Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: Pp -498/2023-28

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji Snježani Butković Krnić uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Rašić u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljenika PARON d.o.o., 2. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi FC, i 3. odgovorne osobe u pravnoj osobi RC, zastupani po Odvjetničkom društvu Crnković & Partneri iz Zagreba zbog prekršaja iz čl. 31. st.1. Zakona o zaštiti prirode ( NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), kažnjiv po čl. 227.st.1. i st.2. tč.1. istog Zakona pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor Klasa: 352-01/23-02/207, URBROJ: 443-01-16-05-23-12 od 21.03.2023. godine, na temelju članka 179. st. 1. 2. i 3. Prekršajnog zakona dana 02. prosinca 2024. godine donio je, javno objavio i

p r e s u d i o j e

I. Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. 114/22)

1. okrivljenik: PARON d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB:47560697455 – pravna osoba, prekršajno kažnjavana,

2. okrivljenik: FC, rođena **.**.1954. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa stanom u [adresa],

3. okrivljenik: RC, rođen **.**.1980. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa stanom u [adresa],

k r i v i s u

što su dana 28.02.2023. godine u Hruščici, na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na području Ekolološke mreže- područje očuvanja značajnog za ptice HR1000002- Sava kod Hruščice sa šljunčarom Rakitje izveli radove sanacije terena otkopavanjem zemlje i šljunka prilikom obavljanja iskopa, te zapunjavanje otkopanih prostora i ravnanje zemljišta šljunkom, iako ne posjeduju Rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže prema članu 31.st.1. Zakona o zaštiti od prirode ( NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19),

dakle, nisu posjedovali Rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže prema članu 31.st.1. Zakona o zaštiti od prirode ( NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19),

čime su počinili prekršaj iz čl. 31. st.1. Zakona o zaštiti prirode ( NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), kažnjiv po čl. 227.st.1. i st.2. tč.1. istog Zakona,

pa im se temeljem citiranog propisa,

i z r i č e

1. okrivljenoj pravnoj osobi novčana kazna u iznosu 13272,28 ( trinaesttisućadvjestosedamdesetdvaeura i dvadesetosamcenta) eura

2. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu 1990,84 ( tisućudevetstodevedeseteura i osamdesetčetiricenta) eura

3. okrivljenoj odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu 1990,84 ( tisućudevetstodevedeseteura i osamdesetčetiricenta) eura

II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljeni su dužni novčanu kaznu platiti putem priložene uplatnice, u roku od 90 dana od pravomoćnosti ove presude, u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ukoliko okrivljeni plate dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini, temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl.139.st.3 u svezi člana 138.st.3. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 27,00 ( dvadesetsedam) eura putem priložene uplatnice, svaki posebno, u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, u protivnom će se postupiti u skladu s čl.34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor podnio je optužni prijedlog protiv 1., 2. i 3. okrivljenika gore navedenog broja, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.

2. 1. pravna osoba putem branitelja dostavili sudu pisanu obranu u kojoj navode:

u prekršajnom predmetu Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pp-498/2023 koji se vodi protiv okrivljene pravne osobe PARON usluge prijevoza d.o.o. iz Zagreba, Froudeova ulica 7, OIB: 47560697455 (dalje u tekstu: okrivljena pravna osoba), po Optužnom prijedlogu Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora kopnenih ekosustava, Klasa: 352-01/23-02/207, Urbroj: 443-01-16-05-23-12 od 21.03.2023. (dalje u tekstu: Optužni prijedlog), a zbog prekršaja iz članka 31. st.1. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 80/13., 15/18., 14/19., 127/19., dalje u tekstu: ZZP), kažnjivog po članku 227., stavku 1. točki 1. ZZP, sukladno pozivu Naslovnog suda od 19.09.2023. da svoju obranu može dostaviti i pisanim putem, ovim iznosi sljedeću pisanu obranu:

I. Okrivljenu pravnu osobu tereti se da je kriva što dana 28.02.2023. prilikom provođenja inspekcijskog nadzora zaštite prirode bez ishođenog rješenja za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve, očuvanje i cjelovitost ekološke mreže prema članku 31.st.1. ZZP, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi na području ekološke mreže, područja očuvanja značajnog za ptice (dalje u tekstu: POP) oznake HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje izvela radove sanacije terena na način da se zemlja i šljunak otkopavaju prilikom obavljanja širokog iskopa, nakon čega se otkopani prostori zapunjavaju zemljom i zemljište se ravna šljunkom.

Viši inspektor zaštite prirode HC (dalje u tekstu: Viši inspektor) zaprimio je prijavu Općine Rugvica o „početku zemljanih radova krčenja šume, skidanja humusa i navoza zemlje na kč. br. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina]“ PO HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje koja se nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000, na temelju koje je proveo nadzor na terenu, pri čemu je ustanovio da je riječ o području ekološke mreže (dalje u tekstu: EM) i to području očuvanja značajnog za ptice te da su izvedeni radovi sanacije terena. Viši inspektor je na licu mjesta zatražio od opunomoćenika okrivljene pravne osobe, MC, predočenje rješenja za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve, očuvanje i cjelovitost EM, te je samo na temelju činjenice da okrivljena pravna osoba nije posjedovala takvo rješenje u trenutku provođenja inspekcijskog nadzora, viši inspektor zaključio da se ovdje svakako radi o prekršaju po čl. 31. st. 1 ZPP kojeg je utvrdio u Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru (Klasa: 352-01/23-02/207, Urbroj: 443- 01-16-05-23-2 od 28.03.2023.) i na temelju kojeg je i podignut optužni prijedlog pred Naslovnim sudom.

Okrivljena pravna osoba ne smatra se krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. U nastavku okrivljena pravna osoba iznosi činjenice i razloge zbog kojih se djelo koje joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret nije prekršaj.

II. Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između radova sanacije terena i počinjenja prekršaja po čl. 31. st. 1. ZZP, kažnjivog po čl. 227. st. 1. toč. 1. ZZP, jer sanacija ne predstavlja zahvat za koji je potrebno provesti OPEM postupak, već zahvat (djelovanje) kojem je cilj očuvanje prirode.

Pri provođenju inspekcijskog nadzora te primjeni Zakona o zaštiti prirode (ZZP) nadležno je tijelo inspektora u obvezi sagledati sve odredbe tog zakona te utvrditi sve činjenice u svezi sa sanacijom terena na predmetnoj lokaciji, a što je propušteno u ovom konkretnom slučaju. Zakonski je definiran postupak ocjene prihvatljivosti zahvata, kao i osiguravanje očuvanja ekološke mreže, odnosno pojmovi „zahvata" i „sanacije" te je u ovom postupku potrebno jasno utvrditi postoji li uopće obveza ishođenja Rješenja o ocjeni prihvatljivosti, odnosno o čemu se konkretno radilo pri sanaciji terena od strane okrivljene pravne osobe.

Ništa od prethodno navedenog nije utvrđeno, odnosno nije ispravno utvrđeno od strane nadležnog inspektorata te je nepravilno primijenjeno materijalno pravo na konkretan slučaj, a što se u nastavku jasno i detaljno obrazlaže.

Okrivljena pravna osoba ističe da je teret dokazivanja činjenica da je sanacija terena zahvat koji nije prihvatljiv i čini prekršaj na ovlaštenom tužitelju, odnosno državnom inspektoratu, koji ovdje nije dokazao da postoje elementi bića djela prekršaja. Naime, prije podizanja optužnog prijedloga viši inspektor je trebao razmotriti je li ispunjeno biće djela prekršaja, odnosno jesu li radovi sanacije terena doista i zahvat za koji je potrebno ishoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata na očuvanje i zaštitu EM (dalje u tekstu: OPEM postupak), opisan čl. 24.-51. ZZP. Viši inspektor provedenim nadzorom i optužnim prijedlog presumira kako se radi o zahvatu za koji je potrebno ishoditi Rješenje za ocjenu prihvatljivosti.

Pojam „zahvata" u kontekstu, u ovom slučaju primjenjivog zakona (ZZP), jasno je propisan i definiran kao svako privremeno ili trajno djelovanje na prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako cilj tog djelovanja nije zaštita i očuvanje prirode sukladno u čl. 9.st. 1. toč. 52. ZZP.

Nadalje, provođenja postupka ocjene prihvatljivosti pa posljedično i ishođenje Rješenja o ocjeni prihvatljivosti NIJE JEDINI I ISKLJUČIVI način očuvanja područja ekološke mreže (EM).

III. Očuvanje područja EM osigurava se provođenjem postupka ocjene prihvatljivosti, ali se može osigurati i provedbom plana upravljanja i odgovarajućim zakonskim, administrativnim ili ugovornim mjerama koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova i vrstama koji su prisutni na tim područjima, u svrhu postizanja ciljeva očuvanja i izbjegavanja pogoršanja stanja prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanja vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve njihova očuvanja, sukladno čl. 55., stavcima 1., 2. i 5. ZZP-a.

Postupak ocjene prihvatljivosti ekološke mreže (OPEM) u hrvatskom je pravu objedinjen s postupkom procjene utjecaja na okoliš, slijedom čega je ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu zakonski definirana kao postupak kojim se ocjenjuje utjecaj strategije, plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim strategijama, planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja EM, sukladno čl. 4. st. l. toč. 31 Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18. dalje: ZZO) dok se sanacija zakonski definira skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša, sukladno čl. 4. st. 1. toč. 55. ZZO-a.

Nadalje, ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša donijelo je i Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže ("Narodne novine" br. 25/20., 38/20., dalje: Pravilnik) koje u svojem Prilogu I. naslovljenog „Ciljevi očuvanja i mjere očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice" navodi kako je cilj očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima EM HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje HR „očuvana populacija i pogodna staništa (riječni sprudovi, otoci i obale, obale šljunčara) za održanje gnijezdeće populacije...".

