Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Poslovni broj: K-817/2020-40
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Špigel, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Jurić Budimir, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog SĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje KZ/11.), povodom privatne tužbe privatnih tužitelja CĆ i AĆ od 10. prosinca 2020., nakon javne rasprave održane 27. studenog 2024., u prisutnosti opunomoćenika privatnih tužitelja, odvjetnika Alena Jakobovića iz Osijeka, okrivljenog SĆ i branitelja okrivljenika, odvjetnika Zdravka Dumančića iz Osijeka, dana 2. prosinca 2024. objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljeni SĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin S, rođen **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], dipl. ekonomist, nezaposlen, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, bez imovine, bez primanja, osuđivan,
kriv je
I. što je
kao gost televizijske emisije "Provjereno", koja je emitirana dana 12.11.2020. god. na Novoj TV, u prilogu koji počinje od 46,00 minute, a koji je na početku emisije najavljen pod naslovom: "Obična žena protiv moćnih igrača – tjeraju je da svoj stan još jednom kupi – pred kamere stao i nedavno uhićeni SĆ", iako je znao da se radi o neistinitim činjeničnim tvrdnjama koje mogu škoditi časti ili ugledu privatnih tužitelja, u vezi stečaja tvrtke Kappa d.o.o. Osijek, koja je bila tvrtka kćer Osijek- Koteksa d.d. Osijek, s namjerom da povrijedi čast ili ugled privatnih tužitelja, na konstataciju novinarke kako: "Bivši predsjednik uprave Osijek-Koteksa" proziva tadašnjeg direktora Kappe- VĆ i sadašnju upravu Osijek-Koteksa- CĆ i AĆ, za iste naveo slijedeće:
1) u 46,22 minuti emisije – "Na neki način su pogodovali zbog nekih drugih transakcija Hyppo banci koja je ušla u neke probleme jer je na kraju 2012. godine dodatni kredit bio odobren od 20 milijuna eura Alpini, odnosno Grupi Alpina i Osijek- Koteks, koji je predmet istražnih radnji u Austriji", a na konstataciju novinarke kako ga se tereti da je izvlačio novac iz Osijek-Koteksa, radi čega je nedavno uhićen na granici s BiH, naveo:
2) u 46,48 minuti emisije – "Ja jedino mogu vam danas reći da sam sto posto nevin. Ništa drugo osim da mi je ta kaznena prijava namještena, a da sam ja nevin, dokazat ćemo u postupku", a na pitanje novinarke tko mu je to namjestio, odgovorio je: "Sadašnja uprava", dok je upitan od strane novinarke o razgovoru koji je prije više godina vodio sa tadašnjim direktorom tvrtke Kappa VĆ, naveo je:
3) u 49,00 minuti emisije – "On je optuživao gospodina CĆ i gospodina AĆ, da su oni i bivšeg C, da su oni sve to zakuhali za Kappu i da su ljude prevarili – to je meni tada govorio – da su oni prevarili, da on nije sudjelovao u toj prevari, on je rekao da su oni namjerno gurnuli Kappu u stečaj",
dakle, pred drugim za privatne tužitelje iznio neistinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi njihovoj časti ili ugledu, znajući da su neistinite, a to je učinio putem televizije zbog čega su iste postale pristupačne većem broju osoba,
II. čime je počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetu, opisano u članku 149. stavak 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 149. stavak 2. KZ/11.
III. Na temelju članka 149. stavak 2. KZ/11. okrivljenom SĆ se za kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11. počinjeno na štetu privatnog tužitelja CĆ
u t v r đ u j e
novčana kazna od 50 (pedeset) dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od 44,03 EUR (četrdesetčetirieura i tricenta), što ukupno iznosi 2.201,05 EUR (dvijetisućedvjestojedaneuro i pedesetcenti).
IV. Na temelju članka 149. stavak 2. KZ/11. okrivljenom SĆ se za kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11. počinjeno na štetu privatnog tužitelja AĆ
u t v r đ u j e
novčana kazna od 50 (pedeset) dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od 44,03 EUR (četrdesetčetirieura i tricenta), što ukupno iznosi 2.201,05 EUR (dvijetisućedvjestojedaneuro i pedesetcenti).
V. Na temelju članka 51. stavak 1. KZ/11. okrivljeni SĆ se
o s u đ u j e
NA JEDINSTVENU NOVČANU KAZNU
od 80 (osamdeset) dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od 44,03 EUR (četrdesetčetirieura i tricenta), što ukupno iznosi 3.522,40 EUR (tritisućepetstodvadesetdvaeura i četrdesetcenti)
VI. Na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. okrivljenom SĆ se
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
tako što se jedinstvena novčana kazna neće izvršiti, ako okrivljeni SĆ u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
VII. Na temelju članka 42. stavak 6. KZ/11. u slučaju opoziva uvjetne osude okrivljeni SĆ dužan je platiti jedinstvenu novčanu kaznu u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o opozivu uvjetne osude.
VIII. Na temelju članka 43. stavak 1., 2., 3. i 4. KZ/11. ako jedinstvena novčana kazna, u slučaju opoziva uvjetne osude, ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično u roku navedenom u točki VII., naplatit će se prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona. Ako se jedinstvena novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca, sud će uz pristanak okrivljenog SĆ donijeti odluku o zamjeni jedinstvene novčane kazne radom za opće dobro, na način da se 1 (jedan) dnevni iznos zamijeni s dva sata rada. Ako okrivljeni SĆ ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, jedinstvena novčana kazna, odnosno rad za opće dobro zamijenit će se kaznom zatvora i to na način da će se jedan dnevni iznos zamijeniti sa jednim danom zatvora, a rad za opće dobro će se zamijeniti na način da će se jedan dan zatvora zamijeniti sa dva sata rada.
IX. Na temelju članka 151. stavak 1. i 2. KZ/11. izreka presude će se objaviti u emisiji Nove TV „Provjereno“, o trošku okrivljenika u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
X. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -odluka Ustavnog suda, 143/12.,145/13., 152/14., 70/17., 126/19, 80/22. i 36/24. - dalje ZKP/08.) nalaže se okrivljenom SĆ da podmiri troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. i 7. ZKP/08. i to paušalnu svotu u iznosu od 200,00 EUR (dvjestoeura), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, kao i nužne izdatke privatnih tužitelja i nagradu i nužne izdatke opunomoćenika privatnih tužitelja, o kojim troškovima će sud sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. donijeti posebno rješenje.
Obrazloženje
1. Privatni tužitelji CĆ i AĆ podnijeli su 10. prosinca 2020. Općinskom sudu u Osijeku, putem opunomoćenika, odvjetnika Alena Jakobovića iz Osijeka, privatnu tužbu protiv okrivljenog SĆ zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – kleveta iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11.
2. Okrivljeni SĆ očitovao da se ne smatra krivim.
3. U dokaznom postupku su uz suglasnost stranaka, odnosno po zakonskoj osnovi iz članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08., pročitani iskazi privatnog tužitelja AĆ s prijašnje rasprave od 23. studenog 2022. (zapisnik s lista 52-56 spisa), privatnog tužitelja CĆ i svjedoka VĆ s prijašnje rasprave od 7. rujna 2023. (zapisnik s lista 75-82 spisa) i svjedokinje SĆŽ s prijašnje rasprave od 20. svibnja 2024. (zapisnik s lista 92-96 spisa) te je reproducirana snimka predmetne emisije Provjereno televizijske kuće Nova TV od 12. studenog 2020., a nadalje su pročitani: izvadak iz sudskog registra za TD Osijek Koteks d.d. (list 6-16 spisa), zapisnik Hypo Alpe Adria group i Aneks ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom broj HR/1831 (list 57-64), dokumentacija Porezne uprave na ime okrivljenika (list 103-109) i izvadak iz kaznene evidencije na ime okrivljenika od 20. svibnja 2024. (list 101-102). Okrivljenik je na kraju dokaznog postupka iznio svoju obranu.
