REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Jž-2053/2017

Zagreb

Broj: Ppž - 11732/2021

U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Goranke Ratković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LZ, zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 16. listopada 2021., broj: 38 Pp - 11512/2021-4, u sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje Split kao neosnovana i potvrđuje se pobijana presuda.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 16. listopada 2021., broj: 38. Pp - 11512/2021-4, proglašen je krivim okr. LZ da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je, izrečena novčana kazna 1.200,00 kuna, što je protuvrijednost 160,00 eura, u koju se na temelju članka 40. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), uračunava vrijeme oduzimanja slobode od 15. listopada 2021. do 16. listopada 2021. temeljem Izvješća o uhićenju I Policijske postaje Split od 15. listopada 2021., kao 600,00 kuna u izrečenu novčanu kaznu, pa je okr. LZ preostalo za platiti novčanu kaznu 600,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka od 200,00 kuna.

1.Istom presudom, od okr. LZ, na temelju članka 76.a Prekršajnog zakona oduzet je predmet – 1 (jedan) rasklopni nož, sveukupne duljine 17 cm, od kojih 8 cm iznosi duljina oštrice, a 9 cm je duga plastična drška s natpisom „Samurai 2000“, a sukladno Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta I Policijske postaje Split, ser. broj: [serijski broj] od 15. listopada 2021.

2.Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni, odnosno zbog odluke o neizricanju kazne zatvora, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3.Žalba nije osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5.U žalbi zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni tužitelj ističe da utvrđeno činjenično stanje zahtijeva izricanje kazne zatvora jer su okolnosti počinjenja iznimno grube kao i da je djelo počinio u izravnoj namjeri te da iz okolnosti koju su uvjetovale izbor vrste kazne koje je prvostupanjski sud naveo nije vidljivo, kojim konkretnim okolnostima se sud vodio prilikom izricanja prekršajne sankcije. Osim toga, mišljenje tužitelja je da se novčanom kaznom koju je sud izrekao neće ostvariti specijalno preventivni željeni učinak kako u odnosu na osobu okrivljenika i njegovo buduće ponašanje, kao i generalnopreventivni učinak.

5.1.Razmotrivši odluku o novčanoj kazni, a povodom žalbenih navoda, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljeniku za počinjeni prekršaj utvrdio novčanu kaznu primjerenu težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika i svrsi kažnjavanja iz članka 6. i članka 32. Prekršajnog zakona.

5.2.Naime, iako je u pravu tužitelj kada ističe da se radi o grubim okolnostima počinjenja djela, ističe se da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja vrste i visine kazne uzeo u obzir okolnosti počinjenja djela budući da je sukladno članku 36. Prekršajnog zakona, cijenio težinu prekršaja i značaj inkriminirajućeg ponašanja na javnom mjestu. Međutim, pravilno je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir i druge okolnosti propisane odredbom članka 36. Prekršajnog zakona. Stoga, imajući u vidu da iz stanja spisa ne proizlazi da bi okrivljenik bio pravomoćno osuđivan (ranije ponašanje okrivljenika) kao i da je okrivljenik izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja i priznao počinjenje djela (ponašanje okrivljenika nakon počinjenog prekršaja) te uzimajući u obzir imovno stanje i po ocjeni ovog suda izrečena novčana kazna 1.200,00 kuna (protuvrijednost 160,00 eura), dakle novčana kazna izrečena gotovo u zakonom propisanom maksimalnom iznosu, primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

5.4. Ističe se da je nakon donošenja nepravomoćne presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 114/2022.), kao posljedica stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 57/2022., 88/2022.), a koji u konkretnom slučaju zbog konverzije novčane valute propisuje manji iznos najniže i najviše novčane kazne ( u iznosu od 20,00 do 170,00 eura, što prema fiksnom tečaju konverzije – 7.53450, iznosi 150,69 do 753,45 kuna), dok je Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisivao za taj prekršaj nešto strožu najnižu i najvišu novčanu kaznu (u iznosu od 50 dem do 350 dem, revalorizirano po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2001., odnosno od 25,56 do 178,92 eura prema obračunskom koeficijentu konverzije DEM-a u eure Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja 2002.). Budući da je, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud pravilno odmjerio novčanu kaznu i okrivljeniku za prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, izrekao novčanu kaznu 1.200,00 kuna / 160,00 eura, a koja je unutra okvira novčanih kazni propisanih Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, kao i unutar okvira novčanih kazni propisanih Zakonom o izmjeni Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mir, ovaj drugostupanjski sud novi zakon nije primijenio, ocijenivši da je prema načelu konkretnosti (novčana kazna pravilno odmjerena i primjerena svim okolnostima slučaja) novi Zakon u izmijenjenoj odredbi ne dovodi do povoljnijeg rezultata za okrivljenika.

6.Slijedom naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 3. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.