IV. Okrivljena pravna osoba također ističe kako se na istom terenu vrši sanacija od strane Hrvatskih voda, a koja nije predmet nikakvog prekršajnog postupka, odnosno inspekcijskog nadzora nadležnog inspektorata.

Naime, upravo u vidu partnerstva javnog i privatnog sektora radi zadovoljavanja javnog interesa u grani zaštite i očuvanja okoliša sanacijom čitavog poplavljenog zemljišta na području Hrušćice gdje se nalaze nekretnine okrivljene pravne osobe, okrivljena pravna osoba PARON usluge prijevoza d.o.o. iz Zagreba, Froudeova ulica 7, OIB: 47560697455 kao prodavatelj kao prodavatelj i Hrvatske vode, Ulica Grada Vukovara 220, Zagreb, OIB: 28921383001 (u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske) kao kupac, na zahtjev Hrvatskih voda sklopile su dana 14.03.2023. Ugovor o kupoprodaji nekretnine (dalje u tekstu: Ugovor), radi otkupa (prijenosa u vlasništvo) dijela nekretnine oznake z. k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAJSA PAŠNJAK površine 127496 m2 odnosno sada nove oznake k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAJSA PAŠNJAK površine 2770 m2, sve k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, a koja je nekretnina prijenosom na Hrvatske vode postala javno vodno dobro u općoj uporabi pod njezinim upravljanjem. Ugovor također ima snagu rješenja o izvlaštenju temeljem čl. 39. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN br. 74/14, 69/17, 98/19), kako je i navedeno u čl. VII. Ugovora.

Svrha Ugovora je vršenje rekonstrukcije (sanacije od poplava) lijevog nasipa rijeke Save između naselja Hrušćica i Dubrovčak. Takav interes Republike Hrvatske utvrđen je u čl. 23. Zakona o vodama ("Narodne novine" br. 66/19., 84/21., 47/23.) kojim je propisano da se katastarske čestice koje su osobito značajne za održavanje vodnog režima mogu izvlastiti u korist Republike Hrvatske.

Hrvatske vode kao novi vlasnik[1] dijela terena oštećenog poplavama u k. o. [katastarska općina] obavljaju iste aktivnosti kao i Okrivljena pravna osoba- saniraju dijelove zaplavljenog terena na k. č. br. [katastarska čestica], koja se svom svojom površinom nalazi unutar k. č. br. [katastarska čestica]. S obzirom na navedeno, postoji li onda i prekršajna odgovornost Hrvatskih voda za identične „zahvate" odnosno „sanaciju"?

d o k a z: - Verificirani povijesni izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo

Selo Općinskog suda u Sesvetama, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];

- Verificirani aktivni izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo

Selo Općinskog suda u Sesvetama, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];

- Verificirani posebni izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, zk-.ul. br. 1723, k. o. [katastarska općina] s prikazom aktivne plombe br. Z-11593/2023, od 20.10.2023.

V. Okrivljena pravna osoba ističe i kako je potrebno jasno DOKAZATI da je određeni ZAHVAT značajan i negativan za ekološku mrežu (EM), a do bi onaj koji taj zahvat vrši bio podložan postupku odlučivanja o potrebni donošenja Prethodne i Glavne ocjene.

Prilogu tomu govori i doneseni Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM), Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, „Twinning Light" projekt EU HR/2011/IB/EN/02 TWL „Jačanje stručnih znanja i tehničkih kapaciteta svih 1 U zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, za zk. ul. br. [broj ZK uloška], zabilježena je plomba Z-11593/2023, odnosno prijedlog Republike Hrvatske za uknjižbu prava vlasništva temeljem Ugovora, koji s danom 25.10.2023. nije konačno riješen, međutim Hrvatske vode kao kupac temeljem čl. VIII. Ugovora već su stupile u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] danom potpisivanja Ugovora (dakle, 14.03.2023.) i tamo će vršiti sanaciju.

relevantnih ustanova za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM)", 2016.g., koji je dostupan na poveznici:

https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/201712/PRIRUCNIK%20ZA %20OPEM.pdf

a koji se okrivljena pravna osoba obvezuje dostaviti Sudu u slučaju potrebe.

d o k a z: - Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM),

Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, dostupan na poveznici

https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/201712/ PRIRUCNIK%20ZA%20OPEM.pdf te će biti dostavljen Sudu u slučaju potrebe.

VI. Plan upravljanja područjem EM Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje (PU 7013) 2023. - 2032. (dalje u tekstu: Plan), donesen je 06.07.2023. godine, odnosno više od tri mjeseca nakon podizanja optužnog prijedloga, no isti smatramo važnim s obzirom na utvrđivanje činjeničnog stanja i primjenu materijalnog prava u ovom postupku. Naime, tek se, dakle, od srpnja 2023. razrađuje primjena postojeće zakonske i podzakonske regulative na područje EM HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje.

Planom je kao znanstveno-stručnim dokumentom utvrđeno pet ciljnih vrsta ptica gnjezdarica na području EM - crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), mala čigra (Sternula albifisons) i vodomar (Alcedo atthis), ciljne vrste u kategoriji 1 (međunarodno značajne vrste za koje su područja izdvojena na temelju članka 4. stavka 1. Direktive o pticama), te mala prutka (Actitis hypoleucos) i bregunica (Riparia riparia), ciljne vrste u kategoriji 2 (redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena na temelju članka 4. stavka 2. Direktive o pticama). POP HR1000002 sastoji se od dva područja međusobno udaljena oko 25 km: dijela toka rijeke Save kod naselja Hrušćica, istočno od Zagreba, te šljunčare Rakitje, zapadno od Zagreba površine 1.453,51 ha.

Ističemo važne odrednice Plana koje potvrđuju činjenične navode okrivljene pravne osobe da nije počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret:

„Sava kod Hrušćice posljednji je preostali lokalitet na rijeci Savi na kojem se još uvijek u značajnijoj mjeri stvaraju staništa prirodnih šljunčanih sprudova i otoka koji predstavljaju rijetka i važna staništa za veći broj biljnih i životinjskih vrsta, među ostalima i za ptice koje se gnijezde na sprudovima i u strmim, zemljanim odronima nereguliranih obala rijeka..."; "...U savskim nanosima prevladava šljunak, čiji udio nizvodno, kako se tok usporava, postaje sve manji, a sastojci sve sitniji. Kako je Sava prije regulacije toka i zaustavljanja transporta sedimenta pregradama na uzvodnom dijelu toka donosila puno više sedimenta, u toj prirodnoj, nereguliranoj dinamici ona je izdizala svoje korito, što je rezultiralo njezinim razlijevanjem u okolni niži prostor i promjenama položaja njezinog korita." (str. 12.).

„Upravo ti goli ili slabo obrasli sprudovi i neobraštene strme obale rijeka (strmci) značajni su kao staništa za gniježdenje pet ciljnih vrsta ptica utvrđenih za PEM: crvenokljune čigre (Sterna hirundo) (Slika 11), male čigre (Sternula albifrons) i male prutke (Actitis hypoleucos), koje rade gnijezda na šljunkovitim sprudovima, odnosno vodomara (Alcedo atthis) i bregunice (Riparia riparia), koje svoja gnijezda rade u strmim pješčanim neobraštenim obalama." (str.15.)

„Aktivnost su predložili istraživači koji su monitoringom ustanovili značaj umjetnih otoka na šljunčarama uz Savu kao zamjenskih staništa za gniježdenje populacija čigri. S obzirom na postojeće prostorne planove, koji omogućavaju i zahtijevaju „eksploataciju uz prostorno-oblikovno-tehničku sanaciju s ciljem privođenja konačnoj namjeni (uz mogućnost povećanja eksploatacijskog polja samo u dijelovima neophodnima za sanaciju s ciljem privođenja konačnoj namjeni) sukladno urbanističkim planovima uređenja", izvjesno je da postoji mogućnost da se u detaljne planove konačnog oblikovanja i namjene prostora ugradi još poneko antropogeno stanište pogodno za očuvanje najveće kolonije čigri u Hrvatskoj". (str.28.)

„Najznačajniji postojeći negativni utjecaji na prirodna staništa i ekološke uvjete pogodne utvrđenim ciljnim vrstama dolaze od izgrađenih hidrocentrala i kanaliziranja toka rijeka Save uzvodno od predmetnog područja EM" (str.30.)

Dakle, citirani plan na više mjesta navodi da je našljunčavanie zemljišta aktivnost kojom se pomaže očuvanju ciljnih vrsta ptica, također i da je dozvoljena eksploatacija špijunka u svrhu prostorno-oblikovno-tehničke sanacije!

Posve jasno proizlazi iz Plana da je okrivljena pravna osoba poduzimala aktivnosti koje de facto predstavljaju nužno provođenje plana upravljanja EM sukladno čl. 55. st. 1. ZPP-a Pravilniku i stoga ne podliježu OPEM postupku, slijedom čega okrivljena pravna osoba nije uopće počinila prekršaj!

d o k a z: - Plan upravljanja područjem ekološke mreže [adresa] kod [adresa] sa šljunčarom

Rakitje (PU 7013) 2023. — 2032., Klasa: 612-07/18-26/02, Urbroj: 238-1- 128- 317, Rugvica, 06.07.2023., u prilogu

U prilog navodima iz prethodne točke ove pisane obrane okrivljena pravna osoba poziva se i na Uredbu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine" br. 61/14., 3/17.) donesenu od strane Vlade Republike Hrvatske radi provedbe Zakona o zaštiti okoliša, a koja detaljno propisuje KOJI ZAHVATI podliježu potrebi provođenja ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a prema kojoj uredbi radovi sanacije terena koje je izvodila okrivljena pravna osoba ne predstavljaju takve zahvate.