4. U svojoj obrani okrivljenik je iskazao da je bio predsjednik uprave trgovačkog društva Osijek Koteks d.d. od 2004. do 2011. godine. Tvrtku Kappa d.o.o. Osijek osnovala je Hypo banka i oni su započeli projekt izgradnje zgrade Kappa centra u Osijeku, odnosno oni su ishodili dozvole i započeli gradnju, a gradnju je nastavilo trgovačko društvo Osijek Koteks nakon što je to trgovačko društvo od Hypo banke kupilo tvrtku Kappa d.o.o. Za izgradnju te zgrade Kappa d.o.o. je imala kredit kod Hypo banke koji je Osijek Koteks preuzeo kao sudužnik nakon kupovine Kappa d.o.o. U to vrijeme u upravi Kappa d.o.o. bili su VĆ i gđa. PĆ. Gđa. PĆ je ranije bila zaposlenica Hypo banke u [adresa], a ta ju je banka nakon kupovine Kappa d.o.o. vratila u Osijek u tu tvrtku. CĆ i on su u ime Osijek Koteksa d.d. kao sudužnika potpisali Hypo banci Ugovor o projektnom kreditiranju, vezano za kredit koji je ranije odobren od strane Hypo banke tvrtki Kappa d.o.o. za izgradnju zgrade u [adresa], poznatije pod nazivom Kappa centar. On je napustio Osijek Koteks d.d. 22. studenog 2011. i to svojom voljom. Dao je otkaz zbog sudskog procesa koji je započeo protiv njega, budući da nije htio naštetiti svojoj tvrtki, time da je ostao vlasnik 24,6 % dionica tog trgovačkog društva, dok je većinski vlasnik dionica bilo trgovačko društvo Alpina bau iz Austrije. Od tog dana više se nije obraćao novoj upravi Osijek Koteksa, a kada je otišao iz te tvrtke tražio je da se raskine i Ugovor o kupoprodaji stana u Kappa centru koji je sa Kappa d.o.o. sklopila njegova supruga. To je i realizirano te je od strane VĆ i PĆ odobreno vraćanje novca njegovoj supruzi koji je ista uplatila na ime kupoprodajne cijene tog stana. Nakon njegovog odlaska iz Osijek Koteksa nova uprava je nastavila raditi na projektu izgradnje zgrade Kappa centra. Poznato mu je da su se Osijek Koteksu d.d. počeli javljat kupci stanova u toj zgradi zato što su se bojali da će ostati bez stanova zbog situacije koja je nastala u to vrijeme u gospodarstvu ili iz nekih drugih vlastitih razloga. Dok je on bio u Osijek Koteksu d.d. svim kupcima koji su tražili raskide ugovora su ti raskidi i omogućeni te im je vraćen novac koji su uplatili na ime kupoprodajne cijene stana. Oba privatna tužitelja je zaposlio, odnosno primio ih je u rad u Osijek Koteks d.d. dok je bio predsjednik uprave. Privatnog tužitelja AĆ je primio za pripravnika, a s njim je imao problema s obzirom da se on drugima predstavljao kao njegov sin, jer imaju isto prezime i zbog toga je imao dosta neugodnosti. Privatnog tužitelja CĆ je također vratio u upravu Osijek Koteksa d.d., a CĆ je prije toga radio na gradilištu tunela Krpan. Koliko se sjeća, CĆ je doveo u upravu Osijek Koteksa negdje krajem 2007. i on je od tada konstantno bio zamjenik predsjednika uprave s jednim prekidom 2012. godine. Misli da je taj prekid trajao oko 6 do 7 mjeseci, a ne sjeća se više detalja zbog proteka vremena. Kada je otišao iz Osijek Koteksa privatni tužitelji su protiv njega podnosili razne kaznene prijave i to zbog postupka koji se kod Trgovačkog suda u Zagrebu vodio vezano za njegov udio u Osijek Koteksu, odnosno njegove dionice, budući da su privatni tužitelji kao članovi nove uprave proveli dokapitalizaciju Osijek Koteksa da bi njega sveli na ispod 1% dionica. Za taj udio su mu isplatili svega 10.000,00 kuna, iako je ukupna firma bila procijenjena na 80 milijuna eura vrijednosti. VĆ je sreo u Osijeku u kafiću Lav kada je VĆ išao u državno odvjetništvo dati svoj iskaz vezano za kaznenu prijavu koja je protiv njega bila podnesena od strane kupaca stanova u Kappa centru koji su se smatrali prevarenima. VĆ mu je tada doista rekao da su CĆ i AĆ sve zakuhali i gurnuli Kappa d.o.o. u stečaj, odnosno rekao mu je ono što je on i naveo u predmetnoj emisiji da mu je VĆ rekao. Ne zamjera VĆ što je u svom iskazu na raspravi to osporio, s obzirom da VĆ radi u tvrtki Projekt gradnja d.o.o. koja je u vlasništvu Osijek Koteksa, a čiji su stvarni vlasnici privatni tužitelji. Krajem 2019. i u 2020. boravio je u BiH, a dok se tamo nalazio dolazile su mu razne prijetnje od privatnih tužitelja zbog spomenutog postupka koji je vezano za svoje dionice Osijek Koteksa pokrenuo kod Trgovačkog suda u Zagrebu. Kasnije je i u poslovnom časopisu Lider pročitao članak koji je bio usmjeren protiv njega, a koji su također inicirali privatni tužitelji, odnosno oni su protiv njega dali intervju u tom časopisu. Privatne tužitelje je prijavio i USKOK- u zbog njegovih dionica, kao i zbog novca koji mu privatni tužitelji nisu vratili, a koji im je bio posudio. Kada se vratio u [adresa], CĆ mu je nekoliko puta znao prići u Osijeku i ponuditi mu da riješe međusobne probleme koje imaju, odnosno postupke, međutim on nije na to pristajao, jer je smatrao da su mu nezakonito oduzete dionice Osijek Koteksa. Jednog dana dok su supruga i on bili kod kuće, vidjeli su ispred kuće reportere Nove TV. Ti reporteri su zvonili na kuću i kako nisu odustajali izašao je van da pita zašto su došli. Novinarka ga je počela ispitivati za Kappa d.o.o. i rekla mu je da su je kod njega poslali CĆ i AĆ koji su joj rekli da vezano za Kappa d.o.o. raspravi s njim. Pustio je novinarku u kuću i objasnio joj da nema ništa s tvrtkom Kappa d.o.o. i da je od njegovog odlaska iz Osijek Koteksa prošlo 11 godina. Smatra da je projekt izgradnje zgrade Kappa centra bio jedan fenomenalan projekt. Ne osporava da je rekao predmetne činjenične tvrdnje za koje se tereti u emisiji Provjereno, a ako je bio pravilno informiran od strane VĆ i novinarke A, onda smatra da je govorio istinu. Stečaj tvrtke Kappa d.o.o. je za njega bio u potpunosti sumnjiv i ne zna zašto je nova uprava dopustila da ta tvrtka ode u stečaj. Tvrtka Osijek Koteks d.d. je pripadala grupaciji Alpina bau, a kada je u emisiji Provjereno rekao da su privatni tužitelji kao članovi uprave Osijek Koteksa pogodovali Hypo banci, mislio je na postupke nove uprave Osijek Koteksa čiji su članovi tada bili privatni tužitelji, a koji su pogodovali Alpini Salzburg koja je ušla u probleme kako bi dobila kredit od Hypo banke, a ti njihovi postupci su bili na štetu Osijek Koteksa i Kappa d.o.o. te su doveli i do stečaja Kappe d.o.o. Godine 2012. predsjednik uprave Osijek Koteksa je bio ZĆ, a njegov zamjenik VĆ. Ugovore s kupcima stanova u Kappa centru sklapale su odgovorne osobe tvrtke Kappa d.o.o. Nije mu poznato kada je s Hypo bankom sklopljen aneks ugovora kojim je skraćen rok otplate kredita koji je tvrtka Kappa d.o.o. podigla radi izgradnje zgrade Kappa centra.
4.1. Nakon što je okrivljeniku predočen Aneks Ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom broj HR/1831 s lista 60-64 spisa od 1. ožujka 2010. potvrdio je vjerodostojnost tog aneksa ugovora i naveo da je isti doista zaključen 1. ožujka 2010. kako je na njemu navedeno i da je on potpisao taj ugovor u ime Osijek Koteksa kao sudužnika kredita i to nakon što su isti ugovor prije njega potpisali VĆ i PĆ u ime tvrtke Kappa d.o.o., a koja je bila korisnik kredita, no naveo je da mu nije poznat sadržaj navedenog aneksa ugovora koji mu je predočen, a koji je potpisao.
4.2. Nadalje je okrivljenik iskazao da je tvrtka Osijek Koteks d.d. pripadala grupaciji Alpina bau koja je bila komitent Hypo banke, a s obzirom da je Alpina bau bila većinski vlasnik Osijek Koteksa, financijski direktor Alpine bau je za Osijek Koteks vodio sve pregovore s Hypo bankom vezano za kredite, time da se i Hypo banka negdje oko 2010., 2011., 2012. nalazila pred stečajem. Što se tiče njegove izjave da su mu privatni tužitelji namjestili kaznenu prijavu, smatra da je to istina i da su mu oni namjestili i postupak koji je protiv njega u međuvremenu dovršen, a zbog kojeg se sada nalazi na izdržavanju kazne zatvora.
4.3. Vezano za inkriminiranu izjavu da je na kraju 2012. od strane Hypo banke dodatni kredit bio odobren od 20 milijuna eura, okrivljenik je naveo da u to vrijeme nije bio u upravi Osijek Koteksa i da stoga ne može odgovoriti na pitanje da li se taj kredit odnosio na smanjenje roka otplate kredita koji je podignut za izgradnju Kappa centra, odnosno je li povezan s tim smanjenjem roka otplate.
5. Privatni tužitelj AĆ iskazao je da je po zanimanju dipl. ekonomist te da u Osijek Koteksu radi od 2010. godine, dok je član uprave Osijek Koteksa postao 2. veljače 2014., a u tom statusu u tvrtki radi i danas. Kolega CĆ i on su četvrta uprava Osijek Koteksa nakon odlaska SĆ iz uprave tvrtke. U tvrtki je i danas teška situacija, jer otplaćuju dugove nastale u vrijeme prijašnje uprave, time da se bore i s posljedicama svjetske Covid krize koja je utjecala i na poslovanje njihove tvrtke. Od strane okrivljenika kolega CĆ i on su bili izloženi raznim prijetnjama i kaznenim prijavama, a za koje se na koncu u postupcima utvrdilo da su neistinite. Okrivljenik ih je nastavio lažno optuživati kao upravu na način da je počeo istupati i u medijima kako bi ih oklevetao i nanio im štetu, kao i njihovoj tvrtki Osijek Koteks d.d. Iz vremena dok je okrivljenik bio u upravi još uvijek imaju dugove koje otplaćuju. U gospodarskom poslovanju postoji nešto što se zove reputacija, ugled i reputacijski rizik što znači da dobavljači i banke ne žele surađivati s nekim tko ima narušen ugled, odnosno za koga postoje sumnje da se bavi prijevarama i nedopuštenim djelatnostima. Upravo je u tom pravcu okrivljenik postupao kada je dao inkriminirane izjave u emisiji Provjereno, odnosno postupao je s namjerom da naruši ugled ne samo njemu i kolegi CĆ, nego i trgovačkom društvu Osijek Koteks d.d. Što se tiče samih inkriminiranih izjava, odnosno izjave okrivljenika da su kolega CĆ i on pogodovali Hypo banci, smatra da se lako može dokazati da se radi o neistinitoj izjavi, jer su se radnje oko kredita Hypo banke koju je spomenuo okrivljenik odvijale 2009. godine kada je upravo okrivljenik bio u upravi i samim time odgovorna osoba. On tada nije ni bio u Osijek Koteksu, već je u to vrijeme još studirao i radio u drugoj tvrtki nepovezanoj s Osijek Koteksom. Iz zapisnika sa sastanka koji je održan u Austriji s predstavnicima Hypo banke i predstavnicima Osijek Koteksa i tvrtke Kappa, a među kojima je bio i okrivljenik, a na kojem sastanku su promijenjeni uvjeti kreditiranja Kappa d.o.o. na način da je skraćen rok otplate kredita za vrijeme od skoro 10 godina, odnosno s 2023. na 2012. godinu, proizlazi da je smanjen iznos kredita za milijun eura, a ostalo je kredita za vratiti 25 mil. eura, što proizlazi i iz Aneksa ugovora od 1. ožujka 2010. Iz navedene dokumentacije je jasno da je upravo okrivljenik bio odgovoran u vrijeme za koje je oklevetao CĆ i njega, pa se stoga radi o tome da je u svojim izjavama zapravo prebacivao odgovornost na njih za nešto za što je upravo on bio odgovoran i što je sam napravio. Kolega CĆ i on su došli u upravu Osijek Koteksa 2014. godine i stoga nisu imali nikakve veze s tvrtkom Kappa. Ugovori s kupcima stanova za koje je podignut kredit sklapali su se još 2009., odnosno 2010. i 2011. godine kada kolega CĆ i on nisu uopće bili odgovorne osobe u Osijek Koteksu, već je to bio okrivljenik.
5.1. Što se tiče izjave okrivljenika da su mu CĆ i on namjestili kaznenu prijavu, privatni tužitelj AĆ je naveo da su ishodište kaznene prijave protiv okrivljenika, a koja je rezultirala podizanjem optužnice 2019. godine, bile zapravo radnje policije iz 2011. i 2012. povodom kaznene prijave okrivljenika koju je on podnio protiv tadašnje uprave Osijek Koteksa zbog, između ostalog, raskida ugovora o najmu kamenoloma. Policija je vezano za te kaznene prijave okrivljenika provodila izvide kojima je utvrđeno da ugovor o najmu kamenoloma predstavlja kazneno djelo zbog čega je započelo istraživanje protiv okrivljenika vezano za taj ugovor, a što je kasnije rezultiralo podizanjem optužnice 2019. protiv okrivljenika. Radi se o izvidima policije iz vremena kada kolega CĆ i on nisu uopće bili u upravi Osijek Koteksa. Što se tiče treće izjave okrivljenika da su kolega CĆ i on sve zakuhali za Kappu i prevarili ljude, odnosno gurnuli Kappa d.o.o. u stečaj, privatni tužitelj AĆ naveo je da sama tvrtka Kappa d.o.o. nema nikakve veze s njim i CĆ, jer oni u to vrijeme nisu uopće bili u upravi Osijek Koteksa, kao ni u upravi Kappa d.o.o. Za izgradnju zgrade kod koje je investitor bio Kappa d.o.o. dignut je veliki kredit i to davno prije nego što su kolega CĆ i on došli u upravu Osijek Koteksa. Zgrada nije bila izgrađena u određenim rokovima, a ljudi koji su dali kaparu kako bi kupili stan nakon izgradnje zgrade ostali su bez svojih novaca i bez stanova. U trenutku kada su kolega CĆ i on došli u upravu Osijek Koteksa, Hypo banka je već pokrenula ovrhu nad cijelim objektom zbog neisplaćenog kredita koji je dospio na naplatu 31. prosinca 2012., a što je potpisao i sam okrivljenik. Nakon što je emitirana predmetna emisija Provjereno, zvali su ih u tvrtku banke i dobavljači i tražili objašnjenje, što dovoljno govori o tome da im je narušena reputacija. I dan danas kada se u tražilicu u Google ukucaju imena kolege CĆ i njega, ili Osijek Koteksa, prvo što se pojavi je upravo predmetna emisija, odnosno video zapis. Sve ga je to pogodilo i osobno, jer je okrivljenik htio prikazati kolegu CĆ i njega kao persone non grata, odnosno kao prevarante. Banke se jako boje reputacijskog rizika, zbog čega su najviše bankama morali objašnjavati da nemaju nikakve veze s događajima za koje ih je okrivljenik teretio u predmetnoj emisiji. Okrivljenik je kontaktirao CĆ i njega radi mirnog rješenja ovog spora, no jedina mogućnost nagodbe je da im se okrivljenik ispriča putem medija, jer ih je na taj način i oklevetao. Smatra da je to jedini način isprike koji bi prihvatili. Nije bio protagonist vremena u kojem je potpisan ugovor s Hypo bankom koji je spomenuo okrivljenik u predmetnoj emisiji, a čitanjem dokumentacije koju je spomenuo došao je do zaključka da se toj banci pogodovalo, koji je termin upotrijebio i okrivljenik u svojoj izjavi, i to na način da se skratio rok otplate kredita za 10 godina i to je po njemu bilo po principu "daj mi lovu odmah i sve ću ti potpisati", odnosno radilo se o kreditnoj narkomaniji, tj. velikoj potrebi za novcem. Taj ugovor o skraćivanju roka otplate kredita i izgradnje zgrade kod kojeg je korisnik kredita bila tvrtka Kappa d.o.o., a jamac Osijek Koteks, doveo je do toga da objekt nije dovršen, a kredit je dospio na naplatu 31. prosinca 2012., dok je devet mjeseci nakon toga stigla ovrha od strane Hypo banke. I dan danas sukladno statusu jamca u tom ugovoru Osijek Koteks d.d. još uvijek otplaćuje preostale dugove po tom ugovoru.
5.2. Vezano za inkriminirane izjave okrivljenika da je VĆ optuživao kolegu CĆ, bivšeg C i njega da su sve zakuhali za Kappa d.o.o., privatni tužitelj AĆ je naveo da je poslije emisije Provjereno kontaktirao VĆ koji mu je rekao da to nije istina i da on to nije izjavio, odnosno da nije optuživao kolegu CĆ i njega. Prije same emisije oni su znali da je ista u pripremi, jer ih je novinarka te emisije kontaktirala radi davanja izjave. Kolega CĆ, VĆ i on su dali toj novinarki njihove pisane izjave putem elektroničke pošte, međutim u emisiji te njihove izjave uopće nisu bile objavljene. Nakon emitirane emisije VĆ mu je rekao da je ova izjava okrivljenika čista laž i da on uopće nije optuživao ni njega ni CĆ da su sve zakuhali za Kappa d.o.o. Nakon ove emisije kolegu CĆ i njega nisu zvali kupci stanova zgrade investitora Kappa d.o.o., jer oni s njima nisu imali nikakve veze. Za vrijeme mandata okrivljenika u upravi Osijek Koteks d.d. ta tvrtka je prvotno kupila 50% poslovnih udjela u Kappa d.o.o., a nakon toga drugih 50% nakon čega je zapravo postala vlasnik Kappa d.o.o. Kredit koji je podignut u Hypo banci je bio namijenjen za izgradnju zgrade u [adresa], ali ne zna zašto je Osijek Koteks d.d. bio jamac u tom kreditu, jer on tada nije ni bio u Osijek Koteksa. Poznato mu je da je tvrtka Alpina Bau s vremenom postala vlasnik Osijek Koteksa, ali ne zna je li u vrijeme potpisivanja ugovora o kreditu ta tvrtka bila u strukturi vlasništva Osijek Koteksa. Iz poslovne dokumentacije Osijek Koteksa poznato mu je da je zgrada za izgradnju koje je podignut kredit, a koja je u Osijeku poznata pod nazivom Kappa centar, dobila uporabnu dozvolu negdje u lipnju ili srpnju 2013. godine, što znači da je u to vrijeme već bila izgrađena. Povod za predmetnu emisiju je dala jedna od oštećenih kupaca zgrade za koju je podignut kredit za izgradnju, a koja je kontaktirala novinare Nove TV i emisije Provjereno kako bi se o tome napravila emisija. Potom je novinarka te emisije, između ostalog, kontaktirala i kolegu CĆ, VĆ i njega putem elektroničke pošte i od njih je tražila izjave o tim događajima, odnosno zgradi Kappa centar, a CĆ i on su joj istim putem odgovorili navodeći da s time nemaju nikakve veze, jer u to vrijeme nisu bili odgovorne osobe. Međutim, novinarka je teatralno u emisiji navela da joj oni nisu odgovorili na njezin upit na način da je, a što je prikazano u emisiji, stajala ispred upravne zgrade Osijek Koteksa s mobitelom u ruci prikazujući kao da nastoji dobiti na telefon nekoga od njih pred upaljenim kamerama, a da joj oni ne odgovaraju. Okrivljenik je iskoristio interes ove novinarke da ih okleveta, odnosno primio je novinarku u svoju vlastitu kuću i tamo o njima iznio laži koje su emitirane. Kolega CĆ je i prije 2014. godine znao povremeno biti član uprave Osijek Koteksa, pa tako i u vrijeme dok je u upravi bio okrivljenik.
6. Privatni tužitelj CĆ iskazao je da je trenutno predsjednik uprave trgovačkog društva Osijek Koteks d.d. U toj tvrtki radi od 1987. godine na različitim funkcijama, a znao je u različito vrijeme biti član uprave te tvrtke, pa tako i u vrijeme kada je predsjednik uprave bio okrivljenik, dok je od 2014. godine neprekidno u upravi Osijek Koteksa. Svi događaji koji se spominju u privatnoj tužbi, odnosno na koje se referirao okrivljenik u svojim izjavama koje je prenijela emisija Provjereno Nove TV 12. studenog 2020., su se zbivali u razdoblju od 2008. pa do 2012., odnosno 2013. godine kada se gradio Kappa centar u Osijeku i kada je došlo do stečaja trgovačkog društva Kappa d.o.o. Stoga kolega AĆ i on nisu nikako mogli sudjelovati u tim radnjama, jer je on postao kasnije predsjednik uprave, odnosno nakon tog razdoblja. Hypo banka je pokrenula ovrhu nad Kappa d.o.o. 2013. godine, jer je 2010. godine došlo do smanjenja iznosa kredita uz pomoć kojeg se gradio Kappa centar te je skraćen rok otplate kredita s 2023. godine na 2012. godinu. Kolega AĆ i on nisu nikako mogli utjecati na to, niti su mogli Kappa d.o.o. gurnuti u stečaj, jer tada nisu ni imali takve ovlasti, odnosno nisu ni bili u upravi Osijek Koteksa. Smatra netočnim tvrdnje okrivljenika iz predmetne emisije da su mu AĆ i on namjestili kaznenu prijavu vezano za Busišta, odnosno Kamenolom, jer je taj slučaj pokrenulo državno odvjetništvo po službenoj dužnosti i to povodom kaznene prijave samog okrivljenika koji je prijavio da je raskid ugovora za Busišta oštetio dioničare Osijek Koteksa. Sva ta postupanja potekla su upravo od kaznene prijave ili dojave okrivljenika nadležnom državnom tijelu. Lažni navodi koje je okrivljenik izrekao u predmetnoj emisiji su imali negativan utjecaj na poslovanje Osijek Koteksa, budući da nisu izneseni u nekoj gostioni ili sl., već u dosta gledanoj emisiji zbog čega su AĆ i on imali dosta poziva i privatno, kao i od banaka i investitora koji su bili zabrinuti za poslovanje Osijek Koteksa, odnosno naplatu svojih potraživanja. Primio bi ispriku okrivljenika samo ako bi je dao na isti način kao što je i iznio predmetnu klevetničku tvrdnju, odnosno putem iste ili neke druge javne emisije ili Glasa Slavonije. Nisu točne tvrdnje okrivljenika da je zajedno s AĆ i bivšim V sve zakuhao za Kappu i da su oni prevarili ljude koji su kupili stanove u Kappa Centru u Osijeku, budući da AĆ i on u to vrijeme nisu imali nikakvog utjecaja u tvrtki Osijek Koteks, kao ni u tvrtki Kappa d.o.o., niti su sudjelovali u bilo kakvim pregovorima oko kupoprodaje tih stanova. Tvrtka Kappa d.o.o. je prvotno bila samo jednim dijelom u vlasništvu Osijek Koteks d.d., a nakon toga je prešla u 100% vlasništvo Osijek Koteksa. Koliko mu je poznato, VĆ je većinu vremena bio odgovorna osoba u trgovačkom društvu Kappa d.o.o. Sjeća se da su i druge osobe bile odgovorne osobe u tom trgovačkom društvu, no zbog proteka vremena više se ne sjeća tko je i kada bio odgovorna osoba, odnosno direktor. Misli da je okrivljenik izašao iz tvrtke Osijek Koteks d.d. 2012. godine. Ne sjeća se kada je Kappa Centar dobio uporabnu dozvolu, ali misli da je to bilo 2013. ili 2014. godine. Sjeća se da je bio na otvorenju Kappa Centra. Okrivljenik je bio informiran oko kupoprodaje stanova, odnosno sjeća se da je okrivljenik sudjelovao u sklapanju predugovora za kupovinu stanova u Kappa Centru dok zgrada još nije bila izgrađena, a prije sklapanja kupoprodajnih ugovora došlo je do ovrhe nad zgradom koju je pokrenula Hypo banka i onda je stanove zapravo prodavala država na javnoj dražbi. Nije imao nikakve veze s predmetnom emisijom, odnosno nije bio u kontaktu s novinarkom ĐĆ vezano za snimanje te emisije. Navedena novinarka ga je kontaktirala i tražila izjavu za predmetnu emisiju, međutim on joj je rekao da će joj se obratiti pisanim putem, što je i učinio, no ona to njegovo priopćenje nije iznijela u emisiji. U tom svom priopćenju naveo je isto ono što je rekao i u svom iskazu, odnosno naveo je da nema veze s predmetnim događajima. Za vrijeme tih događaja znao je biti u upravi Osijek Koteksa, ali samo kao član. Bio je član i u vrijeme izgradnje Kappa Centra, jer je zapravo taj centar gradila tvrtka Osijek Koteks d.d. koja je bila vlasnik trgovačkog društva Kappa d.o.o. i stoga je bio upućen u postupak izgradnje te zgrade. Što se tiče financijskih stvari, odnosno samih ugovora o kreditu s Hypo bankom koja je kreditirala izgradnju te zgrade i smanjenja roka otplate tog kredita i samog iznosa kredita, s tim nije imao nikakve veze kao član uprave, već je o tome odlučivao predsjednik uprave zajedno s vlasnicima Osijek Koteksa, odnosno zajedno s trgovačkim društvom Alpina Bau koje je bilo većinski vlasnik, dok je okrivljenik bio vlasnik drugog dijela dionica.
7. Svjedok VĆ je iskazao da trenutno radi u tvrtki Projekt Gradnja Plus d.o.o. Slavonski Brod, a da je u trgovačkom društvu Osijek Koteks d.d. bio zaposlen od 2004. do 2007. godine. S obzirom da je trgovačko društvo Kappa d.o.o. bila tvrtka kćer Osijek Koteksa, uprava Osijek Koteksa ga je 2007. godine imenovala za direktora Kappa d.o.o. Godine 2010. se vratio u Osijek Koteks d.d., a onda je nakon toga ponovno postao direktor Kappa d.o.o. Kada je Osijek Koteks d.d. kupio tvrtku Kappa d.o.o. istovremeno je postao i vlasnik zemljišta na kojem je poslije izgrađen Kappa Centar u Osijeku. Izgradnja tog centra je započela 2006. godine uz pomoć kredita Hypo banke, a završena je 2011. godine. Misli da je uporabna dozvola izdana koncem 2011. Ljudi su kupovali stanove kada je krenula izgradnja, odnosno davali su kapare, dok je samo nekolicina kupaca isplatila stanove u cijelosti prije izgradnje zgrade. Tvrtka Osijek Koteks d.d. je nakon toga došla u ozbiljne poteškoće u poslovanju zbog čega je dolazilo i do otkazivanja ugovora o radu u toj tvrtki, a s obzirom da je Osijek mali grad to se pročulo i došlo je do kupaca stanova koji su se zbog toga uplašili hoće li moći postati vlasnici stanova. Stoga su kupci počeli dolaziti u Osijek Koteks i tražili su da im se vrati kapara, a većini njih je i vraćena kapara, nekima čak uvećana za zateznu kamatu, dok je nekolicini kupaca vraćen iznos koji su uplatili na ime kupovine stana. Sjeća se da su ti kupci protiv SĆ i njega podnijeli kaznene prijave, no sve je nakon istraživanja nadležnih tijela odbačeno, što pokazuje da nije bilo nikakve prijevarne namjere. Smatra da su kupci sami bili svjesni rizika, budući da su znali da se izgradnja zgrade financira iz kredita i da postoji mogućnost da zbog lošeg poslovanja investitora dođe do problema u otplati kredita. Nisu točne tvrdnje okrivljenika koje je iznio u predmetnoj emisiji, odnosno tvrdnje da je on optuživao CĆ, AĆ i bivšeg C (pretpostavlja da se radi o bivšem predsjedniku uprave Osijek Koteksa) da su oni sve zakuhali za Kappu i prevarili ljude i gurnuli Kappa d.o.o. u stečaj. Te optužbe nije iznosio niti je ikada to rekao SĆ. Zadnji puta je s SĆ popio kavu, odnosno s njim popričao 2015. godine kada su išli u policiju vezano za kaznenu prijavu koja je protiv njih bila podnesena od strane kupaca stanova, no tada sigurno nije mogao reći SĆ da su CĆ, AĆ i bivši P gurnuli Kappa d.o.o. u stečaj, jer u to vrijeme Kappa d.o.o. uopće nije bila u stečaju. Nije ni komentirao SĆ da su tu kaznenu prijavu protiv njega podnijeli CĆ i AĆ, jer mu je bilo poznato da su tu prijavu podnijeli kupci stanova koji su bili i navedeni na toj kaznenoj prijavi. Godine 2015. je već bio u tvrtki Projekt Gradnja d.o.o. Slavonski Brod. Kada su kupci stanova saznali za poteškoće u poslovanju Osijek Koteksa dolazili su se interesirati zašto je došlo do zastoja u izgradnji zgrade i o tome hoće li biti problema u realizaciji kupoprodajnih ugovora te su nekima na zahtjev vraćane kapare, dok su drugi sami odlučili da će čekati realizaciju kupoprodajnih ugovora, a oni su bili upoznati sa situacijom u Osijek Koteksu i rizicima koji mogu nastupiti vezano za izgradnju zgrade. Gospođa koja je spomenuta u emisiji kao kupac stana u Kappa Centru, kao i drugi koji su podigli kaznenu prijavu, ostala je bez stana i bez novaca koje je dala na ime kupoprodajne cijene stana. Osobno mu je jako žao ljudi koji su ostali bez stanova i bez novaca koje su dali na ime kapare, ali smatra da se to nije moglo izbjeći, jer je Osijek Koteks bio u većinskom vlasništvu tvrtke Alpine Bau iz Austrije koja je otišla u stečaj, a to je utjecalo i na poslovanje Osijek Koteksa koji je također završio u predstečajnoj nagodbi. On tada nije bio u Osijek Koteksu pa je to samo neka njegova osobna ekonomska analiza. Kredit za izgradnju Kappa Centra koji je podignut kod Hypo banke je bio dosta povoljan, odnosno s dužim rokom otplate i povoljnom kamatom. Međutim, Hypo banka je nakon određenog vremena pritisnula SĆ kao predsjednika uprave Osijek Koteksa da se smanji rok otplate kredita i iznos kredita. Misli da je on potpisao taj ugovor, odnosno Aneks ugovora kao i SĆ kao predsjednik uprave Osijek Koteks d.d., a koji je bio jamac kredita. AĆ i CĆ nemaju nikakve veze sa sklapanjem tog aneksa ugovora, odnosno odlukama o smanjenju roka otplate kredita i iznosa kredita. U upravi Osijek Koteks d.d. 2012. godine su bili AĆ i CĆ, međutim aneks ugovora o kreditu koji je spomenuo je sklopljen puno ranije.
8. Svjedokinja SĆŽ iskazala je da je zaposlena kao reporterka NOVE TV te da radi u pripremama emisije Provjereno koja se emitira u toj TV kući. Sjeća se da je pripremala i predmetnu emisiju vezano za stanove u Kappa centru u Osijeku koja je emitirana na Novoj TV 12. studenog 2020. Sjeća se da joj se vezano za to javila jedna gospođa koja je kupila stan u zgradi Kappa centra u Osijeku. Ta joj je gospođa iznijela svoju priču oko kupovine stana i to kronološki od početka što se zbivalo te joj je ukazala u svojoj priči da je nakon otplate stana u cijelosti zapravo trebala ponovno isti stan otkupiti. Ta gospođa se pozvala i na određenu dokumentaciju koju je sama prikupila i kada je ona to sve proučila zaintrigirala ju je ta tema, posebno iz razloga što je ta gospođa uplatila više od milijun kuna za stan, a za koji nikada nije postala vlasnica. Počela je i sama istraživati i došla je do saznanja da se radilo o kreditu Hypo banke koji je podignut za izgradnju zgrade koji se trebao isplaćivati iz uplata kupaca za stanove. Bilo joj je čudno zašto je došlo do problema u otplati kredita, ako je taj kredit trebao biti isplaćen iz kupoprodajnih cijena stanova. Sjeća se da joj je gospođa koja se smatrala prevarenom ispričala da je nakon sklapanja predugovora u ratama plaćala kupoprodajnu cijenu stana, a kada je platila zadnju ratu da je trebala zaključiti glavni ugovor o kupoprodaji kako bi se upisala u zemljišnim knjigama kao vlasnica stana, međutim onda je došlo do problema na način da je investitor odugovlačio sa sklapanjem glavnog ugovora nakon čega je ta gospođa sama počela istraživati razloge zbog kojih su odugovlačili s njom sklopiti ugovor o kupoprodaji i došla je do saznanja da je rok za otplatu kredita Hypo banke koji je podignut za izgradnju zgrade smanjen. S obzirom da ju je to sve zaintrigiralo odlučila je snimiti priču i na taj način pomoći gospođi koja se smatrala prevarenom. Budući da je u to vrijeme predsjednik uprave Osijek Koteksa bio okrivljeni SĆ, radi pripreme prvo je njega kontaktirala i s njim obavila razgovor vezano za okolnosti koje joj je ukazala spomenuta gospođa. Okrivljeni SĆ je bio prilično detaljan u razgovoru te je vezano za stanove Kappa centra rekao da je, a dok je on bio predsjednik uprave Osijek Koteksa, na ime kredita za izgradnju tog centra vraćeno 4 milijuna kuna od podignutih 20 i više milijuna, ali da je došlo do problema kada je smanjen rok otplate tog kredita te joj je izjavio da je smanjenje tog roka otplate potpisao gospodin VĆ. Sjeća se da je SĆ krivio CĆ i AĆ, odnosno govorio joj je da su oni namjerno gurnuli u stečaj Kappa d.o.o. Rekao joj je da su se jednom prilikom VĆ i on sreli kod DORH-A gdje su išli vezano za neki drugi predmet i da mu je tada VĆ rekao da nije trebalo doći do problema oko izgradnje zgrade Kappa centra i prodaje stanova te da je VĆ pred njim krivio za to CĆ i AĆ. Kao novinar imala je obvezu provjeriti te izjave SĆ i stoga se obratila VĆ. Sjeća se da ga je nazvala na telefon i predočila mu izjave SĆ, a VĆ joj je u tom razgovoru spominjao u smislu da je sve krenulo iz Austrije, odnosno da su za cijeli taj slučaj krivi Z i Hypo banka. Kontaktirala je i CĆ i AĆ tražeći od njih izjave vezano za okolnosti s kojima ju je upoznao SĆ, a oni su joj samo odgovorili putem telefona da izjave SĆ nisu točne i bili su vrlo kratki, odnosno nisu argumentirali te svoje tvrdnje niti su joj dostavili neku relevantnu dokumentaciju. VĆ je putem e-pošte postavila konkretna pitanja, a sjeća se da ga je pitala je li Kappa d.o.o. namjerno gurnuta u stečaj i je li on o tome razgovarao s SĆ ispred DORH-a, odnosno je li SĆ rekao da nije trebalo doći do problema u tom projektu i ukazao SĆ da su za to krivi CĆ i AĆ. VĆ je u odgovoru samo zatražio da ona ne objavljuje nikakve njegove odgovore, dok joj ništa drugo konkretno nije napisao, odnosno nije izričito osporio događaj ispred DORH-a, odnosno da se doista susreo s SĆ. S obzirom da su CĆ i AĆ kratko odgovorili na njezine upite te da je VĆ izbjegavao dati odgovore na konkretna pitanja, smatrala je da tu ima nečega i da se SĆ može vjerovati. Misli da je i dan danas ostalo nejasno što se tu dogodilo. SĆ joj je rekao da nije bilo razloga da Kappa d.o.o. ode u stečaj. Misli da je ta tvrtka danas u vlasništvu PPD-a. Koliko se sjeća, sa CĆ i AĆ je razgovarala na telefon, odnosno misli da s njima nije komunicirala putem e-pošte, dok je s VĆ imala kontakte putem telefona i e-pošte. Novi vlasnik tvrtke Kappa d.o.o. joj je na upite odgovorio pisanim putem. Kada je razgovarala s VĆ sjeća se da je on zašutio kada mu je spomenula izjavu SĆ da su se oni sreli ispred DORH-a i razgovarali. VĆ joj nije izričito rekao da bi to bila laž što je SĆ rekao za njega, odnosno izbjegavao je o tome pričati i ta njegova šutnja, odnosno okolišanje joj je bila indicij da vjeruje SĆ. Da je posumnjala u istinitost navoda SĆ ne bi te njegove navode ni objavila. Sjeća se da je svojim provjerama utvrdila da je u vrijeme za koje se spominje da je nastala ideja za projekt izgradnje zgrade Kappa centra predsjednik uprave Osijek Koteks bio SĆ, a da su u vrijeme kada je Kappa d.o.o. otišla u stečaj 2017. godine u upravi bili CĆ i AĆ. Gospođa od koje je krenula inicijativa za predmetnu emisiju joj je pokazala aneks ugovora o kreditu koji je podignut za izgradnju zgrade, a kojim je smanjen rok otplate kredita, a na tom aneksu nalazio se potpis VĆ. Zbog toga joj je VĆ bio ključna osoba u razjašnjenu situacije, jer je on očito morao biti upoznat sa svim okolnostima, a izbjegavao joj je dati odgovore na konkretna pitanja. S SĆ je prilikom pripremanja emisije razgovarala u njegovoj kući u [adresa]. Koliko se sjeća, CĆ i AĆ nisu bili članovi uprave Osijek Koteksa kada je sklopljen aneks ugovora o kreditu kojim je smanjen rok otplate kredita za izgradnju zgrade Kappa centra, ali su bili u upravi u vrijeme kada je trgovačko društvo Kappa d.o.o. otišlo u stečaj.
