REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-368/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužiteljice RK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Tomislav Miličević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Miličević Šupuković iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Ivane Ljubas, odvjetnice i punomoćnika tuženika CK, **.**.2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici RK iznos od 8.519,40 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 29. prosinca 2021. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici RK iznos od 2.640,54 EUR sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos 122,27 EUR, od 11.10.2019. pa do isplate,

- na iznos 109,90 EUR, od 12.11.2019. pa do isplate,

- na iznos 200,39 EUR, od 11.12.2019. pa do isplate,

- na iznos 192,50 EUR, od 11.1.2020. pa do isplate,

- na iznos 149,30 EUR, od 11.2.2020. pa do isplate,

- na iznos 220,05 EUR, od 10.3.2020. pa do isplate,

- na iznos 132,40 EUR, od 10.4.2020. pa do isplate,

- na iznos 95,87 EUR, od 12.5.2020. pa do isplate,

- na iznos 170,61 EUR, od 10.6.2020. pa do isplate,

- na iznos 163,72 EUR, od 10.7.2020. pa do isplate,

- na iznos 327,24 EUR, od 11.8.2020. pa do isplate,

- na iznos 270,00 EUR, od 10.9.2020. pa do isplate,

- na iznos 253,65 EUR, od 09.10.2020. pa do isplate,

- na iznos 232,64 EUR, od 10.11.2020. pa do isplate,

po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice radi isplate iznosa od 2.762,03 EUR .

IV. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. naknaditi tužiteljici RK parnični trošak u iznosu od 3.097,08 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 2. prosinca 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe tužiteljice iz podneska od 7. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 15. veljače 2022. navodi kako joj je 11. rujna 2019. u Kliničkom bolničkom centru ''Sestre milosrdnice'' u Zagrebu izveden operativni zahvat totalne laparoskopske histerektomije s obostranom salpingektomijom zbog miomatozno promijenjene maternice. Navodi kako je 4. listopada 2019. hospitalizirana zbog liječničkog propusta tijekom gore navedenog operativnog zahvata, odnosno postoperativne opstrukcije distalnog dijela lijevog uretera s posljedičnom ureterohidronefrozom proksimalno, slijedom čega je 15. listopada 2019. izveden zahvat cistoskopije i uretroskopije te postavljanje nitinolske žice vodilice, a preko nje i ''JJ'' proteze ljevostrano. Poziva se na odredbu čl. 29. Zakona o zaštiti prava pacijenata (''Narodne novine'' br. 169/04, 37/08) i čl. 1061. Zakona o obveznim odnosima. Navodi kako medicinsko osoblje obavljajući zdravstvenu djelatnost nije postupalo s pažnjom dobrog stručnjaka te tužiteljici nisu pružili opću i jednako kvalitetnu i kontinuiranu zdravstvenu zaštitu primjerenu njenom zdravstvenom stanju, sukladno pravilima liječničke struke te općeprihvaćenim stručnim standardima, a primjenom kojih su mogle izbjeći nastale posljedice pa smatra da joj je tuženik dužan naknaditi nastalu štetu. Ističe kako se tuženiku obratila odštetnim zahtjevom 28. prosinca 2021., ali je tuženik otklonio isti kao neosnovan. Potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 85.000,00 kn. U podnesku od 7. srpnja 2022. tužiteljica pored veće navedenog zahtjevu za naknadu neimovinske i imovinske štete potražuje i naknadu imovinske štete zbog izgubljene zarade u iznosu od 19.895,12 kn.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava pasivnu legitimaciju. Osporava da bi tijekom operativnog zahvata kod tužiteljice došlo do greške liječnika, već je riječ o komplikaciji tijekom liječenja, zbog čega tuženik osporava odgovornost svog osiguranika, a samim time i svoju odgovornost. Ističe kako se u tužbi ne navodi u čemu se sastoji propust osiguranika tuženika, odnosno propust medicinskog osoblja. Osporava visinu štete i tijek zateznih kamatama. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. U podnesku od 9. siječnja 2024. tuženik je učinio nespornom visinu štete s osnova izgubljene zarade i to u iznosu od 2.640,54 EUR. Na ročištu održanom 22. listopada 2024. stranke su učinile nespornim da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani.