VII. Bez obzira što djelo koje se okrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret nije prekršaj, vodeći računa i o potrebi zaštite EM Natura 2000 prilikom privođenja zemljišta namjeni, okrivljena pravna osoba naručila je studiju, odnosno idejno rješenje za sanaciju terena za stanišni tip J- izgrađena i industrijska staništa koji nije prirodni stanišni tip u površini od 12.773 ha (127.730 m[2] ) površine, koja je studija trenutno u izradi, s ciljem da teren u svom vlasništvu uredi u skladu s načelima zaštite okoliša i održivog razvoja i da se ishode sve potrebne dozvole za područje Hrušćice. Riječ je o kompleksnom istraživanju koji obuhvaća geodetske snimke i geotehničke analize i za čiju je izradu potrebno dulje vrijeme.

Okrivljena pravna osoba radovima sanacije poplavljenog terena, odnosno nanošenjem šljunka na površinski sloj zemlje pridonosi povećanju površine prirodnih šljunčanih staništa za sve ciljne vrste ptica, te takvim djelovanjem upravo provodi Plan i mjere očuvanja zaštite prirode propisane čl. 55. ZZP, jer se ptice gnijezde upravo na našljunčanim sprudovima i obalama, a ne poplavljenima i vegetacijom zaraslim zemljištima! Drugim riječima, ovakvim postupanjem okrivljena pravna osoba uspostavila je povoljnije ekološke uvjete u postojećoj ekološkoj mreži nego kakvi su bili prije izvođenja radova sanacije.

Iz svih navedenih razloga, okrivljena pravna osoba nije trebala uopće podnositi zahtjev za donošenje Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu po čl. 31. st. 1. ZZP-a, jer nije trebala ishoditi niti donošenje Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno čl. 27. ZZP, s obzirom da se temeljem čl. 24. st. 5., a u svezi s čl. 30. st. 5. ZZP-a, mogu sa sigurnošću isključiti značajni negativni utjecaji radova sanacije terena na EM, pa oni niti ne predstavljaju djelovanje (zahvat) za koje se OPEM treba provoditi.

VIII. Dodatno, okrivljena pravna osoba ne izvodi i nije izvodila radove „krčenja šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće" na terenu, a što bi spadalo pod zahvat iz Priloga III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ("Narodne novine" br. 61/14., 3/17.) za koje bi nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu moralo provoditi ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Na čitavom području terena na kojem je proveden inspekcijski nadzor nalaze se samo dva manja stabla, udaljena od mjesta radova na sanaciji terena, te prilikom radova sanacije, a niti kasnije, nisu dirana.

IX. S obzirom na sve navedeno, okrivljena pravna osoba predlaže da Naslovni sud usvoji navode iz ove pisane obrane, rješenjem obustavi prekršajni postupak te da sukladno č1. 182. toč. 1. u svezi s čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona donese presudu kojom se okrivljena pravna osoba oslobađa optužbe, a podredno da se utvrdi najblaža moguća kazna.

2. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi FC dostavila je sudu pisanu obranu u kojoj je navela :

U prekršajnom predmetu Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pp-498/2023 koji se vodi protiv odgovorne osobe u okrivljenoj pravnoj osobi FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje: okrivljena) po Optužnom prijedlogu Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora kopnenih ekosustava, Klasa: 352-01/23-02/207, Urbroj: 443-01-16-05-23-12 od 21.03.2023. (dalje u tekstu: Optužni prijedlog), a zbog prekršaja iz članka 31. st.1. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 80/13., 15/18., 14/19., 127/19., dalje u tekstu: ZZP), kažnjivog po članku 227., stavku 1. točki 1. ZZP, sukladno pozivu Naslovnog suda od 19.09.2023. da svoju obranu može dostaviti i pisanim putem, ovim iznosi sljedeću pisanu obranu

I. Okrivljenu se u svojstvu odgovorne osobe u okrivljenoj pravnoj osobi društvu PARON usluge prijevoza d.o.o. iz Zagreba, Froudeova ulica 7, OIB: 47560697455, tereti da je kriva što dana 28.02.2023. prilikom provođenja inspekcijskog nadzora zaštite prirode nije posjedovala rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve, očuvanje i cjelovitost ekološke mreže prema članku 31.st.1. ZZP, ali je na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi na području ekološke mreže, područja očuvanja značajnog za ptice (dalje u tekstu: POP) oznake HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje izvela radove sanacije terena na način da se zemlja i šljunak otkopavaju prilikom obavljanja širokog iskopa, nakon čega se otkopani prostori zapunjavaju zemljom i zemljište se ravna šljunkom.

Viši inspektor zaštite prirode HC (dalje u tekstu: Viši inspektor) zaprimio je prijavu Općine Rugvica o „početku zemljanih radova krčenja šume, skidanja humusa i navoza zemlje na kč. br. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina] “ PO HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje koja se nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000, na temelju koje je proveo nadzor na terenu, pri čemu je ustanovio da je riječ o području ekološke mreže (dalje u tekstu: EM) i to području očuvanja značajnog za ptice te da su izvedeni radovi sanacije terena. Viši inspektor je na licu mjesta zatražio od opunomoćenika okrivljene pravne osobe PARON usluge prijevoza d.o.o. iz Zagreba, MC, predočenje rješenja za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve, očuvanje i cjelovitost EM, te je samo na temelju činjenice da okrivljena nije posjedovala takvo rješenje u trenutku provođenja inspekcijskog nadzora, viši inspektor zaključio da se ovdje svakako radi o prekršaju po čl. 31.st.1. ZZP kojeg je utvrdio u Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru (Klasa: 352-01/23-02/207, Urbroj: 443-01-16-05-23-2 od 28.03.2023.) i na temelju kojeg je i podignut optužni prijedlog pred Naslovnim sudom.

Okrivljena se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret.

U nastavku okrivljena iznosi činjenice i razloge zbog kojih se djelo koje joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret nije prekršaj.

II. Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između radova sanacije terena i počinjenja prekršaja po čl.31.st.1. ZZP, kažnjivog po čl. 227.st.1. toč.1. ZZP, jer sanacija ne predstavlja zahvat za koji je potrebno provesti OPEM postupak, već zahvat (djelovanje) kojem je cilj očuvanje prirode.

Pri provođenju inspekcijskog nadzora te primjeni Zakona o zaštiti prirode (ZZP) nadležno je tijelo inspektora u obvezi sagledati sve odredbe tog zakona te utvrditi sve činjenice u svezi sa sanacijom terena na predmetnoj lokaciji, a što je propušteno u ovom konkretnom slučaju. Zakonski je definiran postupak ocjene prihvatljivosti zahvata, kao i osiguravanje očuvanja ekološke mreže, odnosno pojmovi „zahvata“ i „sanacije“ te je u ovom postupku potrebno jasno utvrditi postoji li uopće obveza ishođenja Rješenja o ocjeni prihvatljivosti, odnosno o čemu se konkretno radilo pri sanaciji terena od strane okrivljene.

Okrivljena ističe da je teret dokazivanja činjenica da je sanacija terena zahvat koji nije prihvatljiv i čini prekršaj na ovlaštenom tužitelju, odnosno državnom inspektoratu, koji ovdje nije dokazao da postoje elementi bića djela prekršaja. Naime, prije podizanja optužnog prijedloga viši inspektor je trebao razmotriti je li ispunjeno biće djela prekršaja, odnosno jesu li radovi sanacije terena doista i zahvat za koji je potrebno ishoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata na očuvanje i zaštitu EM (dalje u tekstu: OPEM postupak), opisan čl. 24.-51. ZZP. Viši inspektor provedenim nadzorom i optužnim prijedlog presumira kako se radi o zahvatu za koji je potrebno ishoditi Rješenje za ocjenu prihvatljivosti.

Pojam „zahvata“ u kontekstu, u ovom slučaju primjenjivog zakona (ZZP), jasno je propisan i definiran kao svako privremeno ili trajno djelovanje na prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako cilj tog djelovanja nije zaštita i očuvanje prirode sukladno čl. 9.st. 1. toč. 52. ZZP.

Nadalje, provođenja postupka ocjene prihvatljivosti pa posljedično i ishođenje Rješenja o ocjeni prihvatljivosti NIJE JEDINI I ISKLJUČIVI način očuvanja područja ekološke mreže (EM).

Postupak ocjene prihvatljivost ekološke mreže (OPEM) u hrvatskom je pravu objedinjen s postupkom procjene utjecaja na okoliš, slijedom čega je ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu zakonski definirana kao postupak kojim se ocjenjuje utjecaj strategije, plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim strategijama, planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja EM, sukladno čl.4.st.1. toč.31 Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18. dalje: ZZO) dok se sanacija zakonski definira skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša, sukladno čl.4.st.1. toč. 55. ZZO-a.

Nadalje, ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša donijelo je i Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže ("Narodne novine" br. 25/20., 38/20., dalje: Pravilnik) koje u svojem Prilogu I. naslovljenog „Ciljevi očuvanja i mjere očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice“ navodi kako je cilj očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima EM HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje HR „očuvana populacija i pogodna staništa (riječni sprudovi, otoci i obale, obale šljunčara) za održanje gnijezdeće populacije...“.

IV. Okrivljena također ističe kako se na istom terenu vrši sanacija od strane Hrvatskih voda, a koja nije predmet nikakvog prekršajnog postupka, odnosno inspekcijskog nadzora nadležnog inspektorata.