9. Nadalje, iz izvatka iz sudskog registra za trgovačko društvo Osijek Koteks d.d. proizlazi da je u inkriminirano vrijeme, odnosno u vrijeme pripremanja i emitiranja predmetne emisije Provjereno, privatni tužitelj CĆ bio predsjednik uprave trgovačkog društva Osijek Koteks d.d., a privatni tužitelj AĆ član uprave tog trgovačkog društva.
10. Iz sadržaja zapisnika Hypo Alpe Adria group od 17. studenog 2009. i Aneksa ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom broj HR/1831 od 1. ožujka 2010. proizlazi da je u srpnju 2008. godine između banke Hypo Alpe Adria Bank International AG sa sjedištem u [adresa], zatim trgovačkog društva Kappa d.o.o. Osijek kao korisnika kredita i trgovačkog društva Osijek Koteks d.d. Osijek kao mjeničnog dužnika zaključen Ugovor o kreditnom poslu s inozemstvom broj HR/1831 radi izgradnje poslovno-stambenog objekta (Kappa centar u Osijeku) koji je predmet financiranja kredita te da je nakon održanog sastanka u Hypo Group Alpe Adria Bank 17. studenog 2009. u prisutnosti SĆ kao predsjednika uprave Osijek Koteks d.d., VĆ kao predsjednika uprave Kappa d.o.o. i PĆ (okrivljenik u svom iskazu naveo da je imenovana bila članica uprave Kappa d.o.o.), a o čemu je sačinjen navedeni zapisnik koji je za Osijek Koteks d.d. potpisao SĆ kao predsjednik uprave, zaključen Aneks navedenog Ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom broj HR/1831 koji je podignut za izgradnju poslovno-stambenog objekta, a kojim je ugovoreno da prvi dio glavnice kredita u iznosu od 1.000.000,00 EUR (milijun eura) dospijeva na plaćanje 2. ožujka 2010., a preostali dio glavnice kredita u iznosu od 25.000.000,00 EUR (dvadesetpet milijuna eura) da dospijeva na plaćanje 31. prosinca 2012. Ovaj je Aneks Ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom broj HR/1831 u ime Kappa d.o.o. kao korisnika kredita potpisao VĆ, a u ime Osijek Koteks d.d. SĆ.
10.1. Okrivljenik je potvrdio da je navedeni Aneks Ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom broj HR/1831 vjerodostojan dokument koji je on potpisao za trgovačko društvo Osijek Koteks d.d., a koje je bilo sudužnik ovog kredita.
11. Iz uvjerenja iz kaznene evidencije na ime okrivljenika od 20. svibnja 2024. proizlazi da je okrivljenik u jednom navratu osuđen i to presudom Županijskog suda u Osijeku broj K-13/2019. od 18. lipnja 2021., koja je pravomoćna 9. svibnja 2023., zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 146. stavak 1. i 2. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci.
12. Nakon analize i ocjene svih izvedenih dokaza, pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud drži dokazanim da je okrivljenik počinio kazneno djelo klevete u odnosu na privatne tužitelje, odnosno da je u emisiji Provjereno koja je emitirana 12. studenog 2020. za privatne tužitelje iznio neistinite činjenične tvrdnje znajući da su neistinite i to u namjeri da našteti njihovoj časti i ugledu.
13. Naime, tijekom postupka nije bilo sporno da je okrivljenik izgovorio inkriminirane izjave novinarki televizijske kuće Nova TV SĆŽ za vrijeme snimanja predmetnog priloga emisije Provjereno, a nije bilo sporno i da te njegove izjave predstavljaju činjenične tvrdnje i da su emitirane u emisiji Provjereno Nove TV 12. studenog 2020.
13.1. Ove nesporne okolnosti prvenstveno proizlaze iz samog predmetnog priloga emisije Provjereno od 12. studenog 2020. koji je pregledan i na raspravi, kao i iz iskaza novinarke SĆŽ koja je pripremala tu emisiju i u tu svrhu razgovarala s okrivljenikom u njegovoj kući dok su ih snimale kamere, što je prikazano i u prilogu, te obrane okrivljenika u kojoj je on izričito naveo da ne osporava da je u ovom prilogu emisije Provjereno izgovorio predmetne činjenične tvrdnje.
13.2. Tijekom postupka bilo je sporno jesu li te činjenične tvrdnje neistinite i je li u tom slučaju okrivljenik znao da su neistinite ili je li imao opravdanog razloga da smatra da su te tvrdnje istinite, odnosno bilo je sporno je li okrivljenik postupao u namjeri da našteti časti i ugledu privatnih tužitelja što podrazumijeva da su činjenične tvrdnje bile neistinite i da je okrivljenik toga bio svjestan kada je razgovarao s imenovanom novinarkom.
14. Prije svega, bitno je ukazati na okolnosti koje su dovele do snimanja predmetnog priloga emisije Provjereno Nove TV. Prema iskazu novinarke ĐĆ Major radilo se o stanovima u poslovno stambenoj zgradi u [adresa] poznatijoj pod nazivom Kappa centar, konkretno o stanu u toj zgradi za koji se gospođa koja se javila ovoj novinarki smatrala prevarenom, jer je platila kupoprodajnu cijenu stana, a nije joj omogućeno da postane vlasnica stana i to zbog višemilijunskog kredita koji je podignut kod Hypo banke za izgradnju te zgrade, a koji tvrtka Kappa d.o.o. kao investitor i korisnik kredita nije mogla otplatiti po dospijeću zbog čega je ostala i hipoteka ovog kredita na tom stanu zbog koje je prijetila prodaja stana na sudskoj dražbi.
14.1. Navedene okolnosti spominju se i u uvodnom dijelu, odnosno najavi predmetnog priloga emisije Provjereno ("Obična žena protiv moćnih igrača – tjeraju je da svoj stan još jednom kupi“), a o kreditu koji je podignut za izgradnju zgrade Kappa centar u Osijeku očitovali su se u svojim iskazima i okrivljenik i privatni tužitelji. Vezano za te okolnosti iz njihovih iskaza proizlazi nespornim, budući da su o tome suglasno iskazivali, da je za izgradnju ove zgrade tvrtka Kappa d.o.o. podigla kredit kod Hypo banke i da je sudužnik tog kredita bila tvrtka Osijek Koteks d.d. kao vlasnik Kappa d.o.o.
15. Što se tiče tog kredita, sud vjeruje privatnim tužiteljima da je podignut u vrijeme kada je predsjednik uprave trgovačkog društva Osijek Koteks d.d. bio okrivljenik i da se u to vrijeme kada je okrivljenik bio predsjednik uprave Osijek Koteksa gradila i zgrada Kappa centar i kupci stanova davali kapare za stanove u toj zgradi, a neki plaćali i kupoprodajne cijene, budući da je VĆ, a koji je prema vlastitom iskazu, a što proizlazi i iz obrane okrivljenika, bio direktor Kappa d.o.o. od 2007. do 2010. godine, naveo da je izgradnja Kappa centra započela 2006. godine i da je uz pomoć kredita Hypo banke završena 2011. godine, a kako iz Aneksa tog ugovora o kreditu kojim je smanjen rok otplate kredita, a koji je zaključen u ožujku 2010. (točka 10.), proizlazi da je osnovni ugovor o kreditiranju izgradnje Kappa centra s Hypo bankom zaključen 2008. godine, te kako je okrivljenik sam naveo da je bio predsjednik uprave Osijek Koteksa d.d. od 2004. do 2011., nema dvojbe da se sve navedeno (podizanje kredita, izgradnja zgrade, zaključenje aneksa ugovora o kreditu kojim je smanjen rok otplate kredita) odvijalo u vrijeme kada je upravo okrivljenik bio predsjednik uprave, odnosno odgovorna osoba u Osijek Koteks d.d., a koja je tvrtka bila vlasnik Kappa d.o.o. i sudužnik ovog kredita. Ove činjenice proizlaze i iz iskaza novinarke SĆŽ kojoj je okrivljenik kada je s njim razgovarala za vrijeme snimanja predmetnog priloga emisije Provjereno spominjao okolnosti oko otplaćivanja navedenog kredita u vrijeme dok je on bio predsjednik uprave Osijek Koteks d.d.
16. Sud vjeruje privatnim tužiteljima i da je upravo zbog smanjenja roka otplate kredita koji je kod Hypo banke podignut za izgradnju Kappa centra i to s 2023. na 2012. godinu došlo do problema u otplaćivanju tog kredita i da je to rezultiralo pokretanjem ovrhe od strane Hypo banke nad stanovima u toj zgradi za koje su kupci plaćali kapare ili kupoprodajne cijene stanova, budući da se u tom dijelu njihovi iskazi podudaraju s odredbama Aneksa ugovora o kreditu kojim je smanjen rok otplate kredita koji je podignut kod Hypo banke za izgradnju zgrade Kappa Centar, kao i s podacima do kojih je došla novinarka SĆŽ istražujući slučaj spomenute gospođe koja je stan otplatila, a nije se mogla uknjižiti kao vlasnica, time da je na stanu je ostala i hipoteka kredita koji je podignut za izgradnju zgrade. U predmetnom prilogu emisije Provjereno ovi se problemi i spominju kao posljedica smanjenja roka otplate kredita koji je podignut za izgradnju Kappa centra.
