REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-5024/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr.sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Krešimiru Orloviću, odvjetniku u Sesvetama, protiv tuženika [trgovačko društvo] [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupan po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-819/2023-2 od 17. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-172/2020-30 od 27. ožujka 2023., u sjednici održanoj 3. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika glede postavljenih pravnih pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika i potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:

„I./ Nalaže se tuženiku [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj] da tužitelju UT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi iznos od 3.000,29 EUR 1/ 22.605,71 kn zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 20.11.2019. do 31.12.2022. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u roku od 15 dana.

II./ Nalaže se tuženiku [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj] da tužitelju UT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi iznos od 730,83 EUR / 5.506,47 kn, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 20.11.2019. do 31.12.2022. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u roku od 15 dana.

III./ Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva kojim se Nalaže se tuženiku [trgovačko društvo], [adresa], [osobni identifikacijski broj] da tužitelju UT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi iznos od 159,27 EUR / 1.200,00 kn sa zateznom kamatom od 04.11.2019. do isplate, iznos od 316,34 EUR / 2.383,49 kn sa zateznom kamatom od 05.11.2019. do isplate, te zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 3.000,29 EUR / 22.605,71 kn počev od 04.11.2019. do 19.11.2019., a na dosuđeni iznos od 730,83 EUR / 5.506,47 kn počev od 05.11.2019. do 19.11.2019., a sve to do 31.12.2022. godine po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u roku od 15 dana.

IV./ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.883,38 EUR / 14.190,31 kn, a sve u roku od 15 dana.

V./ Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.“.

2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženik zbog pitanja:

„1. Može li sud sam utvrditi odlučne činjenice za koje je potrebno stručno znanje vještaka prometne struke, a kojim sud ne raspolaže?

2. Jesu li ništetne odredbe ugovora o kasko osiguranju motornih vozila kojima su stranke ugovora o kasko osiguranju ugovorile da kasko osiguranje cestovnih vozila ne pruža osigurateljno pokriće za rizike koji su zakonom, uvjetima i/ili ugovorom o osiguranju isključeni iz osiguranja i kojima je ugovoreno da je iz osiguranih rizika isključeno pokriće za štete na vozilu nastale ako vozilom upravlja vozač pod utjecajem alkohola, droge ili narkotika i propisani slučajevi kada se alkoholiziranost presumira?

3. Je li sukladno odredbi članka 942. Zakona o obveznim odnosima ništetna odredba uvjeta ugovora o kasko osiguranju kojom osiguranik uopće nema ugovoreno pokriće za rizik štete na vozilu nastale ako vozilom upravlja vozač pod utjecajem alkohola i kojom su propisani slučajevi kada se alkoholiziranost presumira?

4. Je li pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.1. u vezi s čl.375. st.1. Zakona o parničnom postupku ukoliko drugostupanjska presuda ne sadrži ocjenu žalbenih navoda od odlučnog značenja?

5. Postoji li apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. toč.11. Zakona o parničnom postupku, u slučaju kada razlozi drugostupanjske odluke o odlučnim činjenicama proturječe sadržaju isprava u spisu (ugovoru o kasko osiguranju i Uvjetima koji čine dio ugovora o osiguranju, točki G.) i kada je drugostupanjska odluka utemeljena na razlozima koji su u potpunoj opreci sa sadržajem isprava u spisu?“,

ističući da se radi o pitanjima koja udovoljavaju uvjetima dopuštenosti kako je to uređeno odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP-a.

3. Istovremeno prijedlog ističe da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena čl. 14. i čl. 23. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98-proč. tekst, 113/00, 124/00-proč. tekst, 28/01, 41/01-proč. tekst, 76/10, 55/01-proč. tekst, 5/14, 85/10-proč. tekst) i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99-proč. tekst, 8/99-ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija).

4. Na prijedlog nije odgovoreno.

5. Prijedlog je nedopušten.

6. Glede postavljenih pitanja prema ocjeni ovog suda ne radi se o pitanjima zbog kojih bi trebalo dopustiti podnošenje revizije jer ne postoje razlozi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a i to stoga što:

- prvo pitanje je riješeno jasnom i nedvosmislenom odredbom čl. 250. ZPP-a koja ne dopušta različita tumačenja, a pravilnost primjene što se procjenjuje od slučaja do slučaja,

- drugo i treće pitanje nije važno pitanje jer je sud drugog stupnja izrazio pravno shvaćanje koje je sukladno pravnom shvaćanju ovog suda jer je riječ je o pravnim pitanjima s o kojima je ovaj revizijski sud zauzeo pravno shvaćanje u nizu odluka, među ostalim i u presudi poslovni broj Rev-1245/2017-2 od 4. veljače 2020. Treba tome dodati da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III- 5559/2008 od 11. srpnja 2017. prihvatio pravilnim shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj Rev-1067/2004-2 od 16. studenoga 2005. o ništetnosti odredaba Pravila o kasko osiguranju kojima se obvezuje osiguranika da nakon prometne nezgode sam osigura kontrolu svoje alkoholiziranosti.

- četvrto i peto pitanje nije važno pitanje jer se njime po ocjeni ovog suda samo izražava nezadovoljstvo tuženika donesenim odlukama sudova nižeg stupnja, a ne radi se o pitanjima o kojima ovisi odluka u ovom sporu.

7. Tuženik se u prijedlogu samo poziva na postojanje razloga iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a ali ih određeno ne navodi što je dužan sukladno odredbi čl. 387. st. 3. ZPP-a.

8. Zbog svega gore navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a, i kao pod točkom II. izreke primjenom odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 3. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća:

mr.sc. Dražen Jakovina