Naime, upravo u vidu partnerstva javnog i privatnog sektora radi zadovoljavanja javnog interesa u grani zaštite i očuvanja okoliša sanacijom čitavog poplavljenog zemljišta na području Hrušćice gdje se nalaze nekretnine okrivljene pravne osobe, okrivljena pravna osoba PARON usluge prijevoza d.o.o. iz Zagreba, Froudeova ulica 7, OIB: 47560697455 kao prodavatelj i Hrvatske vode, Ulica Grada Vukovara 220, Zagreb, OIB: 28921383001 (u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske) kao kupac, na zahtjev Hrvatskih voda sklopile su dana 14.03.2023. Ugovor o kupoprodaji nekretnine (dalje u tekstu: Ugovor), radi otkupa (prijenosa u vlasništvo) dijela nekretnine oznake z. k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAJSA PAŠNJAK površine 127496 m[2,] odnosno sada nove oznake k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAJSA PAŠNJAK površine 2770 m[2] , sve k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, a koja je nekretnina prijenosom na Hrvatske vode postala javno vodno dobro u općoj uporabi pod njezinim upravljanjem. Ugovor također ima snagu rješenja o izvlaštenju temeljem čl. 39. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN br. 74/14, 69/17, 98/19), kako je i navedeno u čl. VII. Ugovora.

Hrvatske vode kao novi vlasnik[2] dijela terena oštećenog poplavama u k. o. [katastarska općina] obavljaju iste aktivnosti kao i okrivljena - saniraju dijelove zaplavljenog terena na k. č. br. [katastarska čestica], koja se svom svojom površinom nalazi unutar k. č. br. [katastarska čestica]. S obzirom na navedeno, postoji li onda i prekršajna odgovornost Hrvatskih voda za identične „zahvate“ odnosno „sanaciju“?

d o k a z: - Verificirani povijesni izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];

- Verificirani aktivni izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];

- Verificirani posebni izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] s prikazom aktivne plombe br. Z-11593/2023, od 20.10.2023.

V. Okrivljena ističe i kako je potrebno jasno DOKAZATI da je određeni ZAHVAT značajan i negativan za ekološku mrežu (EM), a da bi onaj koji taj zahvat vrši bio podložan postupku odlučivanja o potrebi donošenja Prethodne i Glavne ocjene.

U prilog tomu govori i doneseni Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM), Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, „Twinning Light“ projekt EU HR/2011/IB/EN/02 TWL „Jačanje stručnih znanja i tehničkih kapaciteta svih relevantnih ustanova za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM)”, 2016.g., koji je dostupan na poveznici:

https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/201712/PRIRUCNIK%20ZA %20OPEM.pdf

a koji se okrivljena obvezuje dostaviti Sudu u slučaju potrebe.

2 U zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, za zk. ul. br. [broj ZK uloška], zabilježena je plomba Z-11593/2023, odnosno prijedlog Republike Hrvatske za uknjižbu prava vlasništva temeljem Ugovora, koji s danom 25.10.2023. nije konačno riješen, međutim Hrvatske vode kao kupac temeljem čl. VIII. Ugovora već su stupile u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] danom potpisivanja Ugovora (dakle, 14.03.2023.) i tamo će vršiti sanaciju.

Dokaz: - Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM), Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, dostupan na poveznici https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/201712/PRIRU CNIK%20ZA%20OPEM.pdf te će biti dostavljen Sudu u slučaju potrebe

VI. Plan upravljanja područjem EM Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje (PU 7013) 2023. – 2032. (dalje u tekstu: Plan), donesen je 06.07.2023. godine, odnosno više od tri mjeseca nakon podizanja optužnog prijedloga, no isti smatramo važnim s obzirom na utvrđivanje činjeničnog stanja i primjeni materijalnog prava u ovom postupku. Naime, tek se, dakle, od srpnja 2023. razrađuje primjena postojeće zakonske i podzakonske regulative na područje EM HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje.

Planom je kao znanstveno-stručnim dokumentom utvrđeno pet ciljnih vrsta ptica gnjezdarica na području EM - crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), mala čigra (Sternula albifrons) i vodomar (Alcedo atthis), ciljne vrste u kategoriji 1 (međunarodno značajne vrste za koje su područja izdvojena na temelju članka 4. stavka 1. Direktive o pticama), te mala prutka (Actitis hypoleucos) i bregunica (Riparia riparia), ciljne vrste u kategoriji 2 (redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena na temelju članka 4. stavka 2. Direktive o pticama). POP HR1000002 sastoji se od dva područja međusobno udaljena oko 25 km: dijela toka rijeke Save kod naselja Hrušćica, istočno od Zagreba, te šljunčare Rakitje, zapadno od Zagreba površine 1.453,51 ha.

Ističemo važne odrednice Plana koje potvrđuju činjenične navode okrivljene da nije počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret:

„Sava kod Hrušćice posljednji je preostali lokalitet na rijeci Savi na kojem se još uvijek u značajnijoj mjeri stvaraju staništa prirodnih šljunčanih sprudova i otoka koji predstavljaju rijetka i važna staništa za veći broj biljnih i životinjskih vrsta, među ostalima i za ptice koje se gnijezde na sprudovima i u strmim, zemljanim odronima nereguliranih obala rijeka…”; “…U savskim nanosima prevladava šljunak, čiji udio nizvodno, kako se tok usporava, postaje sve manji, a sastojci sve sitniji. Kako je Sava prije regulacije toka i zaustavljanja transporta sedimenta pregradama na uzvodnom dijelu toka donosila puno više sedimenta, u toj prirodnoj, nereguliranoj dinamici ona je izdizala svoje korito, što je rezultiralo njezinim razlijevanjem u okolni niži prostor i promjenama položaja njezinog korita.” (str. 12.).

„Upravo ti goli ili slabo obrasli sprudovi i neobraštene strme obale rijeka (strmci) značajni su kao staništa za gniježđenje pet ciljnih vrsta ptica utvrđenih za PEM: crvenokljune čigre (Sterna hirundo) (Slika 11), male čigre (Sternula albifrons) i male prutke (Actitis hypoleucos), koje rade gnijezda na šljunkovitim sprudovima, odnosno vodomara (Alcedo atthis) i bregunice (Riparia riparia), koje svoja gnijezda rade u strmim pješčanim neobraštenim obalama.“ (str.15.)

„Aktivnost su predložili istraživači koji su monitoringom ustanovili značaj umjetnih otoka na šljunčarama uz Savu kao zamjenskih staništa za gniježđenje populacija čigri. S obzirom na postojeće prostorne planove, koji omogućavaju i zahtijevaju „eksploataciju uz prostorno-oblikovno-tehničku sanaciju s ciljem privođenja konačnoj namjeni (uz mogućnost povećanja eksploatacijskog polja samo u dijelovima neophodnima za sanaciju s ciljem privođenja konačnoj namjeni) sukladno urbanističkim planovima uređenja“, izvjesno je da postoji mogućnost da se u detaljne planove konačnog oblikovanja i namjene prostora ugradi i još poneko antropogeno stanište pogodno za očuvanje najveće kolonije čigri u Hrvatskoj“. (str.28.)

Dakle, citirani plan na više mjesta navodi da je našljunčavanje zemljišta aktivnost kojom se pomaže očuvanju ciljnih vrsta ptica, također i da je dozvoljena eksploatacija šljunka u svrhu prostorno-oblikovno-tehničke sanacije!

Posve jasno proizlazi iz Plana da je okrivljena poduzimala aktivnosti koje de facto predstavljaju nužno provođenje plana upravljanja EM sukladno čl. 55.st.1. ZPP-a i Pravilniku i stoga ne podliježu OPEM postupku, slijedom čega okrivljena nije uopće počinila prekršaj!

d o k a z: - Plan upravljanja područjem ekološke mreže Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje (PU 7013) 2023. – 2032., Klasa: 612-07/18-26/02, Urbroj: 238-1-128-317, Rugvica, 06.07.2023., u prilogu

U prilog navodima iz prethodne točke ove pisane obrane okrivljena se poziva i na Uredbu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine" br. 61/14., 3/17.) donesenu od strane Vlade Republike Hrvatske radi provedbe Zakona o zaštiti okoliša, a koja detaljno propisuje KOJI ZAHVATI podliježu potrebi provođenja ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a prema kojoj uredbi radovi sanacije terena koje je izvodila okrivljena ne predstavljaju takve zahvate.

VII. Bez obzira što djelo koje se okrivljenoj stavlja na teret nije prekršaj, vodeći računa i o potrebi zaštite EM Natura 2000 prilikom privođenja zemljišta namjeni, okrivljena je naručila studiju, odnosno idejno rješenje za sanaciju terena za stanišni tip J- izgrađena i industrijska staništa koji nije prirodni stanišni tip u površini od 12.773 ha (127.730 m[2] ) površine, koja je studija trenutno u izradi, s ciljem da teren u svom vlasništvu uredi u skladu s načelima zaštite okoliša i održivog razvoja i da se ishode sve potrebne dozvole za područje Hrušćice. Riječ je o kompleksnom istraživanju koji obuhvaća geodetske snimke i geotehničke analize i za čiju je izradu potrebno dulje vrijeme.

Okrivljena radovima sanacije poplavljenog terena, odnosno nanošenjem šljunka na površinski sloj zemlje pridonosi povećanju površine prirodnih šljunčanih staništa za sve ciljne vrste ptica te takvim djelovanjem upravo provodi Plan i mjere očuvanja zaštite prirode propisane čl.55. ZZP, jer se ptice gnijezde upravo na našljunčanim sprudovima i obalama, a ne poplavljenima i vegetacijom zaraslim zemljištima! Drugim riječima, ovakvim postupanjem okrivljena je uspostavila povoljnije ekološke uvjete u postojećoj ekološkoj mreži nego kakvi su bili prije izvođenja radova sanacije.

Iz svih navedenih razloga, okrivljena nije trebala uopće podnositi zahtjev za donošenje Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu po čl. 31.st.1. ZZP-a, jer nije trebala ishoditi niti donošenje Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno čl. 27. ZZP, s obzirom da se temeljem čl. 24.st.5., a u svezi s čl. 30.st.5. ZZP-a, mogu sa sigurnošću isključiti značajni negativni utjecaji radovi sanacije terena, pa oni niti ne predstavljaju djelovanje (zahvat) za koje se OPEM treba provoditi.