17. Što se tiče ovog smanjenja roka otplate kredita, iz spomenutog Aneksa ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom broj HR/1831 od 1. ožujka 2010. (točka 10.), a koji je predočio prilikom svog iskazivanja privatni tužitelj AĆ, doista proizlazi da se odnosi na ugovor o kreditu koji je u srpnju 2008. zaključen između Hypo banke kao kreditora, Kappa d.o.o. kao korisnika kredita i Osijek Koteksa kao sudužnika za izgradnju poslovno stambene zgrade u [adresa] pod nazivom Kappa centar i da je tim aneksom smanjen rok otplate tog kredita na način da je ugovoreno da prvi dio glavnice kredita u iznosu od 1.000.000,00 EUR dospijeva na plaćanje 2. ožujka 2010., a preostali dio glavnice kredita u iznosu od 25.000.000,00 EUR da dospijeva na plaćanje 31. prosinca 2012. Sklapanju ovog aneksa kojim je smanjen rok otplate kredita prethodio je sastanak s predstavnicima Hypo banke o kojem je sastavljen spomenuti zapisnik od 17. studenog 2009. (točka 10.), a na kojem je ispred Osijek Koteksa bio prisutan okrivljenik kao predsjednik uprave, a ispred Kappa d.o.o. VĆ i PĆ. Njih troje su i potpisali ovaj zapisnik sa sastanka s predstavnicima Hypo banke, kao i navedeni aneks ugovora o kreditu kojim je smanjen rok otplate kredita, dok se privatni tužitelji CĆ i AĆ u tim dokumentima nigdje ne spominju.
17.1. Novinarka SĆŽ je svojim izvidima također zaključila da je do problema sa stanovima u zgradi Kappa Centar, odnosno ovrhe nad stanovima zbog čega se kupci koji su platili kupoprodajne cijene nisu mogli uknjižiti kao vlasnici, došlo upravo zbog ovog smanjenja roka otplate kredita koji je podignut kod Hypo banke za izgradnju te zgrade. U predmetnom prilogu emisije Provjereno vidljivo je da je novinarka pokušala otkriti razloge smanjenja roka otplate kredita te je u tu svrhu jednoj osobi, a čiji identitet nije otkriven, već je predstavljena kao istaknuta osoba iz posrnule tvrtke, postavila pitanje: „Zašto je aneksom ugovora smanjen broj godina koji će se vraćat, pa onda nakon toga ne može tvrtka vraćat.“ Ova joj je osoba odgovorila da je to bilo dirigirano iz Austrije. Gospođa koja se spominje u predmetnoj emisiji i koja se smatrala prevarenom zato što je platila kupoprodajnu cijenu stanu, a nije se mogla uknjižiti kao vlasnica, time da je na stanu koji je platila ostala i hipoteka navedenog kredita, a što se sve spominje i u predmetnom prilogu emisije Provjereno, je novinarki predočila upravo spomenuti aneks ugovora kojim se smanjen rok otplate kredita koji je podignut za izgradnju zgrade Kappa centar, što znači da je i ova gospođa došla do saznanja da je upravo ovo smanjenje roka otplate kredita koji je podignut za izgradnju zgrade uzrok njezinih problema s stanom koji je otplatila u cijelosti. Pored toga, novinarka SĆŽ je u svom iskazu spomenula da joj je okrivljenik kada je s njim razgovarala prilikom pripremanja predmetnog priloga emisije Provjereno i sam rekao da je do problema u vraćanju kredita koji je podignut za izgradnju zgrade Kappa Centar u Osijeku došlo kada je smanjen rok otplate tog kredita, no ovoj novinarki je okrivljenik, očito, prešutio da je uz VĆ i on kao predsjednik uprave Osijek Koteksa, a koje je trgovačko društvo bilo sudužnik po ugovoru o kreditu, a ujedno i vlasnik Kappa d.o.o., na sastanku s predstavnicima Hypo banke 17. studenog 2009. dogovorio i na koncu odobrio to smanjenje roka otplate kredita potpisivanjem aneksa ugovora o kreditu.
18. Imajući u vidu navedeno, očito je da je na nemogućnost vraćanja kredita po novom datumu dospijeća, a samim time i do ovrha na stanovima za koje su kupci platili kupoprodajne cijene, a među kojima je i dotična gospođa koja je inicirala snimanje predmetnog priloga emisije Provjereno, došlo zbog smanjenja roka otplate kredita na koji su pristali ovdje okrivljeni SĆ kao odgovorna osoba Osijek Koteksa i VĆ kao odgovorna osoba Kappa d.o.o., tvrtke kćeri Osijek Koteksa. Naposljetku, takve posljedice bile su i očekivane, jer se radilo o smanjenju roka od deset godina za otplaćivanje višemilijunskog kredita koji je podignut za izgradnju zgrade.
19. U uvodnom dijelu predmetne emisije Provjereno najavljeno je da vezano za slučaj dotične gospođe kojoj je ostala hipoteka na stanu koji je u cijelosti platila okrivljenik kao bivši predsjednik uprave Osijek Koteksa proziva tadašnjeg direktora Kappa d.o.o. VĆ i sadašnju upravu Osijek Koteksa, CĆ i AĆ, ovdje privatne tužitelje.
19.1. Nakon ove najave priloga okrivljenik je u samom prilogu pred kamerama izjavio slijedeće inkriminirane tvrdnje: "Na neki način su pogodovali zbog nekih drugih transakcija Hyppo banci koja je ušla u neke probleme jer je na kraju 2012. godine dodatni kredit bio odobren od 20 milijuna eura Alpini, odnosno Grupi Alpina i Osijek- Koteks, koji je predmet istražnih radnji u Austriji". U istom kontekstu u emisiji je spomenut i razgovor okrivljenika s VĆ za koji je okrivljenik naveo: "On je optuživao gospodina CĆ i gospodina AĆ, da su oni i bivšeg C, da su oni sve to zakuhali za Kappu i da su ljude prevarili – to je meni tada govorio – da su oni prevarili, da on nije sudjelovao u toj prevari, on je rekao da su oni namjerno gurnuli Kappu u stečaj".
19.2. Budući da su tema predmetnog priloga emisije Provjereno bili stanovi u zgradi Kappa centra nad kojima je Hypo banka pokrenula ovrhu, a u tom kontekstu i stečaj tvrtke Kappa d.o.o., te imajući u vidu da iz iskaza okrivljenika i novinarke emisije Provjereno SĆŽ proizlazi da su oni o ovim temama i razgovarali u kući okrivljenika tijekom snimanja predmetnog priloga emisije Provjereno, što je prikazano i u samoj emisiji koja je pregledana i na raspravi, nedvojbeno je da se u navedenim inkriminiranim izjavama okrivljenik osvrnuo upravo na ove okolnosti ovrha nad stanovima u Kappa Centru i stečaja Kappa d.o.o.
19.3. Kada se uzmu u obzir ove teme razgovora okrivljenika s imenovanom novinarkom, a na koje se okrivljenik referirao u inkriminiranim izjavama, te da je u najavi predmetnog priloga emisije Provjereno navedeno da okrivljenik kao bivši predsjednik uprave Osijek Koteksa d.d. proziva tadašnjeg direktora Kappe d.o.o. VĆ i sadašnju upravu Osijek Koteksa d.d. CĆ i AĆ, nema dvojbe da je okrivljenik inkriminiranom izjavom "Na neki način su pogodovali zbog nekih drugih transakcija Hyppo banci koja je ušla u neke probleme jer je na kraju 2012. godine dodatni kredit bio odobren od 20 milijuna eura Alpini, odnosno Grupi Alpina i Osijek-Koteks, koji je predmet istražnih radnji u Austriji" govorio upravo o privatnim tužiteljima CĆ i AĆ, što je, uostalom, moglo biti jasno i svakom gledatelju ovog priloga emisije Provjereno, i to u kontekstu da su upravo oni odgovorni za ovrhu koja je pokrenuta nad stanovima u zgradi Kappa centar i za stečaj nad Kappa d.o.o. što je potkrijepio tvrdnjom da su pogodovali Hypo banci i da se to pogodovanje odnosilo na kredit od 20 milijuna eura koji je odobren Alpina grupi, vlasniku Osijek Koteksa, i Osijek Koteksu pri čemu je ukazao i da se tu radilo o kaznenom djelu koje se istražuje u Austriji. Da je okrivljenik ovom izjavom nedvojbeno prozvao privatne tužitelje proizlazi i iz njegove treće inkriminirane izjave u kojoj ih je i imenovao, odnosno izjave da je VĆ „...optuživao gospodina CĆ i gospodina AĆ, da su oni, i bivšeg C, da su oni sve to zakuhali za Kappu i da su ljude prevarili...“.
19.4. Što se tiče navedene prve inkriminirane izjave: "Na neki način su pogodovali zbog nekih drugih transakcija Hyppo banci koja je ušla u neke probleme jer je na kraju 2012. godine dodatni kredit bio odobren od 20 milijuna eura Alpini, odnosno Grupi Alpina i Osijek-Koteks, koji je predmet istražnih radnji u Austriji", bitno je ukazati da okrivljenik ni u predmetnom prilogu emisije Provjereno ni u svojoj obrani nije konkretno pojasnio o kakvom se ovdje dodatnom kreditu od 20 milijuna eura koji je odobren Alpini Grupa i Osijek Koteksu radilo i zašto smatra da bi to bilo pogodovanje Hypo banci, niti je te svoje tvrdnje potkrijepio dokumentacijom ili barem naveo odakle crpi saznanja o tom navodnom kreditu, s obzirom da u vrijeme za koje je naveo da je ovaj kredit podignut (2012. godine) prema vlastitim navodima on više nije ni bio u Osijek Koteksu, a nije ni predlagao pribavljanje dokaza na okolnost ovog kredita, odnosno nije se uopće potrudio pružiti ikakve dokaze. U svojoj obrani je samo naveo da kada je rekao da su privatni tužitelji kao članovi uprave Osijek Koteksa pogodovali Hypo banci, da je mislio na postupke nove uprave Osijek Koteksa čiji su članovi tada bili privatni tužitelji, a koji su pogodovali Alpini Salzburg koja je ušla u probleme kako bi dobila kredit od Hypo banke, te da su ti njihovi postupci bili na štetu Osijek Koteksa i Kappa d.o.o. i da su doveli i do stečaja Kappe d.o.o. Ovdje se odmah može uočiti proturječnost u izjavama okrivljenika, budući da je u emisiji Provjereno rekao da su, a što se tiče ovog navodnog kredita od 20 milijuna eura koji je podignut 2012. godine, privatni tužitelji pogodovali Hypo banci, dok je u obrani naveo da su pogodovali Alpini Bau kako bi dobila kredit od Hypo banke. Pored toga, okrivljenik nije uopće pojasnio koja je poveznica između tog kredita i stanova u Kappa centru za koje je prijetila prodaja na sudskoj dražbi, budući da je na tim stanovima, a kako proizlazi i iz same televizijske emisije i aneksa ugovora o kreditu koji je podignut za izgradnju zgrade, bila upisana hipoteka tog ranijeg kredita iz 2008. godine, a koji je podignut za izgradnju zgrade Kappa centra u vrijeme kada je upravo on bio predsjednik uprave Osijek Koteksa. Također, navodima iz obrane da mu je stečaj Kappa d.o.o. bio sumnjiv i da nezna zašto je nova uprava dopustila da tvrtka ode u stečaj okrivljenik je i sam ukazao da on zapravo i nezna zašto je došlo do stečaja Kappa d.o.o., pa je stoga očito da ni u vrijeme snimanja emisije nije znao niti je imao opravdanog razloga sumnjati da je do stečaja došlo zbog navodnog kasnijeg pogodovanja Hypo banci ili Alpini Bau od strane privatnih tužitelja, a kako je to tvrdio. Na ovaj zaključak upućuje i okolnost da u svojoj obrani nije znao odgovoriti ni je li ovaj dodatni kredit od 20 milijuna eura iz 2012. godine koji je odobren Alpini Bau, a koji je spomenuo, bio povezan sa smanjenjem roka otplate kredita koji je podignut za izgradnju zgrade Kappa centar, već je naveo da tada nije bio u upravi Osijek Koteksa i da se stoga o tome ne može izjasniti.