4. Podneskom od 7. srpnja 2022. tužiteljica je preinačila tužbu jer je povećala tužbeni zahtjev kako je bio postavljen u tužbi i to za iznos od 19.895,12 kn koji iznos potražuje s osnova naknade imovinske štete zbog izgubljene zarade. Tuženik se preinaci tužbe nije protivio pa je sukladno odredbi čl. 190. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) sud dopustio preinaku tužbe, kako je odlučeno u izreci rješenja.

5. Tužiteljica je tijekom postupka smanjila tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja. Smanjenje tužbenog zahtjev smatra se djelomičnim povlačenjem tužbe (tako i VSRH u pravnom shvaćanju Građanskog odjela VSRH broj Su-IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021.). Stoga je za isti potreban pristanak tuženika, sukladno odredbi čl. 193. st. 2. ZPP-a. Kako se tuženik protivio povlačenju tužbe to je sud odlučivao o tužbenom zahtjevu tužiteljice kako je bio postavljen u podnesku od 7. srpnja 2022.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev (list 5-6), medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (list 7-34, 48-51, 79-84, 177-179, 202-208, 214-222), obračunske isprave za isplatu plaće za tužiteljicu (list 52-75), medicinsku dokumentaciju KBC-a Sestre milosrdnice za tužiteljicu (list 94-174), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku Damiru Jemendžiću, dr. med. (list 186-196), izvršen je uvid u izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad tužiteljice (list 223-237), izveden je dokaz usmenim saslušanjem vještaka Damira Jemendžića, dr. med. (list 244-245),

7. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP- a sud je našao tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovanim.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpjela uslijed liječničke pogreške prilikom operativnog zahvata obavljenog 11. rujna 2019. u Kliničkom bolničkom centru Sestre Milosrdnice.

9. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika. Sporna je odgovornost osiguranika tuženika te visina postavljenog tužbenog zahtjeva radi neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege.

10. S obzirom na navedene sporne činjenice izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po ŠK, dr. med., stalnom sudskom vještaku iz opće i abdominalne kirurgije. U svom nalazu i mišljenju vještak navodi kako je kod tužiteljice postojala indikacija za odstranjenje maternice (histerektomija) koje je učinjeno laparoskopskom metodom u KBC Sestre Milosrdnice 11. rujna 2019. Kao posljedica navedenog zahvata razvila se postooperativna striktura (suženje ili stisnuće) lijevog uretera (mokraćovoda). Neki od osnovnih koraka pri izvođenju laparoskopske histerektomije su vizualizacija i disekcija uretera obostrano. To znači da ih treba vidjeti i prikazati kako ih se ne bi ozlijedilo tijekom daljnjeg obavljanja zahvata. Iz operacijskog nalaza od 11. rujna 2019. nije vidljivo da je učinjena disekcija i vizualizacija uretera što je najvjerojatnije rezultiralo ozljedom lijevog uretera. Stoga se tu radi o previdu koji je učinjen na operaciji 11. rujna 2019. Navodi i kako se u dokumentaciji Klinike za urologiju navodi da se radi o postoperativnoj strikturi lijevog uretera te da je do ozljede lijevog uretera došlo prilikom operacije 11. rujna 2019. Kao posljedica postooperativne strikture lijevog uretera tužiteljica je trpjela jake bolove nakon operacije 11. rujna 2019., više puta je pregledana i obrađena u hitnoj službi KBC Sestre Milosrdnice, više puta je zaprimljena na bolničko ležanje i na Kliniku za ginekologiju i na Kliniku za urologiju te je bila podvrgnuta invazivnim dijagnostičko-terapijskim postupcima postavljanja lijevostrane nefrostome i postavljanja i zamjene JJ proteze u lijevi ureter. Dugotrajno postojanje JJ proteze u lijevom ureteru je rezultiralo povećanom incidencijom urinarnih infekcija zbog čega je tužiteljica također bila hospitalizirana na Klinici za urologiju KBC Sestre Milosrdnice. Liječenje po ginekologu završeno je 14. srpnja 2022., a liječenje po urologu još nije završeno. Tužiteljica još trpi bolove tipa nefrokolika koji su posljedica postoperativne strikture lijevog uretera. Cijelo vrijeme perzistira hidronefroza lijevog bubrega i dilatacija (proširenje) lijevog uretera što govori u prilog tome da liječenje po urologu još nije završeno te da u budućnosti još uvijek nije isključeno ponovno postavljanje JJ proteze u lijevi ureter ili čak i operacijski zahvat resekcije i rekonstrukcije dijela lijevog uretera koji je u strikturi.