VIII. Dodatno, okrivljena ne izvodi i nije izvodila radove „krčenja šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće“ na terenu, a što bi spadalo pod zahvat iz Priloga III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ("Narodne novine" br. 61/14., 3/17.) za koje bi nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu moralo provoditi ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Na čitavom području terena na kojem je proveden inspekcijski nadzor nalaze se samo dva manja stabla, udaljena od mjesta radova na sanaciji terena, te prilikom radova sanacije, a niti kasnije, nisu dirana.

IX. S obzirom na sve navedeno, okrivljena predlaže da Naslovni sud usvoji navode iz ove pisane obrane, rješenjem obustavi prekršajni postupak te da sukladno čl. 182. toč. 1. u svezi s čl. 161.st.6. Prekršajnog zakona donese presudu kojom se okrivljena oslobađa optužbe, a podredno da se utvrdi najblaža moguća kazna.

3. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi RC dostavio je sudu pisanu obranu u kojoj je naveo:

U prekršajnom predmetu Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj Pp-498/2023 koji se vodi protiv odgovorne osobe u okrivljenoj pravnoj osobi RC iz [adresa], OIB: kao okrivljenog (dalje u tekstu: okrivljeni), po Optužnom prijedlogu Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Sektor za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Služba nadzora kopnenih ekosustava, Klasa: 352-01/23-02/207, Urbroj: 443-01-16-05-23-12 od 21.03.2023. (dalje u tekstu: Optužni prijedlog), a zbog prekršaja iz članka 31. st.1. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 80/13., 15/18., 14/19., 127/19., dalje u tekstu: ZZP), kažnjivog po članku 227., stavku 1. točki 1. ZZP, sukladno pozivu Naslovnog suda od 19.09.2023. da svoju obranu može dostaviti i pisanim putem, ovim iznosi sljedeću pisanu obranu.

I. Okrivljenog se tereti da je u svojstvu odgovorne osobe u okrivljenoj pravnoj osobi društvu PARON usluge prijevoza d.o.o. iz Zagreba, Froudeova ulica 7, OIB: 47560697455 kriv što dana 28.02.2023. prilikom provođenja inspekcijskog nadzora zaštite prirode nije posjedovao rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve, očuvanje i cjelovitost ekološke mreže prema članku 31.st.1. ZZP, ali je na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi na području ekološke mreže, područja očuvanja značajnog za ptice (dalje u tekstu: POP) oznake HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje izvela radove sanacije terena na način da se zemlja i šljunak otkopavaju prilikom obavljanja širokog iskopa, nakon čega se otkopani prostori zapunjavaju zemljom i zemljište se ravna šljunkom.

Viši inspektor zaštite prirode HC (dalje u tekstu: Viši inspektor) zaprimio je prijavu Općine Rugvica o „početku zemljanih radova krčenja šume, skidanja humusa i navoza zemlje na kč. br. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina]“ PO HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje koja se nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000, na temelju koje je proveo nadzor na terenu, pri čemu je ustanovio da je riječ o području ekološke mreže (dalje u tekstu: EM) i to području očuvanja značajnog za ptice te da su izvedeni radovi sanacije terena. Viši inspektor je na licu mjesta zatražio od opunomoćenika okrivljene pravne osobe PARON usluge prijevoza d.o.o. MC, predočenje rješenja za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve, očuvanje i cjelovitost EM, te je samo na temelju činjenice da okrivljeni nije posjedovao takvo rješenje u trenutku provođenja inspekcijskog nadzora, viši inspektor zaključio da se ovdje svakako radi o prekršaju po čl. 31.st.1. ZZP kojeg je utvrdio u Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru (Klasa: 352-01/23- 02/207, Urbroj: 443-01-16-05-23-2 od 28.03.2023.) i na temelju kojeg je i podignut optužni prijedlog pred Naslovnim sudom.

Okrivljeni se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

U nastavku okrivljeni iznosi činjenice i razloge zbog kojih se djelo koje mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret nije prekršaj.

III. Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između radova sanacije terena i počinjenja prekršaja po čl.31.st.1. ZZP, kažnjivog po čl. 227.st.1. toč.1. ZZP, jer sanacija ne predstavlja zahvat za koji je potrebno provesti OPEM postupak, već zahvat (djelovanje) kojem je cilj očuvanje prirode.

Pri provođenju inspekcijskog nadzora te primjeni Zakona o zaštiti prirode (ZZP) nadležno je tijelo inspektora u obvezi sagledati sve odredbe tog zakona te utvrditi sve činjenice u svezi sa sanacijom terena na predmetnoj lokaciji, a što je propušteno u ovom konkretnom slučaju. Zakonski je definiran postupak ocjene prihvatljivosti zahvata, kao i osiguravanje očuvanja ekološke mreže, odnosno pojmovi „zahvata“ i „sanacije“ te je u ovom postupku potrebno jasno utvrditi postoji li uopće obveza ishođenja Rješenja o ocjeni prihvatljivosti, odnosno o čemu se konkretno radilo pri sanaciji terena od strane okrivljenog.

Okrivljeni ističe da je teret dokazivanja činjenica da je sanacija terena zahvat koji nije prihvatljiv i čini prekršaj na ovlaštenom tužitelju, odnosno državnom inspektoratu, koji ovdje nije dokazao da postoje elementi bića djela prekršaja. Naime, prije podizanja optužnog prijedloga viši inspektor je trebao razmotriti je li ispunjeno biće djela prekršaja, odnosno jesu li radovi sanacije terena doista i zahvat za koji je potrebno ishoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata na očuvanje i zaštitu EM (dalje u tekstu: OPEM postupak), opisan čl. 24.-51. ZZP. Viši inspektor provedenim nadzorom i optužnim prijedlog presumira kako se radi o zahvatu za koji je potrebno ishoditi Rješenje za ocjenu prihvatljivosti.

Nadalje, provođenja postupka ocjene prihvatljivosti pa posljedično i ishođenje Rješenja o ocjeni prihvatljivosti NIJE JEDINI I ISKLJUČIVI način očuvanja područja ekološke mreže (EM).

Nadalje, ministarstvo nadležno za poslove zaštite okoliša donijelo je i Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže ("Narodne novine" br. 25/20., 38/20., dalje: Pravilnik) koje u svojem Prilogu I. naslovljenog „Ciljevi očuvanja i mjere očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima očuvanja značajnim za ptice“ navodi kako je cilj očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima EM HR1000002 Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje HR „očuvana populacija i pogodna staništa (riječni sprudovi, otoci i obale, obale šljunčara) za održanje gnijezdeće populacije...“.

IV. Okrivljeni također ističe kako se na istom terenu vrši sanacija od strane Hrvatskih voda, a koja nije predmet nikakvog prekršajnog postupka, odnosno inspekcijskog nadzora nadležnog inspektorata.

Naime, upravo u vidu partnerstva javnog i privatnog sektora radi zadovoljavanja javnog interesa u grani zaštite i očuvanja okoliša sanacijom čitavog poplavljenog zemljišta na području Hrušćice gdje se nalaze nekretnine okrivljene , okrivljena pravna osoba PARON usluge prijevoza d.o.o. iz Zagreba, Froudeova ulica 7, OIB: 47560697455 kao prodavatelj i Hrvatske vode, Ulica Grada Vukovara 220, Zagreb, OIB: 28921383001 (u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske) kao kupac, na zahtjev Hrvatskih voda sklopile su dana 14.03.2023. Ugovor o kupoprodaji nekretnine (dalje u tekstu: Ugovor), radi otkupa (prijenosa u vlasništvo) dijela nekretnine oznake z. k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAJSA PAŠNJAK površine 127496 m[2,] odnosno sada nove oznake k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAJSA PAŠNJAK površine 2770 m[2] , sve k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, a koja je nekretnina prijenosom na Hrvatske vode postala javno vodno dobro u općoj uporabi pod njezinim upravljanjem. Ugovor također ima snagu rješenja o izvlaštenju temeljem čl. 39. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN br. 74/14, 69/17, 98/19), kako je i navedeno u čl. VII. Ugovora.

Hrvatske vode kao novi vlasnik[3] dijela terena oštećenog poplavama u k. o. [katastarska općina] obavljaju iste aktivnosti kao i okrivljeni - saniraju dijelove zaplavljenog terena na k. č. br. [katastarska čestica], koja se svom svojom površinom nalazi unutar k. č. br. [katastarska čestica]. S obzirom na navedeno, postoji li onda i prekršajna odgovornost Hrvatskih voda za identične „zahvate“ odnosno „sanaciju“?

d o k a z: - Verificirani povijesni izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];

- Verificirani aktivni izvadak iz zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];

V. Okrivljeni ističe i kako je potrebno jasno DOKAZATI da je određeni ZAHVAT značajan i negativan za ekološku mrežu (EM), a do bi onaj koji taj zahvat vrši bio podložan postupku odlučivanja o potrebni donošenja Prethodne i Glavne ocjene.

Prilogu tomu govori i doneseni Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM), Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, „Twinning Light“ projekt EU HR/2011/IB/EN/02 TWL „Jačanje stručnih znanja i tehničkih kapaciteta svih relevantnih ustanova za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM)”, 2016.g., koji je dostupan na poveznici:

https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/201712/PRIRUCNIK%20ZA %20OPEM.pdf

3 U zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, za zk. ul. br. [broj ZK uloška], zabilježena je plomba Z-11593/2023, odnosno prijedlog Republike Hrvatske za uknjižbu prava vlasništva temeljem Ugovora, koji s danom 25.10.2023. nije konačno riješen, međutim Hrvatske vode kao kupac temeljem čl. VIII. Ugovora već su stupile u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] danom potpisivanja Ugovora (dakle, 14.03.2023.) i tamo će vršiti sanaciju.

a koji se okrivljeni obvezuje dostaviti Sudu u slučaju potrebe.

