Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5193/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužiteljice AK (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik VB, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika ŽV (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica MP, odvjetnica u [adresa], radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Psp-8/2021-39 od 20. svibnja 2024., dana 2. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Psp-8/2021-39 od 20. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke utvrđeno je da je tuženik ŽV smetao tužiteljicu AK u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine-zemljišta u [adresa] oko sagrađene trafostanice H d.d., kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta poslovna zgrada [adresa] i dvorište, površine 278 čhv, odnosno 1000 m2, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na dijelu navedene nekretnine sukladno Nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Mladena Bebera, dipl. ing. geodezije od ožujka 2023. godine, čija Skica čini sastavni dio ovog Rješenja, time što je u periodu između 20. studenog 2020. i 18. siječnja 2021.:

- sa iste uklonio 6 betonskih stupova i žičanu ogradu prema [adresa], označeno na Skici mjernika vještaka Mladena Bebera iz Zagreba od ožujka 2023. godine, u poziciji srušene ograde označene točkama A-B skice, na granici između kč br [katastarska čestica] s jedne strane i kč br [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] s druge strane, te

- na dijelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na Skici mjernika vještaka MB iz [adresa] od ožujka 2023. godine, određeno spojem točaka bs2-17-18-19-21-bs3-bs2 odložio betonske stupove, kao i

- na dijelu zkč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] odložio drvenu građu u poziciji na Skici mjernika vještaka MB iz [adresa] od ožujka 2023. godine, određenoj spojem točaka dr28-dr29-dr30-dr31-dr32-dr34-dr28, te se zabranjuje tuženiku svako takvo i/ili slično smetanje posjeda navedene nekretnine ubuduće, te mu se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da na nekretnini tužiteljice u [adresa] oko sagrađene trafostanice H d.d., kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta poslovna zgrada [adresa] i dvorište, površine 278 čhv, odnosno 1000 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], kl.o. [adresa]

- postavi 6 betonskih stupova i žičanu ogradu prema [adresa], označenom na Skici mjernika vještaka MB iz [adresa] od ožujka 2023. godine, u poziciji srušene ograde označenoj točkama A-B skice, na granici između kč br [katastarska čestica] s jedne strane i kč br [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] s druge strane, te

- na dijelu zkč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na Skici mjernika vještaka MB iz [adresa] od ožujka 2023. godine, određeno spojem točaka bs2-17-18-19- 21-bs3-bs2 ukloni betonske stupove, kao i

- na dijelu zkč. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. ukloni drvenu građu u poziciji na Skici mjernika vještaka MB iz Zagreba od ožujka 2023. godine, određenoj spojem točaka dr28-dr29-dr30-dr31-dr32-dr34-dr28, a sve u roku od 15 dana.

Pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku ŽV naknaditi tužiteljici AK trošak postupka u iznosu od 1.540,55 eura sa zateznom kamatom počevši od 20. svibnja 2024. pa do isplate, u roku od 15 dana.

Pod točkom III. izreke odbijen je u cijelosti zahtjev tuženika ŽV za naknadom troška parničnog postupka.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) s prijedlogom da se sukladno žalbenim navodima rješenje ukine, podredno preinači. Traži trošak žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za posjedovnom zaštitom nekretnine pobliže opisane u izreci, koji zahtjev temelji na tvrdnjama da je bila posljednja mirna posjednica dijela predmetne nekretnine, a da je tuženik smetao njezin posjed na način da je sa iste uklonio 6 betonskih stupova i žičanu ogradu prema [adresa], označeno na Skici mjernika vještaka MB iz [adresa] od ožujka 2023. godine, u poziciji srušene ograde označene točkama A-B skice, na granici između kč br [katastarska čestica] s jedne strane i kč br [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] s druge strane, te na dijelu zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na Skici mjernika vještaka MB iz [adresa] od ožujka 2023. godine, određeno spojem točaka bs2-17-18-19-21-bs3-bs2 odložio betonske stupove, kao i na dijelu zkč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] odložio drvenu građu u poziciji na Skici mjernika vještaka Mladena B iz [adresa] od ožujka 2023. godine, određenoj spojem točaka dr28-dr29-dr30-dr31-dr32-dr34-dr28.

5. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, ovaj sud nije utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu ukazuje tuženik u žalbi. Pobijana odluka sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, te nije osnovan ovaj žalbeni razlog. Jednako tako nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

5.1. Nadalje, odredbom čl. 354. st. 1. ZPP-a propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude. Prema shvaćanju ovog suda, okolnost da je prvostupanjski sud na ročištu 12. prosinca 2022. zaključio prethodni postupak i odredio provođenje uviđaja na licu mjesta, a da je tijekom postupka proveo dokaz saslušanja svjedoka i stranaka čije saslušanje je predložila tužiteljica do zaključenja prethodnog postupka i navela okolnosti na koje predlaže njihovo saslušanje, nije bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude u smislu citirane odredbe čl. 354. st. 1. vezano za odredbu čl. 292. ZPP.

6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na osnovu izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom u smislu odredbe čl. 8. ZPP utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.

7. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan polazeći od utvrđenja i zaključaka:

-da između stranaka nije sporno da je tuženik uklonio žičanu ogradu s betonskim stupovima na predmetnoj nekretnini te da je dovezao i ostavio debla stabala na tom dijelu nekretnine,

-da se navodi tuženika u ovom sporu odnose u bitnome na tvrdnje vezane za to tko je vlasnik predmetnog dijela nekretnine,

-da pitanje vlasništva u parnici zbog smetanja posjeda nije odlučno jer se prema odredbi čl. 441. ZPP-a, ali i odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV) u parnicama zbog smetanja posjeda raspravlja samo o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira o pravu na posjed, pravnoj osnovi ili temelju posjeda kao i poštenju posjeda, pa stoga pitanje prava vlasništva nije odlučno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari,

-da je tuženik u svojim navodima tijekom postupka priznao čin smetanja u smislu da priznaje da je uklonio žičanu ogradu s betonskim stupovima i dopremio debla stabala,

-da je jednako utvrđeno iz iskaza svjedoka FK, ŽK i GE, kao i iz iskaza same tužiteljice, pri čemu je svjedok GE upravo po nalogu tuženika dovezao predmetna debla stabala i ostavio ih na predmetnom mjestu,

-da je iz iskaza svjedoka FK, ŽK i tužiteljice utvrđeno da je tužiteljica uz pomoć navedenih svjedoka uređivala predmetni dio nekretnine u smislu da je istu kosila, da je čupala korov i raslinje i sl. posebno uzimajući u obzir da se na predmetnom dijelu nekretnine nalazi i trafostanica, pa je zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica bila posljednja mirna posjednica u smislu naprijed navedenih odredbi,

-da je odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a određeno da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja,

-da je saslušanjem FK i ŽK utvrđeno da su oni kao članovi domaćinstva tužiteljice (sin i suprug tužiteljice) primijetili čin smetanja u siječnju 2021. te da su vezano za isto obavijestili tužiteljicu, a da su tek naknadno saznali za počinitelja na način da su istaknuli natpis da poklanjaju drva, nakon čega im se obratila policija u smislu da su drva u vlasništvu tuženika,

-da se navedeni iskazi u međusobnom suglasju, te da odgovaraju pisanim ispravama u spisu, posebno potvrdama PP Zaprešić (list 15 spisa) iz kojih je razvidno da je upravo tuženik 21. siječnja 2021. prijavio da ima problema sa susjedom AK oko zemlje, a da je jednako 20. siječnja 2021. prijavila i tužiteljica,

-da kada se navedeno stavi u kontekst s iskazima svjedoka i tužiteljice, prvostupanjski sud prihvaća kao osnovanu tvrdnju tužiteljice iz tužbe da je 18. siječnja 2021. saznala za opisani čin smetanja, pa je podnošenjem tužbe 15. veljače 2021. istu podnijela u roku,

-da je iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka MB, te dokaza uviđajem na licu mjesta utvrđeno da je do smetanja došlo upravo na nekretnini opisanoj u izreci rješenja u kontekstu identificiranja nekretnine radi određivanja tužbenog zahtjeva,

-da tuženik nije pristupio sudu radi saslušanja iako je više puta uredno pozivan, time da izostanak na posljednjem ročištu nije na odgovarajući način opravdao budući da je samo paušalno naveo putem punomoćnice da je spriječen zbog poslovnih obveza pristupiti sudu bez bilo kakvog dokaza o tome, pa je sud odustao od izvođenja dokaza njegovim saslušanjem.

8. Polazeći od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan te da joj je potrebno pružiti sudsku zaštitu posjeda u smislu odredbe čl. 22. ZV-a, pa je prihvatio u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao u izreci pod točkom I. i II.

9. Imajući u vidu utvrđenja prvostupanjskog suda, koja utvrđenja tuženik u tijeku postupku, a niti u navodima žalbe, nije s uspjehom osporio, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio zahtjev tužiteljice osnovanim, a za koji zaključak je dao valjane i argumentirane razloge, pa suprotni navodi žalbe tuženika takav zaključak suda nisu doveli u sumnju.

10. Odredbom čl. 21. ZV-a propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

11. Prema odredbi čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovanog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

12. Prema odredbi čl. 441. ZPP-a raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

13. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju izvedenih dokaza utvrdio da se tužiteljica nalazi u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine i da je bila mirni posjednik i kao takva uživa posjedovnu zaštitu sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

14. Žalbeni navodi tuženika kojima osporava prvostupanjsku odluku u dijelu u kojem je utvrđen čin smetanja kao i zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite svode se na drugačiju ocjenu provedenih dokaza od one ocjene dokaza prvostupanjskog suda te o pravnoj (ne)utemeljenosti zahtjeva tužiteljice, a koji navodi i tvrdnje nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke budući je prvostupanjski sud ispitao sve okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu i za svoj zaključak dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

15. Žalbeni navodi tuženika da u izreci nije navedeno kada je tužiteljica saznala za smetanje nisu od značaja za odlučivanje jer navedena okolnost nije predmet sadržaja izreke nego obrazloženja, a prvostupanjski sud je na tu okolnost u obrazloženju dao jasne i valjane razloge (toč. 10.).

16. Vezano za paušalne žalbene navode tuženika koji se odnose na ocjenu dokaza sa tvrdnjom da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio provedene dokaze valja reći da su isti u cijelosti neosnovani ispitao sve okolnosti važne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu i pri ocjeni provedenih dokaza dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud, pri čemu se pravilno pozvao na odredbe čl. 441. ZPP-a i čl. 21. i 22. ZV-a, pa su utoliko neosnovani i žalbeni navodi tuženika da prvostupanjski sud nije naveo koje je materijalnopravne propise primijenio.

17. Slijedom svega navedenog primjenom odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a odlučeno je kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

18. Budući da tuženik nije uspio sa žalbom odbijen je njegov zahtjev za naknadu troškova žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 2. prosinca 2024.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar