužitelj na predmetnoj lokaciji (k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina]), bez građevinske dozvole, postavio stambenu građevinu, visine prizemlja s prigrađenim i funkcionalno povezanim natkrivenim trijemom, da je građevinu spojio u tlo PVC cijevima fekalne odvodnje te se spojio na dovod tehničke vode iz plastičnog spremnika za kišnicu, sve na način i u dimenzijama opisanim tim zapisnikom. Stoga su, i po ocjeni ovoga Suda, u konkretnom slučaju ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), kojom je građenje bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine.

    7. S obzirom na navedeno, tužitelj neosnovano prigovara da se ovdje ne radi o građevini u smislu članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), prema kojem je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

    7.1. Dakle, iz definicije kakvu ima u vidu citirana zakonska odredba nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem od gotovih elemenata, pri čemu mobilnost konstrukcije nije odlučna, jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine.

    7.2. Također, predmetni objekt odgovara definiciji zgrade iz točke 38. citirane odredbe Zakona o gradnji, prema kojoj je zgrada zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari, a što je upravo ovdje slučaj, jer je predmetna građevina stambene namjene. Stoga je i za njezinu izgradnju/postavljanje bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, sukladno odredbama Zakona o gradnji.

    8. Nije pravno odlučan niti prigovor usmjeren na neprovođenje dokaza predloženih u upravnom sporu (očevid na licu mjesta, vještačenje), jer sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovog spora, jer, i po ocjeni ovog Suda, oni ne bi doveli do drukčije odluke u ovoj stvari, u kojoj su relevantne činjenice vezane za utvrđenje bespravne gradnje potpuno i pravilno utvrđene već u postupku koji je prethodio donošenju rješenja tuženika.

    9. Kraj takvog stanja stvari, neosnovano tužitelj drži da je prvostupanjski sud u ovom postupku omogućio tuženiku povlašteni položaj u postupku, čime u stvari upire na povredu načela "jednakosti oružja" zbog neprovođenja predloženih dokaza. Ovo iz razloga jer ni Ustav Republike Hrvatske ni Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određeni svjedok ili izvede neki dokaz. Jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava (jednakost oružja, jednakost sredstava) pretpostavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku, a kojem uvjetu je ovdje udovoljeno. Naime, tužitelju je tijekom upravnog postupka omogućeno očitovati se na nalaz građevinskog inspektora, dok je tijekom sudskog postupka održana rasprava 26. veljače 2024. kojom prilikom je tužitelju također dana mogućnost očitovati se o zahtjevima i navodima druge stranke, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog spora, slijedom čega ovaj Sud ne nalazi povredu zakona na štetu tužitelja niti po toj osnovi.

    10. Kako, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

    11. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), žalbu odbiti kao neosnovanu.

    U Zagrebu, 3. prosinca 2024.

    Predsjednica vijeća

    Senka Orlić-Zaninović

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.