Ističemo važne odrednice Plana koje potvrđuju činjenične navode okrivljenog da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret:

„Sava kod Hrušćice posljednji je preostali lokalitet na rijeci Savi na kojem se još uvijek u značajnijoj mjeri stvaraju staništa prirodnih šljunčanih sprudova i otoka koji predstavljaju rijetka i važna staništa za veći broj biljnih i životinjskih vrsta, među ostalima i za ptice koje se gnijezde na sprudovima i u strmim, zemljanim odronima nereguliranih obala rijeka…”; “…U savskim nanosima prevladava šljunak, čiji udio nizvodno, kako se tok usporava, postaje sve manji, a sastojci sve sitniji. Kako je Sava prije regulacije toka i zaustavljanja transporta sedimenta pregradama na uzvodnom dijelu toka donosila puno više sedimenta, u toj prirodnoj, nereguliranoj dinamici ona je izdizala svoje korito, što je rezultiralo njezinim razlijevanjem u okolni niži prostor i promjenama položaja njezinog korita.” (str. 12.).

Posve jasno proizlazi iz Plana da je okrivljeni poduzimao aktivnosti koje de facto predstavljaju nužno provođenje plana upravljanja EM sukladno čl. 55.st.1. ZPP-a i Pravilniku i stoga ne podliježu OPEM postupku, slijedom čega okrivljeni nije uopće počinio prekršaj!

U prilog navodima iz prethodne točke ove pisane obrane okrivljeni se poziva i na Uredbu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine" br. 61/14., 3/17.) donesenu od strane Vlade Republike Hrvatske radi provedbe Zakona o zaštiti okoliša, a koja detaljno propisuje KOJI ZAHVATI podliježu potrebi provođenja ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a prema kojoj Uredbi radovi sanacije terena koje je izvodio okrivljeni ne predstavljaju takve zahvate.

VII. Bez obzira što djelo koje se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj, vodeći računa i o potrebi zaštite EM Natura 2000 prilikom privođenja zemljišta namjeni, okrivljeni je naručio studiju, odnosno idejno rješenje za sanaciju terena za stanišni tip J- izgrađena i industrijska staništa koji nije prirodni stanišni tip u površini od 12.773 ha (127.730 m[2] ) površine, koja je studija trenutno u izradi, s ciljem da teren u svom vlasništvu uredi u skladu s načelima zaštite okoliša i održivog razvoja i da se ishode sve potrebne dozvole za područje Hrušćice. Riječ je o kompleksnom istraživanju koji obuhvaća geodetske snimke i geotehničke analize i za čiju je izradu potrebno dulje vrijeme.

Okrivljeni radovima sanacije poplavljenog terena, odnosno nanošenjem šljunka na površinski sloj zemlje pridonosi povećanju površine prirodnih šljunčanih staništa za sve ciljne vrste ptica, te takvim djelovanjem upravo provodi Plan i mjere očuvanja zaštite prirode propisane čl.55. ZZP, jer se ptice gnijezde upravo na našljunčanim sprudovima i obalama, a ne poplavljenima i vegetacijom zaraslim zemljištima! Drugim riječima, ovakvim postupanjem okrivljeni je uspostavio povoljnije ekološke uvjete u postojećoj ekološkoj mreži nego kakvi su bili prije izvođenja radova sanacije.

Iz svih navedenih razloga, okrivljeni nije trebao uopće podnositi zahtjev za donošenje Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu po čl. 31.st.1. ZZP-a, jer nije trebala ishoditi niti donošenje Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno čl. 27. ZZP, s obzirom da se temeljem čl. 24.st.5., a u svezi s čl. 30.st.5. ZZP-a, mogu sa sigurnošću isključiti značajni negativni utjecaji radovi sanacije terena, pa oni niti ne predstavljaju djelovanje (zahvat) za koje se OPEM treba provoditi.

VIII. Dodatno, okrivljeni ne izvodi i nije izvodio radove „krčenja šuma u svrhu prenamjene zemljišta površine 10 ha i veće“ na terenu, a što bi spadalo pod zahvat iz Priloga III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ("Narodne novine" br. 61/14., 3/17.) za koje bi nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu moralo provoditi ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Na čitavom području terena na kojem je proveden inspekcijski nadzor nalaze se samo dva manja stabla, udaljena od mjesta radova na sanaciji terena, te prilikom radova sanacije, a niti kasnije, nisu dirana.

IX. S obzirom na sve navedeno, okrivljeni predlaže da Naslovni sud usvoji navode iz ove pisane obrane, rješenjem obustavi prekršajni postupak te da sukladno čl. 182. toč. 1. u svezi s čl. 161.st.6. Prekršajnog zakona donese presudu kojom se okrivljeni oslobađa optužbe, a podredno da se utvrdi najblaža moguća kazna.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu uključujući optužni prijedlog, prijava Općine Rugvica, zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 28.03.2023. godine sa privicima, obavijest o podnošenju optužnog prijedloga, zapisnik od 04.10.2023. godine, zapisnik od 04.10.2023. godine, podnesak okrivljenika, punomoć, pisana obrana s prilozima, izvadak iz zemljišne knjige z.k. 1723, pisana obrana s privitcima, dopis suda tužitelju, očitovanje tužitelja na pisanu obranu s privitcima, dopis suda i dostava očitovanje tužitelju, zapisnik od 15.07.2024. godine, očitovanje tužitelja na pisanu obranu, ispis e mail korespodencije, zapisnik od 23.10.2024. godine, te su saslušani svjedoci HC, NC i BC.

4. Saslušani svjedok inspektor HC na saslušanju dana 04.10.2023. godine je naveo da je dana 24.02.2023. godine vršio nadzor u [adresa] na području ekološke mreže, područje očuvanja značajnog za ptice, kod [adresa] sa šljunčarom Rakitje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i utvrdio je da su izvedeni radovi sanacije terena odnosno odkopavanja zemlje i šljunka, te prilikom obavljanja širokog iskopa, te zapunjavanje otkopanih prostora i ravnanje zemljišta šljunkom. Pri inspekcijskom nadzoru kao ovlaštenik društva imenovan je MC koji mu je dao punomoć da zastupa društvo Paron d.o.o., CC mu je na zapisnik izjavio da trgovačko društvo Paron d.o.o. na predmetnoj čestici obavlja sanaciju terena koji će obuhvaćati katastarske čestice kč. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] na način da se zemlja i šljunak otkopavaju, nakon čega se rupe zapunjavaju zemljom. Na njegov upit da mu predoči Rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve, očuvanje i cjelovitost ekološke mreže, MC mu je odgovorio da nemaju.

5. Svjedok HC na saslušanju dana 15.07.2024. izjavio da ostaje pri dosadašnjim navodima. Predlaže da se kao svjedoci saslušaju BC, djelatnik [adresa], osoba koja je vršila nadzor zajedno sa mnom, te NC, glavni čuvar Javne ustanove Zeleni prsten zagrebačke županije na istoj adresi.

6. Dana 07.studenog 2023. godine sud je dostavio tužitelju pisne obrane okrivljenika.

7. Tužitelj je dana 14.11.2024. godine dostavio sudu očitovanje u kojem navode:

U odgovoru okrivljenika navodi se da Ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između radova sanacije terena i počinjenja prekršaja po čl.31.st.l. ZZP, kažnjivog po čl. 227.st.l. toč.1. ZZP, jer sanacija ne predstavlja zahvat za koji je potrebno provesti OPEM postupak, već zahvat (djelovanje) kojem je cilj očuvanje prirode.

Obzirom na gore navedeno što se tiče značenja pojma „zahvat“ u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) definirao je u članku 9. stavak 1. točci 52. zahvat je svako privremeno ili trajno djelovanje čovjeka na prirodu koje može narušiti prirodnu ravnotežu, ako cilj tog djelovanja nije zaštita i očuvanje prirode. Pojam sanacija terena ne postoji u Zakonu o zaštiti prirode.

Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19) navedeni su prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju zastupljeni na teritoriju Republike Hrvatske za koje su izdvojena područja ekološke mreže. U navedenoj Uredbi se nalazi područje ekološke mreže, Područja očuvanja značajnog za ptice (POP) [adresa] kod [adresa] sa šljunčarom Rakitje koja je važna za očuvanje pet ciljnih vrsta: Mala prutka (Actitis hypoleucos), Bregunica (Riparia riparia), Mala čigra (Sterna albifrons), Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) i Vodomar (Alcedo atthis)

Člankom 55. stavkom 1. i 2. Zakona o zaštiti prirode navedeno je da Očuvanje područja ekološke mreže osigurava se provođenjem postupka Ocjene prihvatljivosti, provođenjem mjera očuvanja, provedbom plana upravljanja i odgovarajućim zakonskim, administrativnim ili ugovornim mjerama koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova i vrstama koji su prisutni na tim područjima.

Očuvanje područja ekološke mreže provodi se u svrhu postizanja ciljeva očuvanja i izbjegavanja pogoršanja stanja prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanja vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve njihova očuvanja.

Inspekcijskim nadzorom od 24.02.2023. godine u 10:00 sati, utvrđeno je kako su okrivljeni na dijelu katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na području ekološke mreže Natura 2000 HR1000002 [adresa] kod [adresa] sa šljunčarom Rakitje, obavljali radove sanacije terena, prema izjavi stranke radi se o sanaciji terena koji će obuhvaćati katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica] , k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], na način da se zemlja i šljunak prilikom obavljanja širokog iskopa otkopavaju te se zatim zemljom obavlja zapunjavanje otkopanih prostora a šljunkom ravnanje zemljišta sa kotom oko okolnog terena.

Inspekcijskim nadzorom od 28.02.2023. godine inspektor zaštite prirode utvrdio je kako okrivljeni nije podnio zahtjev za Ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološkoj mreži [adresa] kod [adresa] sa šljunčarom Rakitje Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije.