11. Vještak nadalje navodi kako je su kod tužiteljice bolovi jakog intenziteta postoperativno trajali 34 dana od operacije 11. rujna 2019. do postavljanja JJ proteze 15. listopada 2019. Bolovi srednjeg intenziteta trajali su 9 dana, od toga 5 dana nakon postavljanja JJ proteze, 2 dana kao posljedica zamjene JJ proteze i 2 dana nakon vađenja JJ proteze. Povremeni bolovi koji zahtijevaju analgetsku terapiju, a po intenzitetu variraju od slabijih do jakih, traju neprekidno od listopada 2019. i posljedica su postoperativne strikture lijevog uretera čije liječenje još nije završeno. Nadalje navodi kako je tužiteljica osjećala strah koji je bio intezivan i kratkotrajan. U kasnijem tijeku radi se o sekundarnom strahu koji nastaje kao posljedica operacije, tijeka liječenja i ishoda liječenja. Sekundarni strah jačeg inteziteta trajao je 15 dana, srednjeg intenziteta 15 dana. Strah slabijeg intenziteta u vidu bojaznosti i zabrinutosti zbog povremenih bolova i činjenice da liječenje još uvijek nije završeno još uvijek postoji. Kod tužiteljice kao posljedica ozljede lijevog uretera koja je rezultirala postoperativnom strikturom istog postoji smanjenje opće životne i radne sposobnosti od 15%. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć nakon odlaska iz bolnice 2 sata dnevno kroz 10 dana. Kasnije je tuđe pomoć bila potrebna 1 sat dnevno kroz 10 dana, također nakon višestrukih otpusta iz bolnice. Kod tužiteljice su zaostali ožiljci na trbuhu od laparoskopske operacije koji predstavljaju naruženje niskog stupnja koje je rijetko vidljivo.

12. Nalazu i mišljenju stranke su prigovorile pa je vještak usmeno saslušan na ročištu održanom 20. svibnja 2024. U svom iskazu vještak tako navodi kako dodatna medicinska dokumentacija nema utjecaja na danu ocjenu boli, straha, smanjenja životnih aktivnosti, naruženja te tuđe pomoći i njege te ocjena ostaje kako je i napisana u izvornom nalazu i mišljenju. Bolovi, slabog i jakog intenziteta postoje kod tužiteljice od listopada 2019., odnosno od otpuštanja tužiteljice iz bolnice. Bolove slabog intenziteta uključio je u povremene bolove iz razloga što liječenje tužiteljice još uvijek nije završeno te tužiteljica još uvijek trpi bolove. Ti povremeni bolovi ulaze u ocjenu smanjenja životnih aktivnosti. Navodi kako postoji uzročno posljedična veza između privremene nesposobnosti za rad kod tužiteljice odnosno bolovanja na kojem je tužiteljica bila nakon štetnog događaja i štetnog događaja od 11. rujna 2019. U odnosu na prigovore tuženika iz podneska od 9. siječnja 2024. u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja i ocjene trajnog smanjenja životne aktivnosti od 15%.

13. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Damira Jemendžića sud je prihvatio jer je isti jasan i neproturječan sam sebi i ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka. Vještak se očitovao na sve prigovore stranaka te nakon njegovog usmenog očitovanja stranke nalazu i mišljenju određeno i konkretno više nisu prigovarale.

14. Iako je tuženik na ročištu održanom 22. listopada 2024. ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje u odnosu na ocjenu smanjenja životne aktivnosti i predložio novo medicinsko vještačenje, sud nije smatrao potrebnim provesti novo vještačenje u ovom postupku jer je prihvatio vještačenje dr. Damira Jemendžića, a njegov nalaz i mišljenje paušalnim prigovorima tuženika da je ocjena smanjenja životne aktivnosti kod tužiteljice previsoka, nije ni na koji način doveden u sumnju.

15. Prema odredbi čl. 1061. Zakona o obveznim odnosima (''narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) za štetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojeg je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

16. Sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Damira Jemendžića utvrdio da je kod tužiteljice do ozljede lijevog uretera – postoperativne strikture lijevog uretera, došlo kao posljedica previda koji je učinjen na operaciji laparoskopske histerektomije maternice od 11. rujna 2019. jer prilikom operacije nisu učinjeni neki od osnovnih koraka, konkretno vizualizacija i disekcija uretera obostrano, a što je dovelo do navedenih posljedica kod tužiteljice.

