1              Poslovni broj: I Kž-366/2023-4

Poslovni broj: I Kž-366/2023-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te mr.sc. Ljiljane Stipišić i Snježane Hrupek Šabijan, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Marijane Barišić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. B., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12., 56/15.,61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi optuženog D. B. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola broj Kv I-228/2023. (K-20/2022.) od 9. kolovoza 2023., u sjednici vijeća održanoj 19. prosinca 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog D. B. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Puli-Pola broj Kv I-228/2023. (K-20/2022.) od 9. kolovoza 2023. na temelju članka 557. e stavka 3. u vezi članka 557. a stavak 1. točka a i stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 130/20. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) optuženom D. B. produljena je privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i to: zabrana otuđenja i opterećenja 1/8 suvlasničkog dijela nekretnine na kč.br. …kuća u L., ukupne površine 315 m2, upisana u zk.ul…, k.o. N. L., s kojim je povezano pravo vlasništva posebnog dijela nekretnine koji u naravi čini stan koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i hodnika, ukupne površine 50,70 m2, označeno kao etažno vlasništvo (E-7) te zabrana otuđenja i opterećenja ½ suvlasničkog dijela nekretnine na kč.br. …pašnjak, kuća i dvorište ukupne površine 1188 m2, upisane u zk.ul. …k.o. T., sve uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih nekretnina u knjizi Zemljišnoknjižnog odjela Labin, Općinskog suda u Pazinu. Pod točkom II izreke pobijanog rješenja naloženo je Zemljišnoknjižnom odjelu Labin, Općinskog suda u Pazinu da u knjizi zemljišnoknjižnog odjela upiše zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja navedenih nekretnina. Pod točkom III izreke pobijanog rješenja na temelju članka 557. e stavaka 2. i 3. ZKP/08. određeno je da privremena mjera može trajati do podizanja optužnice najdulje 2 (dvije) godine, a nakon toga najdulje 60 dana od dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist, s time da je sud dužan svaka tri mjeseca ispitati postojanje zakonskih uvjeta za daljnju primjenu privremene mjere te donijeti rješenje o njezinom produljenju ili ukidanju.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi D. B. po branitelju, odvjetniku P. P., zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ukine pobijanu prvostupanjsku odluku.

3. Spis je sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno navodima žalitelja, ocjena je drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice za primjenu privremene mjere iz članka 557. a stavka 1. točke a ZKP/08. te je s pravom ocijenio da je privremena mjera razmjerna svojoj svrsi koja se ogleda u osiguranju oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom.

6. Valja istaći da je optuženik osnovano sumnjiv da bi počinio tri kaznena djela protiv gospodarstva, među ostalim i kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 1. i 2. KZ/11., na način da je sebi pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 254.155,10 eura (1.938.018,86 kuna), a kako mu se to stavlja na teret optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola KO-DO-26/2021. od 22. prosinca 2021., te se predlaže tu imovinsku korist oduzeti.

7. Odredbom članka 557. b ZKP/08. propisano je da se u postupku osiguranja privremenom mjerom pretpostavlja opasnost da tražbina R. H. glede oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena, a prema potvrđenoj optužnici postoji osnovana sumnja da je optuženik počinjenjem kaznenog djela ostvario imovinsku korist u visini navedenoj u optužnici, pa je slijedom navedenog, prvostupanjski sud utvrdio postojanje tražbine i opasnosti, dakle utvrdio je sve odlučne činjenice za produljenje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi.

7.1. Nije u pravu žalitelj kada ističe da u dosadašnjem tijeku postupka nije utvrđena vrijednost niti jedne od dviju nekretnina, te da je zaključak prvostupanjskog suda kako vrijednost navedenih nekretnina nije nerazmjerna iznosu imovinske koristi od 254.155,10 eura, preuranjen. Suprotno navedenom, prvostupanjski sud je vrijednost obiju nekretnina detaljno i ispravno ocijenio, navodeći da je prema kupoprodajnom ugovoru, na temelju kojega je optuženik stekao nekretninu u zk.ul. …k.o. N. L., vrijednost te nekretnine 50.000,00 eura, dok je na istoj nekretnini upisano i založno pravo u korist treće osobe, odnosno vjerovnika E. S. banke za osiguranje tražbine u iznosu od 46.300,00 eura. Jednako tako, prvostupanjski sud je naveo da je u odnosu na ½ dijela nekretnine upisane u zk.ul. …k.o. T. vrijednost predmeta spora koji se vodio u vezi nekretnine u parničnom postupku radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji 35.696,87 kuna.

7.2. Nadovezujući se na prethodno navedeno, pogrešnim se ukazuje žalbeni navod da se vrijednost nekretnine, s obzirom na tržišna kretanja može utvrditi jedino odgovarajućim vještačenjem, po vještaku koji raspolaže potrebnim znanjem za utvrđivanje trenutne vrijednosti nekretnina. Naime, nedvojbeno je utvrdivo da je nekretnina u zk.ul. …k.o. L. opterećena založnim pravom, pa je sukladno tome prvostupanjski sud valjano cijenio da bi u slučaju namirenja osigurane imovinske koristi iz vrijednosti te nekretnine, mogućnost namirenja bila umanjena za 46.300,00 eura. Jednako tako, valjano je i utvrđenje prvostupanjskog suda i da predmet osiguranja privremenom mjerom ½ suvlasničkog dijela nekretnine u zk.ul. …k.o. T., s obzirom na prethodno navedene parametre, ne bi bio dostatan za namirenje protupravno stečene imovinske koristi.

7.3. Ovdje ipak valja uputiti optuženika da prema članku 557. g stavku 1. ZKP/08. ima pravo na naknadu eventualno nastale štete koja bi bila posljedica privremene mjere radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom.

8. Slijedom svega navedenog i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da je vrijednost predmetnih nekretnina razmjerna pretpostavljenoj visini stečene imovinske koristi. Stoga, nije narušena pravična ravnoteža između interesa da se osigura oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi te interesa zaštite prava vlasništva optuženika. Dakle, iako optuženik u žalbi upozorava da bi pravo vlasništva moglo biti ugroženo pozivajući se na članak 48. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97., 08/98., 113/00. 124/00, 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.), drugostupanjski sud nalazi da je isto upravo zbog spomenute pravične ravnoteže očuvano.

9. Kako pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda nije dovedena u pitanje žalbenim navodima optuženika, a niti ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08., nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. valjalo je odlučiti kao u izreci.

Zagreb, 19. prosinca 2023.