19.5. Prema tome, jasno je da okrivljenik nije ničim potkrijepio ili barem učinio vjerojatnim da je do ovrhe nad stanovima i stečaja Kappa d.o.o. došlo zbog pogodovanja Hypo banci od strane privatnih tužitelja kako je za njih rekao u emisiji, niti je u svojoj obrani dao suvislo objašnjenje ove svoje inkriminirane tvrdnje, već paušalno i konfuzno. Kada se takva manjkava obrana okrivljenika bez ikakvog pokrića stavi u korelaciju s utvrđenom okolnošću da je upravo on u ime Osijek Koteksa zajedno s VĆ sudjelovao na sastanku s predstavnicima Hypo banke na kojem su promijenjeni uvjeti kreditiranja Kappa d.o.o. i potom odobrio smanjenje roka otplate kredita koji je podignut za izgradnju zgrade Kappa centra potpisivanjem aneksa ugovora o kreditu, naravno da se tada može vjerovati privatnim tužiteljima kada tvrde da je okrivljenik u svojim inkriminiranim izjavama govorio neistinu, odnosno prebacivao odgovornost na njih za nešto za što je upravo on bio odgovoran. Prema iskazu novinarke SĆŽ okrivljenik joj je prilikom snimanja predmetne emisije Provjereno potvrdio da je do problema u otplaćivanju kredita koji je podignut za izgradnju zgrade došlo kada je smanjen rok otplate kredita, no nije joj rekao da je on za to odgovoran, a ne privatni tužitelji, budući da oni nisu bili na sastanku s predstavnicima Hypo banke na kojem se razgovaralo o promjeni uvjeta kreditiranja, niti su potpisali aneks ugovora o smanjenju roka otplate kredita, time da privatni tužitelj AĆ tada nije ni bio u Osijek Koteksu. Sudu nije jasno i kako je ta okolnost mogla ostati nepoznata novinarki, s obzirom da je u svom iskazu navela da joj je gospođa koja je inicirala snimanje emisije pokazala aneks ugovora kojim je smanjen rok otplate kredita, a na tom aneksu koji se nalazi i u spisu i čiju je vjerodostojnost potvrdio i sam okrivljenik nalazi se i njegov potpis u ime Osijek Koteksa kao sudužnika kredita, tako da je, a u izostanku objašnjenja od strane VĆ, informacije o smanjenju roka otplate kredita za kojima je ova novinarka tragala ista mogla dobiti i od samog okrivljenika koji joj je bio sugovornik, budući da je i on uz VĆ, a što je VĆ i potvrdio u svom iskazu, dogovarao na sastanku s predstavnicima Hypo banke takvu promjenu uvjeta kreditiranja. Međutim, u emisiji se okrivljenik uopće ne spominje kao akter tih dogovora. Zbog ove involviranosti okrivljenika u smanjenje roka otplate kredita, a što je jedino moglo ići u korist Hypo banke, a u izostanku bilo kakvih podataka da bi privatni tužitelji imali veze s tim, sudu je i razumljivo da su privatni tužitelji kada ih je ova novinarka kontaktirala radi davanja izjave vezano za stanove u Kappa centru istu uputili na okrivljenika te joj kratko odgovorili da su izjave koje je od okrivljenika dobila vezano za njih netočne.
19.6. Okrivljenik je u svojoj obrani potvrdio da je potpisao spomenuti aneks ugovora od 1. ožujka 2010., međutim izbjegavao je iskazivati o tom aneksu kojim je smanjen rok otplate kredita koji je podignut za izgradnju zgrade Kappa centra navodeći da mu nije poznat sadržaj tog aneksa. Međutim, teško je vjerovati da mu nije poznat sadržaj tog aneksa s obzirom na njegov značaj i posljedice koje je izazvao te okolnost da je on osobno prije potpisivanja aneksa kao predsjednik uprave Osijek Koteksa sudjelovao na sastanku s predstavnicima Hypo banke o promjeni uvjeta kreditiranja. Znakovito je i da je okrivljenik, a što proizlazi iz njegove obrane, nakon potpisivanja ovog aneksa, a prije dospijeća kredita po novom datumu otplate koji je ugovorio tim aneksom (31. prosinca 2012.), dao otkaz u Osijek Kotekstu i tražio da se raskine Ugovor o kupoprodaji stana u Kappa centru koji je s Kappa d.o.o. sklopila njegova supruga te je za suprugu osigurao povrat uplaćenog novca na ime kupoprodajne cijene stana, jer takvi njegovi postupci ukazuju da je bio svjestan posljedica smanjenja otplatnog roka kredita, odnosno da se kredit neće moći isplatiti po dospjeću i da je izgledno pokretanje ovrhe od strane Hypo banke nad stanovima.
19.7. Sve navedeno ide u prilog iskazima privatnih tužitelja kada tvrde da je okrivljenik pogodovao Hypo banci kada je kao predsjednik uprave Osijek Koteksa pristao na smanjenje roka otplate višemilijunskog kredita koji je podignut za izgradnju Kappa centra, a da je u emisiji prebacivao odgovornost na njih, iako oni u tome nisu sudjelovali, što okrivljenik nije izričito ni osporio u svojoj obrani, budući da je o ovom smanjenju roka otplate kredita izbjegavao iskazivati navodeći da mu nije poznat sadržaj aneksa ugovora kojim je omogućeno ovo smanjenje roka otplate kredita. Budući da je okrivljenik u svojoj obrani spomenuo da se Hypo banka negdje oko 2010., 2011., 2012. nalazila pred stečajem, očito je da je Aneks ugovora o kreditu kojim je smanjen rok otplate kredita, a s obzirom da je zaključen 1. ožujka 2010., trebao pomoći Hypo banci zbog stečaja pred kojim se nalazila, a kako je taj Aneks potpisao okrivljenik, naravno da su tada logične tvrdnje privatnih tužitelja da je upravo okrivljenik pogodovao Hypo banci. Što se tiče spomenutog C u trećoj inkriminiranoj izjavi okrivljenika, a za kojeg je on u emisiji naveo da mu ga je spomenuo VĆ kao osobu koja je zajedno s privatnim tužiteljima sve zakuhala za Kappu, iz predmetnog priloga emisije Provjereno, kao i iz iskaza novinarke SĆŽ i VĆ, proizlazi da se radi o Đ koji je imao veze sa smanjenjem roka otplate kredita koji je upravo okrivljenik odobrio, a što također ukazuje da je ova izjava okrivljenika neistinita i sračunata radi prebacivanja odgovornosti na privatne tužitelje. Novinarka SĆŽ je, naime, navela da joj je VĆ, a kada je razgovarala s njim na telefon vezano za smanjenje roka otplate kredita i stečaj nad Kappa d.o.o., rekao da je sve krenulo iz Austrije, odnosno da su za cijeli taj slučaj krivi Z i Hypo banka, dok je u predmetnom prilogu novinarki SĆŽ na njezino pitanje: „Zašto je aneksom ugovora smanjen broj godina koji će se vraćat, pa onda nakon toga ne može tvrtka vraćat.“ predstavljena istaknuta osoba iz posrnule tvrtke odgovorila da je to bilo dirigirano iz Austrije. VĆ je u svom iskazu potvrdio da je zajedno s okrivljenikom potpisao aneks ugovora o kreditu kojim je smanjen rok otplate kredita i da privatni tužitelji s tim nemaju nikakve veze, što, uostalom, proizlazi i iz samog aneksa ugovora o kreditu i zapisnika sa sastanka s predstavnicima Hypo banke (točka 10.), jer oni u tim dokumentima nigdje nisu navedeni, a naveo je i da je do toga došlo zato što je Hypo banka nakon određenog vremena pritisnula okrivljenika kao predsjednika uprave Osijek Koteksa da se smanji rok otplate kredita i iznos kredita. Prema tome, ovdje se očito radilo o pogodovanju Hypo banci od strane okrivljenika na zahtjev K, ali ne od strane privatnih tužitelja kako je okrivljenik naveo u prvoj inkriminiranoj izjavi.
20. Iz iznesenih razloga ne može se vjerovati okrivljeniku i kada tvrdi da je istinita njegova inkriminirana izjava da je VĆ kada ga je sreo „...optuživao gospodina CĆ i gospodina AĆ, da su oni, i bivšeg C, da su oni sve to zakuhali za Kappu i da su ljude prevarili...“, budući da je slijedom svih naprijed utvrđenih okolnosti očito da je okrivljenik i ovdje prebacivao odgovornost na privatne tužitelje. Pored toga, VĆ je izričito osporio da je ovo izjavio okrivljeniku, odnosno naveo je da ta tvrdnja okrivljenika nije točna i da on nije iznosio takve optužbe protiv privatnih tužitelja niti je ikada to rekao okrivljeniku. VĆ je i privatnom tužitelju AĆ kada ga je ovaj nazvao poslije emitiranja predmetnog priloga emisije Provjereno rekao da nije istina da je on optuživao CĆ i njega pred okrivljenikom, odnosno rekao je AĆ da ta izjava okrivljenika u emisiji nije istinita. Okolnost što je VĆ prema iskazu novinarke SĆŽ istoj izbjegavao dati konkretne odgovore na njezina pitanja i što joj nije izričito osporio da je ovo izjavio okrivljeniku se po mišljenju suda ne može protumačiti kao njegovo odobravanje istinitosti ove izjave okrivljenika, a kojeg je ona bila dojma, budući da je VĆ imao razloga uskratiti svoje očitovanje, jer je i on bio involviran u smanjenje roka otplate kredita što je dovelo do problema u otplaćivanju kredita i pokretanja ovrhe nad stanovima u Kappa centru, a prema njegovom iskazu kupci stanova u Kappa centru su podnosili i kaznene prijave za prijevaru protiv njega i okrivljenika. VĆ je rekao u svom iskazu da je zadnji puta s okrivljenikom popio kavu, odnosno s njim popričao 2015. godine kada su išli u policiju vezano za kaznenu prijavu koja je protiv njih bila podnesena od strane kupaca stanova, no naveo je da tada sigurno nije mogao reći okrivljeniku da su CĆ, AĆ i bivši P gurnuli Kappa d.o.o. u stečaj, jer u to vrijeme Kappa d.o.o. uopće nije bila u stečaju. Naveo je i da nije ni komentirao okrivljeniku da su tu kaznenu prijavu protiv njega podnijeli CĆ i AĆ, jer mu je bilo poznato da su tu prijavu podnijeli kupci stanova koji su bili i navedeni na kaznenoj prijavi. Ovo je sve i logično, s obzirom da akteri smanjenja otplatnog roka kredita, a prema podacima iz spomenutog Aneksa ugovora o kreditu i zapisnika sa sastanka s predstavnicima Hypo banke, nisu bili privatni tužitelji, već VĆ i okrivljenik.