17. Tijekom postupka tuženik, a u smislu odredbe čl. 1061. ZOO-a nije dokazao da bi postojali razlozi koji isključuju odgovornost njegovog osiguranika Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice za štetu koju su tužiteljici prouzročili njegovi djelatnici prilikom izvođenja operativnog zahvata 11. rujna 2019.

18. Budući da pasivna legitimacija tijekom postupka nije sporna, to je tuženik, kao osiguratelj zdravstvene ustanove u kojoj je izvršen operativni zahvat tužiteljice, sukladno odredbama čl. 1061. st. 1. i čl. 1045. st. 1. ZOO-a, dužan tužiteljici naknaditi štetu koju trpu uslijed navedene liječničke pogreške.

19. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

20. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo u obzir obrazložene kvalifikatorne okolnosti i to utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli, vrstu i lokalitet ozljeda, utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha, utvrđeno smanjenje životnih aktivnosti te stupanj i opseg zaostalog naruženja kod tužiteljice te je sud našao da sve činjenice i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje iznosa od 8.400,00 EUR kao pravične novčane naknade.

21. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a, tužiteljici za 30 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada, sud smatra primjerenom cijenu sata u iznosu 3,98 EUR (čl. 223. ZPP-a) pa tužiteljici pripada pravo na tu naknadu u iznosu 119,40 EUR.

22. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a tuženik je tužiteljici dužan naknaditi i štetu zbog izgubljene zarade uslijed nesposobnosti za rad. Visinu naknade štete s ovog osnova tuženik je učinio nespornom u iznosu od 2.640,54 EUR.

23. Slijedom svega navedenog sud je našao da tužiteljica ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 8.400,00 EUR, na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 119,40 EUR i na naknadu imovinske štete zbog izgubljene zarade u iznosu od 2.640,54 EUR.

24. Kako je već navedeno, budući da je tijekom postupka tužiteljica snizila tužbeni zahtjev, odnosno djelomično povukla tužbu, čemu se tuženik protivio, to je sud odlučivao o tužbenom zahtjevu tužiteljice kako je bio postavljen u podnesku od 7. srpnja 2022. Tuženiku je naloženo isplatiti tužiteljici iznos od 8.519,40 EUR s osnova naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te iznos od 2.640,54 EUR s osnova imovinske štete zbog izgubljene zarade, dok je u preostalom dijelu za iznos od 2.762,03 EUR tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.

25. Tužiteljici su dosuđene zatezne kamate na dosuđeni iznos neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 29. prosinca 2021. odnosno od slijedećeg dana od dana kad je podnijela odštetni zahtjev tuženiku, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a i čl. 943. ZOO-a. Na dosuđeni iznos imovinske štete zbog izgubljene zarade zatezne kamate dosuđene su od dospijeća svakog mjesečnog iznosa sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

26. O parničnom trošku odlučeno je prema odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku koji je odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' br. 138/23 - dalje: Tarifa). Tužiteljici je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini od 100 bodova, sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podnesaka od 7. srpnja 2022., 16. rujna 2022., 5. rujna 2023. i 21. listopada 2024. u visini 100 bodova za svaki podnesak (Tbr. 8/1 Tarife), sastava podnesaka od 12. listopada 2022., 16. studenog 2022., 17. listopada 2023., 15. prosinca 2023. u visini 25 bodova za svaki podnesak (Tbr. 8/4 Tarife), zastupanja na ročištima održanim 3. listopada 2022., 20. svibnja 2024. i 22. listopada 2024. u visini 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9/1 Tarife), zastupanja na ročištu radi objave presude u vini 50 bodova odnosno 1.050 bodova. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR pa tužiteljici pripada iznos od 2.100,00 EUR uz PDV od 25% (525,00 EUR), sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 79,63 EUR i na presudu u iznosu od 159,27 EUR, predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 233,18 EUR odnosno ukupno 3.097,08 EUR.

27. Iako tužiteljica nije u cijelosti uspjela sa svojim zahtjevom iz podneska od 7. srpnja 2022. sud je tužiteljici trošak dosudio u cijelosti jer zbog odlučivanja o cijelom zahtjevu nisu nastali posebni troškovi za tuženika, a zahtjev tužiteljice o kojem je sud odlučivao u istom je rasponu u pogledu visine vrijednosti boda iz odredbe Tbr. 7/1 Tarife, kao i dosuđeni iznos.

28. Stoga je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.097,08 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

29. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 2. prosinca 2024.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punomoćniku tužiteljice

- tuženiku