Stranka je izvodila radove bez da je provela Ocjenu prihvatljivosti za zahvat u ekološkoj mreži — Natura 2000 i to u području očuvanja značajnog za ptice (POP) HR1000002 [adresa] kod [adresa] sa šljunčarom Rakitje koja je važna za očuvanje pet ciljnih vrsta: Mala prutka (Actitis hypoleucos), Bregunica (Riparia riparia), Mala čigra (Sterna albifrons), Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) i Vodomar (Alcedo atthis), zbog svega navedenog se podnosi ovaj optužni prijedlog.

Tijekom inspekcijskog postupka neosporno je da su okrivljeni poduzeli zahvate na dijelu katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to bez podnesenog zahvata za Prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata.

U prilog gore navedenom želim navesti primjer Presude (Poslovni broj: 99. Pp G-3357/16 od 3.3.2017. godine) Prekršajnog suda u Zagrebu, stalna služba u Sesvetama protiv tvrtke Munis d.o.o. za provođenje zahvata bez podnošenja zahtjeva za Prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Naime u presudi se također radi o česticama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] gdje je tvrtka Munis d.o.o. izvodila radove u suradnji sa tvrtkom Paron d.o.o. bez podnošenja zahtjeva za Prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Sud je proglasio krivim pravnu osobu Munis d.o.o. i odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Iz svega gore navedenoga tužitelj ostaje kod svih navoda koji su izrečeni u Optužnom prijedlogu.

Prilog:

Presuda (Poslovni broj: 99. Pp G-3357/16 od 3.3.2017. godine) Prekršajnog suda u Zagrebu, stalna služba u Sesvetama protiv tvrtke Munis d.o.o. za provođenje zahvata bez podnošenja zahtjeva za Prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu

8. Sud je dostavio očitovanje tužitelja okrivljenicima, te branitelju.

9. Branitelj 1., 2. i 3. okrivljenika dostavio je sudu očitovanje na očitovanje na pisanu obranu u kojem navode

I. Sukladno pozivu Naslovnog suda od 17.06.2024.g., a koje su okrivljenici zaprimili dana 27.06.2024.g. u nastavku se navedeni očituju na očitovanje na pisanu obranu od Državnog inspektorata od 14.11.2023.g. (nadalje: Očitovanje)

II. Očitovanje je u cijelosti neutemeljeno, a sve iz razloga koji će se iznijeti u nastavku.

III. Okrivljenici su u svojim pisanim obrana istaknuli i dalje stoje kod toga da ne postoji uzročno-posljedična veza između radova sanacija terena i počinjenja prekršaja po čl. 31. st. 1. Zakona o zaštiti prirode (dalje: ZZP), kažnjivog po članku 227.st.1. t. 1. ZZP-a, jer sanacija ne predstavlja zahvat za koji je potrebno provesti OPEM postupak, već zahvat (djelovanje) kojem je cilj očuvanje prirode.Pri provođenju inspekcijskog nadzora te primjeni ZZP-a nadležno tijelo inspektora treba sagledati sve odredbe tog zakona te utvrditi sve činjenice u svezi sa sanacijom terena na predmetnoj, a što je propušteno u ovom konkretnom slučaju.

Dakle, viši inspektor je trebao razmotriti je li ispunjeno biće djela prekršaja, odnosno jesu li radovi sanacije terena doista i zahvat za koji je potrebno ishoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata na očuvanje i zaštitu EM (dalje u tekstu: OPEM postupak), opisan čl. 24.-51. ZZP. Viši inspektor presumira kako se radi o zahvatu za koji je potrebno ishoditi Rješenje za ocjenu prihvatljivosti.

Ističe se kako se na istom terenu vrši sanacija od strane Hrvatskih voda, a koja nije predmet nikakvog prekršajnog postupka, odnosno inspekcijskog nadzora nadležnog inspektorata.

Naime, upravo u vidu partnerstva javnog i privatnog sektora radi zadovoljavanja javnog interesa u grani zaštite i očuvanja okoliša sanacijom čitavog poplavljenog zemljišta na području Hrušćice gdje se nalaze nekretnine okrivljene pravne osobe, okrivljena pravna osoba PARON usluge prijevoza d.o.o. iz Zagreba, Froudeova ulica 7, OIB: 47560697455 kao prodavatelj i Hrvatske vode, Ulica Grada Vukovara 220, Zagreb, OIB: 28921383001 (u svoje ime, a za račun Republike Hrvatske) kao kupac, na zahtjev Hrvatskih voda sklopile su dana 14.03.2023. Ugovor o kupoprodaji nekretnine (dalje u tekstu: Ugovor), radi otkupa (prijenosa u vlasništvo) dijela nekretnine oznake z. k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAJSA PAŠNJAK površine 127496 m2, odnosno sada nove oznake k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAJSA PAŠNJAK površine 2770 m2, sve k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Dugo Selo Općinskog suda u Sesvetama, a koja je nekretnina prijenosom na Hrvatske vode postala javno vodno dobro u općoj uporabi pod njezinim upravljanjem. Ugovor također ima snagu rješenja o izvlaštenju temeljem čl. 39. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN br. 74/14, 69/17, 98/19), kako je i navedeno u čl. VII. Ugovora.

Svrha je bio da se izvrši rekonstrukcija, a sami interes RH je propisan u čl. 23. Zakona o vodama koji propisuje da se katastarske čestice koje su osobito značajne za održavanje vodnog režima mogu izvlastiti u korist Republike Hrvatske.

Ponovno se ukazuje kako je potrebno dokazati je li određeni zahvat značajan i negativan za ekološku mrežu, a sve kako onaj tko vrši zahvat bio podložan postupku odlučivanja o potrebi donošenja prethodne i glavne ocjene.

Okrivljenici u svojoj pisanoj obrani istaknuli i ukazali na plan upravljanja područjem Em Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje (PU 7013) 2023. – 2032. (dalje u tekstu: Plan), a koji je donesen 06.07.2023.g., te pozivaju Naslovni sud da izvrši uvid u navedene obrane. Plan na više mjesta navodi da je našljunčavanje zemljišta aktivnost kojom se pomaže očuvanju ciljnih vrsta ptica, također i da je dozvoljena eksploatacija šljunka u svrhu prostorno-oblikovno-tehničke sanacije. Okrivljenici ukazuju i na Uredbu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine" br. 61/14., 3/17.) donesena od strane Vlade Republike Hrvatske radi provedbe Zakona o zaštiti okoliša, a koja detaljno propisuje koji zahvati podliježu potrebi provođenja ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a prema kojoj uredbi radovi sanacije terena koje je izvodila okrivljena ne predstavljaju takve zahvate.

IV. S obzirom na sve navedeno, okrivljenici predlažu da Naslovni sud usvoji navode iz ove pisane obrane i rješenjem obustavi prekršajni postupak te da sukladno čl. 182. toč. 1. u svezi s čl. 161.st. 6. Prekršajnog zakona donese presudu kojom se okrivljeni oslobađaju optužbe, a podredno da se izrekne najblaža moguća kazna.

10. Nadalje, u tijeku postupka na ročištu dana 23.10.2024. godine je saslušan svjedok NC koji je u svom iskazu naveo da je dana 28.02.2023. godine oko 13,00 sati bio sam u nadzoru na adresu u [adresa], šljunčara, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi na području ekološke mreže, području očuvanja značajnog za ptice, utvrdili smo da su vršena iskopavanja šljunka, svježi tragovi iskopavanja šljunka, te veći deponiji već ranije iskopanog šljunka, Zakonom o zaštiti prirode za svaki takav zahvat na području ekološke mreže, čak i u njegovoj neposrednoj blizini potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, dakle, takav zahvat podliježe ocjeni prihvatljivosti jer se radi o mjerama zaštite staništa, određenih vrsta ptica, Napominjem da su se takva Rješenja izdavala i za područja u kojima su vršeni radovi u neposrednoj blizini ekološke mreže, pa i na udaljenosti od 3 kilometra, a što ukazuje na činjenicu da je rješenje za ocjenu prihvatljivosti bilo obavezno, radi izrade potrebne dokumentacije koja je propisana zakonom kako ne bi došlo do ugrožavanja ekološke mreže. Uobičajena je praksa da Ministarstvo izdaje Rješenje kojim se utvrđuje prihvatljivost odnosno neprihvatljivost za izvođenje radova na ekološku mrežu, izdavanje takvog Rješenja potvrđuje zakonsku potrebu utvrđivanje ocjene prihvatljivosti na ekološku mrežu, što potvrđuje da je ista potrebna jer bi u protivnom odbili izdavanje Rješenja da nije isto potrebno. Napominje da je mehanizam OPMA propisan čl. 6. Direktive o staništima, što u praksi znači da se za svaki zahvat mora provesti prethodna ocjena, a prema potrebi i glavna ocjena o čemu odlučuje nadležno tijelo.

11. Nadalje, u tijeku postupka na ročištu dana 23.10.2024. godine je saslušan svjedok BC koji je u svom iskazu naveo da dana 24.02.2023. godine bili smo na terenu, na očevidu kod šljunčare Hruščica na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ustanovili smo da su vršeni iskopi i utvrđeni su razni deponiji zemlje i veliki otkopi šodera i zemlje i ostalog materijala koji se tamo nalazio, te je ustanovljeno da nije obavljena ni prethodna ni glavna ocjena utjecaja na ekološku mrežu koju je trebalo izdati prethodnu i ili glavnu ocjenu, ovisno o potrebi za predmetni zahvat na tim česticama obzirom da se one nalaze u ekološkoj mreži koje je trebalo izdati upravno tijelo županije. Kao što sam već naveo mogli su izdati rješenje da ne treba glavna ocjena, ali su trebali u tom slučaju imati prethodnu ocjenu, ovisno o zahvatu. Isto je propisano čl. 29. st.2. Zakona o zaštiti prirode, obzirom da se navedene čestice nalaze u području ekološke mreže HR 1000002 Sava kod Hruščice. Izvođenje bilo kojih radova, odnosno zahvata u području ekološke mreže, u ovom slučaju na ove tri mreže podliježe OPEM-u.

