Poslovni broj: Usž-1008/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Marine Kosović Marković, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ČĐ, [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici ĆĐ, sin na istoj adresi i Ivan Močić, odvjetnik iz Splita, Domovinskog rata 29a/I, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, Šibenik, Stjepana Radića 30, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja, kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Močić, protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 15 UsI-1498/23-6 od 22. prosinca 2023., na sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj. 15 UsI-1498/23-6 od 22. prosinca 2023.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I- 362-02/23-02/422, UR.BROJ: 443-02-03-21-23-3 od 5. svibnja 2023. Ujedno je rješenjem prvostupanjskog suda odbijen tužiteljev zahtjev za naknadom troškova upravnog spora.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređuje se tužitelju, kao investitoru, da u roku 100 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni rekonstrukcijom izvedeno potkrovlje s izvedenim drvenim kosim krovom s nadozidom, tlo. dim. cca 11,00x4,90 m, koje se gradi nad postojećom stambenom građevinom visine suteren + prizemlje + 2 kata + potkrovlje, sve na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom prisilnog izvršenja rješenja izricanjem novčanih kazni.
2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu, osobno i putem odvjetnika, zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu, pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbenim razlozima, u bitnom, pogrešnu primjenu materijalnog prava nalazi u tome što mu se naređuje uklanjanje rekonstrukcijom izvedenog potkrovlja s izvedenim drvenim kosim krovom, s nadozidom, tlo. dim. 11,00x4,90 m, koje gradi nad postojećom stambenom građevinom, iako nije došlo do rekonstrukcije čitavog potkrovlja, već samo stražnjeg dijela krovišta. Rekonstrukcijom se ispravlja, lomi na istoj točki kao i stari dio krovišta (legalizirani) te postavlja nadozid od 60 cm. S tim u vezi upire na članak 5. stavak 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22. – dalje u tekstu: Pravilnik), prema kojem se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj zgradi kojima se, pored ostalog, podiže novi nadozid do najviše 0,6 m ili postojeći nadozid jednom povećava za najviše 0,6 m (stavak 3.c). Smatra pogrešnim pozivanje prvostupanjskog suda na odredbu stavka 7. citirane podzakonske odredbe, pri čemu upire na glavni projekt, TD 04/2021-A iz 03/2021, u kojem je jasno navedeno da se krov može rekonstruirati s nadozidom od 0,60 m. Drži da je točno i potpuno utvrđeno činjenično stanje preduvjet za pravilnu primjenu materijalnog prava, što znači da se materijalno pravo ne može pravilno primijeniti niti se može zakonito odlučiti o pravima ili obvezama stranaka, ako se prethodno nisu točno i potpuno utvrdile sve relevantne činjenice, a upravo je ovdje tužiteljevo ustavno pravo povrijeđeno kada je materijalno pravo primijenjeno na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Iznoseći i druge razloge, tužitelj predlaže ovom Sudu prihvatiti žalbu, preinačiti osporenu presudu i poništiti rješenje tuženika, poredno, predmet vratiti na ponovno raspravljanje i odlučivanje.
3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/19. i 110/21. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
6. Naime, iz podataka sveza spisa razvidno je da je prvostupanjski sud u upravnom sporu pravilno i u potpunosti utvrdio činjenično stanje, iz kojeg nesporno proizlazi da je tužitelj, u svojstvu investitora, bez građevinske dozvole, na predmetnoj lokaciji pristupio rekonstrukciji (nadogradnji) dijela potkrovlja s nadozidom i dijela ravnog krova u površini od 11,00x4,90 m, sve detaljno opisano zapisnicima o inspekcijskim nadzorima od 4. travnja 2023., 7. travnja 2023. i 19. travnja 2023., kojima su priložene skice i fotografije izvedenog stanja, pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od 27. travnja 2016. sa Snimkom izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade od listopada 2015. (sastavni dio koje su nacrti izvedenog stanja) i dijelovi Glavnog projekta – rekonstrukcija potkrovlja na postojećem legalnom objektu, oznake TD 04/2021 i 04/2021-A od 03/2021 (dalje u tekstu: Glavni projekt).
6.1. Iz rješenja o izvedenom stanju razvidno je da je predmetna zgrada ozakonjena kao završena poluugrađena manje zahtjevna zgrada, stambene namjene s četiri stambene jedinice, visine suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje, prekrivena kosim dvostrešnim krovom, te da su maksimalne tlocrtne dimenzije zgrade 22,24x6,87 m. Iz Glavnog projekta (tehničkog opisa) proizlazi pak da je ovim projektom obuhvaćena rekonstrukcija potkrovlja, koje se proširuje na dio terase te se rade metalne spiralne stube kao protupožarni dio za evakuaciju potkrovlja, dok se na istočnom dijelu potkrovlja postojeća ostava i nenatkrivena terasa nadograđuju u stambeni prostor te se montira protupožarno stubište, sve s ciljem da se nakon nadogradnje dobije prošireni stambeni prostor postojeće stambene jedinice, bruto površine 64,39 m[2] .
7. Dakle, iz opisanih radova proizlazi da se u konkretnom slučaju nesporno radi o rekonstrukciji dijela potkrovlja i ravnog krova sa svrhom gradnje stambenog prostora, a koja rekonstrukcija se izvodi bez građevinske dozvole u tlo. dim. 11,00x4,90 m, kako je to i navedeno u izreci inspekcijskog rješenja, a ne, kako to tvrdi tužitelj, na cijeloj površini koja je tlo. dim. 22,24x6,87 m. Stoga su, i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18. i 117/21.), kojom je građenje (rekonstrukcija) bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine odnosno njezinog dijela.
8. S obzirom na izloženo, neosnovano tužitelj i u žalbi inzistira na primjeni odredbe članka 5. stavka 3. Pravilnika, jer se ovdje ne radi o situaciji kakvu ima u vidu citirana odredba, već o rekonstrukciji postojeće građevine u smislu članka 3. stavka 1. točke 28. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), za koju je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, a što je tužitelj propustio učiniti.
9. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe. Ovo osobito imajući u vidu da tužitelj pravilnost osporene presude pobija ukazujući na iste činjenice i dokaze na kojima je presuda utemeljena, ali ih drukčije tumači, dajući u stvari svoje viđenje i ocjenu činjeničnog stanja utvrđenog u postupku te svoju interpretaciju primijenjenog materijalnog prava, što nije od utjecaja na donošenje drukčije odluke u ovoj stvari.
10. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, a sukladno ovlaštenju iz članka 169. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu, 3. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