21. Što se tiče inkriminirane izjave okrivljenika kada je na konstataciju novinarke kako ga se tereti da je izvlačio novac iz Osijek-Koteksa, radi čega je nedavno uhićen na granici s BiH, naveo: "Ja jedino mogu vam danas reći da sam sto posto nevin. Ništa drugo osim da mi je ta kaznena prijava namještena, a da sam ja nevin, dokazat ćemo u postupku", i kada je na pitanje novinarke tko mu je to namjestio, odgovorio: "Sadašnja uprava", s obzirom da okrivljenik i za ovu izjavu nije dao nikakve dokaze, a ni suvislo objašnjenje u svojoj obrani, već je samo kratko naveo da smatra da je to istina i da su mu privatni tužitelji namjestili i postupak koji je protiv njega u međuvremenu dovršen i zbog kojeg se sada nalazi na izdržavanju kazne, jasno je i da za ovu izjavu okrivljenika nema dokaza da je istinita ili da je okrivljenik imao opravdanog razloga sumnjati da je istinita, a zasigurno je pod sadašnjom upravom u emisiji ukazao na privatne tužitelje, jer je to potvrdio u svojoj obrani, a privatni tužitelji su prethodno u emisiji i predstavljeni kao sadašnja uprava Osijek Koteksa, pa je stoga i svakom gledatelju moglo biti jasno da okrivljenik upire na privatne tužitelje kao osobe koje su mu namjestile kaznenu prijavu.
21.1. Kada se i u odnosu na ovu inkriminiranu izjavu uzme u obzir da je obrana okrivljenika manjkava i da nema nikakvih podataka da bi privatni tužitelji imali veze s pokretanjem postupka protiv okrivljenika, jer o tome okrivljenik nije pružio nikakve dokaze, kao i da su privatni tužitelji obojica naveli da je taj postupak protiv okrivljenika proizašao iz njegove kaznene prijave koju je podnio vezano za slučaj Kamenoloma, jer su tijekom izvida policije povodom kaznene prijave okrivljenika uočene nepravilnosti oko samog ugovora o najmu kamenolomu i krenulo istraživanje po službenoj dužnosti od strane državnog odvjetništva, jasno je da ova inkriminirana tvrdnja okrivljenika također nema uporišta u stvarnosti.
22. Iz svih iznesenih razloga sud nalazi utvrđenim da inkriminirane činjenične tvrdnje okrivljenika nisu istinite, budući da za njihovu istinitost nema dokaza niti se okrivljenik potrudio pružiti bilo kakve dokaze, te da je okrivljenik kada je za vrijeme snimanja predmetne emisije Provjereno razgovarao s novinarkom SĆŽ znao da su te njegove činjenične tvrdnje neistinite, a taj zaključak dodatno potvrđuje i okolnost da je okrivljenik prema podacima koje je dao u vlastitoj obrani imao i motiv da ocrni privatne tužitelje, budući da je naveo da se sporio s privatnim tužiteljima zbog dionica koje je imao u Osijek Koteksu, odnosno naveo je da je imao 24,6 % dionica Osijek Koteksa kada je otišao iz te tvrtke, a da su ga oni sveli na 1% dionica zbog čega je pokrenuo i postupak kod Trgovačkog suda u Zagrebu, a naveo je i da su privatni tužitelji protiv njega dali intervju u poslovnom časopisu Lider, time da je u vrijeme snimanja emisije bio u tijeku i postupak protiv njega zbog kojeg je uhićen na granici s BiH, a vezano za izvlačenje novca iz Osijek Koteksa, što je u emisiji i komentirao, pa je i ovdje imao razlog da sebe prikaže nevinim, odnosno da poboljša svoj položaj u tom postupku i prikaže da je sve namještaljka i odgovornost sadašnje uprave. S obzirom da je okrivljenik pravomoćno osuđen u tom postupku, odnosno da mu je utvrđena krivnja pravomoćnom sudskom odlukom, isključeno je da bi ovdje bilo riječi o namještanju i tuđoj odgovornosti.
23. Okrivljenik je izgovaranjem inkriminiranih izjava tijekom snimanja predmetnog priloga emisije Provjereno u odnosu na svakog od privatnih tužitelja ostvario obilježja kaznenog djela protiv časti i ugleda – kleveta iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11., budući da se radi o neistinitim činjeničnim tvrdnjama koje mogu škoditi njihovoj časti i ugledu, jer ih prikazao odgovornima za pokretanje ovrhe nad stanovima u [adresa] od strane Hypo banke, odnosno prikazao ih je kao osobe koje su prevarile kupce stanova u [adresa], izazvali stečaj tvrtke Kappa d.o.o. i njemu namjestili kazneni postupak, a bio je svjestan da su te tvrdnje neistinite, te ih je iznio putem televizijske emisije Nove TV Provjereno, zbog čega su te njegove neistinite tvrdnje postale pristupačne većem broju osoba. Ubrojivost okrivljenika nije bila upitna, a postupao je s izravnom namjerom, jer je bio svjestan da govori neistinu, a to je i htio kako bi narušio ugled i čast privatnih tužitelja s kojima je bio u narušenim odnosima, odnosno postupao je s ciljem da ih prikaže kao društveno nepoželjne osobe, tj. kao prevarante i nepoštene i loše gospodarstvenike koji samo gledaju vlastitu korist, a protivnicima namještaju kaznene postupke. Okrivljenik je, dakle, u odnosu na svakog od privatnih tužitelja ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11.
24. Polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, sud je okrivljeniku prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir kao olakotnu okolnost da je tijekom suđenja pokazao volju da se ispriča privatnim tužiteljima na sudu, iako ne u obliku kako su oni tražili (isprika putem medija), te njegovo korektno držanje pred sudom. Kao otegotna cijenjena mu je okolnost da je nakon počinjenja predmetnog kaznenog djela osuđen zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju (točka 11.).
25. Uzimajući u obzir navedene okolnosti, okrivljeniku je na temelju članka 149. stavak 2. KZ/11. za kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11. koje je počinjeno na štetu privatnog tužitelja CĆ utvrđena novčana kazna od 50 dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od 44,03 EUR, što ukupno iznosi 2.201,05 EUR, a ista je novčana kazna na temelju članka 149. stavak 2. KZ/11. utvrđena i za kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11. koje je počinjeno na štetu privatnog tužitelja AĆ. Sud je visinu dnevnog iznosa utvrdio u visini trenutno prosječnog dnevnog dohotka u Republici Hrvatskoj (odluka VSRH Su-IV- 100/2024-9 od 1. listopada 2024.), odnosno u visini od 44,03 eura, budući da okrivljenik trenutno ne ostvaruje prihode koje je ranije ostvarivao radom, s obzirom da se nalazi na izdržavanju kazne zatvora.
26. Na temelju članka 51. stavak 1. KZ/11. okrivljenik je osuđen na jedinstvenu novčanu kaznu od 80 dnevnih iznosa u visini dnevnog iznosa od 44,03 EUR, što ukupno iznosi 3.522,40 EUR, time da mu je na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. izrečena uvjetna osuda tako što se jedinstvena novčana kazna neće izvršiti, ako u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
27. Budući da je privatnim tužiteljima, a s obzirom da su naveli da bi primili ispriku okrivljenika ako bi bila objavljena putem iste ili neke druge javne emisije, očito dovoljna satisfakcija i sama objava presude putem iste televizijske emisije u kojoj su iznesene neistinite činjenične tvrdne o njima, a što je ovom presudom i određeno, sud je uvjerenja da će se uz ovu javnu objavu presude i izrečenom jedinstvenom novčanom kaznom i uvjetnom osudom ostvariti sve svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11., odnosno utjecati na okrivljenika u pravcu da se kloni ovakvog načina ponašanja, odnosno svjesnog iznošenja neistinitih tvrdnji u javnosti kako bi se omalovažila osoba o kojoj se izriču takve tvrdnje te da će ovakva sankcija utjecati i na razvoj svijesti građana o pogibeljnosti i društvenoj neprihvatljivosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
28. Na temelju članka 42. stavak 6. KZ/11. određeno je da je okrivljenik, slučaju opoziva uvjetne osude, dužan platiti jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 3.522,40 EUR u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o opozivu uvjetne osude. Za taj slučaj na temelju članka 43. stavak 1., 2., 3. i 4. KZ/11. određeno je da ako jedinstvena novčana kazna, u slučaju opoziva uvjetne osude, ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku da će se naplatit prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona, a ako se jedinstvena novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca, da će sud uz pristanak okrivljenika donijeti odluku o zamjeni jedinstvene novčane kazne radom za opće dobro, na način da se 1 (jedan) dnevni iznos zamijeni s dva sata rada. Na koncu, određeno je i da ako okrivljenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, da će se jedinstvena novčana kazna, odnosno rad za opće dobro, zamijenit kaznom zatvora i to na način da će se jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za opće dobro da će se zamijeniti na način da će se jedan dan zatvora zamijeniti s dva sata rada.
29. Budući da je kazneno djelo počinjeno putem televizije, na zahtjev oštećenika, odnosno privatnih tužitelja, odlučeno je da će se na temelju članka 151. stavak 1. i 2. KZ/11. u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude izreka presude objaviti u emisiji Nove TV „Provjereno“, i to o trošku okrivljenika kako je i propisano u ovoj zakonskoj odredbi.
30. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. naloženo je okrivljeniku da podmiri troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. i 7. ZKP/08. i to paušalnu svotu u iznosu od 200,00 EUR, koja se nalazi primjerenom s obzirom na složenost i trajanje postupka, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, kao i nužne izdatke privatnih tužitelja i nagradu i nužne izdatke opunomoćenika privatnih tužitelja, a za koje je troškove odlučeno da će sud sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. donijeti posebno rješenje.
31. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.
Osijek, 2. prosinca 2024.
Sutkinja
Ivana Špigel
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Privatni tužitelj CĆ
2. Privatni tužitelj AĆ
3. Opunomoćenik privatnih tužitelja, odvjetnik Alen Jakobović iz Osijeka
4. Okrivljeni SĆ
5. Branitelj okrivljenika, odvjetnik Zdravko Dumančić iz Osijeka