Na svjedoka nema daljnjih pitanja.

Na poseban upit branitelja svjedoku da li je sanacija terena našljunčavanje zemljišta uvijek zahvat koji podliježe OPEM-u, svjedok odgovara : svaki zahvat na terenu na predmetnim česticama koji se nalaze u naturi Sava kod Hruščice sa šljunčarom Rakitje poliježe OPEM- u.

Na daljnji upit braniteljice da li našljunčavanje terena može imati za svrhu očuvanje okoliša, svjedok odgovara : prethodnu ni glavnu ocjenu izdaje nadležno tijelo, kao što sam već rekao u ovom slučaju Zagrebačka županije, u meritum istog mi uopće ne možemo ulaziti, mi smo samo konstatirali da nema prethodne ni glavne ocjene na navedenim česticama.

12. U svojoj obrani 1., 2. i 3. okrivljeni su poricali počinjenje prekršaja u bitnome navodeći kako ne postoji nikakva uzročno posljedična veza između radova sanacije terena i počinjenja prekršaja za koji se terete jer sanacija ne predstavlja zahvat za koji je potrebno provesti OPM postupak već zahvat kojem je cilj očuvanje prirode, te da je u postupku potrebno utvrditi da li uopće postoji obveza ishođenja rješenja o ocjeni prihvatljivosti jer se radilo o sanaciji terena od strane okrivljene pravne osobe, te ističu da je teret dokazivanja činjenica da je sanacija terena zahvat koji nije prihvatljiv i čini prekršaj na ovlaštenom tužitelju, odnosno Državnom inspektoratu koji nije dokazao da postoje elementi prekršaja i provedbom plana upravljanja i odgovarajućim zakonskim, administrativnim ili ugovornim mjerama koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova i vrstama koji su prisutni na tim područjima, u svrhu postizanja ciljeva očuvanja i izbjegavanja pogoršanja stanja prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanja vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve njihova očuvanja, sukladno čl. 55., stavcima 1.,

2. i 5. ZZP-a.

Nadalje ističu da okrivljena pravna osoba radovima sanacije poplavljenog terena, odnosno nanošenjem šljunka na površinski sloj zemlje pridonosi povećanju površine prirodnih šljunčanih staništa za sve ciljne vrste ptica, te takvim djelovanjem upravo provodi Plan i mjere očuvanja zaštite prirode propisane čl. 55. ZZP, jer se ptice gnijezde upravo na našljunčanim sprudovima i obalama, a ne poplavljenima i vegetacijom zaraslim zemljištima! Drugim riječima, ovakvim postupanjem okrivljena pravna osoba uspostavila je povoljnije ekološke uvjete u postojećoj ekološkoj mreži nego kakvi su bili prije izvođenja radova sanacije.

Iz svih navedenih razloga, okrivljena pravna osoba nije trebala uopće podnositi zahtjev za donošenje Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu po čl. 31. st. 1. ZZP- a, jer nije trebala ishoditi niti donošenje Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno čl. 27. ZZP, s obzirom da se temeljem čl. 24. st. 5., a u svezi s čl. 30. st. 5. ZZP-a, mogu sa sigurnošću isključiti značajni negativni utjecaji radova sanacije terena na EM, pa oni niti ne predstavljaju djelovanje (zahvat) za koje se OPEM treba provoditi.

13. Navode obrane sud nije prihvatio niti isti predstavljaju okolnosti koje bi isključivale prekršajnu odgovornost okrivljenika za počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. Naime, odredbom čl.31. Zakona o zaštiti prirode propisano je da za zahvat za koji je obvezna Glavna ocjena nositelj zahvata podnosi nadležnom tijelu iz čl. 29. ovog Zakona zahtjev za Glavnu ocjenu zahvata.

Odredbom čl. 227. st.1. Zakona o zaštiti prirode propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 500.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba, ako provede zahvat iz čl. 31.st.1. za koji je obvezna Glavna ocjena suprotno rješenju iz čl.33.st.1. ili bez rješenja iz čl.33.st.2. ovog Zakona ( čl.33.st.1. i 2.), a st.2. citiranog propisa propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz st.1. ovog članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Navode obrane sud nije prihvatio iz razloga što je ista obrana osporena svim provedenim dokazima obzirom da je saslušani svjedok inspektor HC u svom iskazu naveo da su na predmetnoj lokaciji izvedeni radovi sanacije terena, odnosno otkopavanje zemlje i šljunka, te prilikom obavljanja širokog iskopa, te zapunjavanje otkopanih prostora i ravnanje zemljišta šljunkom, te da za isto nisu imali Rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve, očuvanje i cjelovitost ekološke mreže. Saslušani svjedok NC u svom iskazu naveo da je bio u nadzoru u Hruščici, na šljunčari k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na području ekološke mreže, području značajnog za ptice utvrdili da su vršena iskopavanja šljunka, svježi tragovi iskopavanja šljunka, te veći deponiji već ranije iskopanog šljunka, za svaki takav zahvat na području ekološke mreže ili u neposrednoj blizini potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, takav zahtjev podliježe ocjeni prihvatljivosti jer se radi o mjerama zaštite staništa određenih vrsta ptica. Praksa je da Ministarstvo izdaje Rješenje kojim se utvrđuje prihvatljivost, odnosno neprihvatljivost za izvođenje radova na ekološku mrežu, izdavanje takvog rješenja potvrđuje zakonsku potrebu utvrđivanja ocjene prihvatljivosti na ekološku mrežu. Nadalje saslušani svjedok BC u svom iskazu je naveo da su na očevidu dana 24.02.2023. godine na predmetnim česticama k. o. [katastarska općina] vršeni iskopi i utvrđeni razni deponiji zemlje i veliki otkopi šodera i zemlje i ostalog materijala koji se tamo nalazio, te da je ustanovljeno da nije obavljena ni prethodna, ni glavna ocjena utjecaja na ekološku mrežu koju je trebalo izdati ovisno o potrebi za predmetni zahvat na tim česticama obzirom da se i nalaze u ekološkoj mreži.

14. Dakle, okrivljeni u svojoj obrani ne spore da su izveli radove sanacije i da nisu ishodili Rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže prema članu 31.st.1. Zakona o zaštiti od prirode, međutim isti spore da je uopće bilo potrebno ishoditi Rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže prema članu 31.st.1. Zakona o zaštiti od prirode obzirom da okrivljeni u svojoj obrani ističu da je pravna osoba uspostavila povoljnije ekološke uvjete u postojećoj ekološkoj mreži nego kakvi su bili prije izvođenja radova, ovakva obrana je u suprotnosti sa čl. 6. Direktive o staništima koji propisuje da svaki plan ili projekt koji nije izravno povezan s upravljanjem područjem ili potreban za njegovo upravljanje, ali bi na njega mogao imati značajan utjecaj, bilo pojedinačno bilo u kombinaciji s ostalim planovima ili projektima, predmet je ocjene prihvatljivosti utjecaja koje bi mogao imati na ta područja procjene utjecaja na područje i sukladno odredbama stavka 4., nadležna tijela državne vlasti odobravaju plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnog područja te, ako je to potrebno, nakon dobivanja mišljenja od šire javnosti.

15. U postupku je nedvojbeno utvrđeno da su okrivljeni počinili prekršaj opisanu u izreci ove presude obzirom su dana 28.02.2023. godine u Hruščici, na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na području Ekolološke mreže- područje očuvanja značajnog za ptice HR1000002- Sava kod Hruščice sa šljunčarom Rakitje izveli radove sanacije terena otkopavanjem zemlje i šljunka prilikom obavljanja iskopa, te zapunjavanje otkopanih prostora i ravnanje zemljišta šljunkom, iako ne posjeduju Rješenje za ocjenu prihvatljivosti za zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže prema članu 31.st.1. Zakona o zaštiti od prirode ( NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), a što proizlazi iz svih provedenih materijalnih i personalnih dokaza.

16. Nakon provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud je našao nedvojbeno utvrđenim kako je okrivljena počinila prekršaje kako je to naznačeno u izreci ove presude.

17. Sutkinja je povjerovala iskazu svjedoka inspektora VC koji je detaljno svjedočio o provedenom nadzoru, pa je iskaz prihvatila kao uvjerljiv, jer nema elemenata koji bi upućivali na nevjerodostojnost njegovog iskaza odnosno na motiv i zainteresiranog da neosnovano tereti okrivljenika.

18. Sutkinja je povjerovala iskazu svjedoka NC i BC čiji su iskazi logični, detaljni i uvjerljivi i isti su potkrijepljeni materijalnim dokazima, pri tom ne našavši okolnosti koje bi dovele u sumnju istinitost navedenih iskaza.

19. Stoga je sudac 1., 2. i 3. okrivljenika proglasio krivima i izrekao im temeljem gore citiranog propisa primjerenu novčanu kaznu cijeneći kao olakotno dosadašnje nekažnjavanje za istovrsni prekršaj, dok je kao otegotnu okolnost sud uzeo u obzir da se radi o težoj vrsti prekršaja, pa sud drži da će se ovako izrečenom kaznom u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

20. Sud je na 1., 2. i 3. okrivljenika primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem 2/3 izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

21. Temeljem u izreci citiranih propisa 1.,2. i 3. okrivljenik su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovnom stanju okrivljenika obveznog da plati trošak.

Sesvete, 02. prosinca 2024. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Antonija Rašić,v.r.

Snježana Butković Krnić,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom Prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana po primitku ovjerovljenog prijepisa ove presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka putem ovog suda bez naplate pristojbe I to poštanskom pošiljkom na adresu Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, Industrijska cesta 15, Sesvete.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte