Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Petrinji

Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

Poslovni broj: P-174/2023-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljica RZ, OIB [osobni identifikacijski broj], i RZO, OIB [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mersihi Mulalić, odvjetnici iz Siska, protiv tuženice ŠZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Petri Vuljak Žugaj, odvjetnici iz Petrinje, radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 15. listopada 2024. u prisutnosti tužiteljica osobno i punomoćnika tužiteljica, te tuženice osobno i zam. punomoćnika tuženice, na ročištu za donošenje i objavu presude dana 29. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica RZ i RZO koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji RZ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i RZO, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] stekle dosjelošću zajedno suvlasnički omjer od 2115/8459 dijela, nekretnine oznake zk. čbr. [katastarska čestica] u naravi šuma Podstrmac u Slatini ukupne površine 8459 m² upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa].

Tuženiku se nalaže da tužiteljima izda tabularnu ispravu podobnu za upis tužiteljevih prava suvlasništva na navedenom suvlasničkom dijelu nekretnine, a koju će u protivnom zamijeniti ova presuda, te im se nalaže da tužiteljima naknade parnični trošak, sve u roku 15 dana."

II Nalaže se tužiteljicama RZ i RZO da tuženici ŠZ naknade solidarno trošak parničnog postupka u iznosu od 825,00 eura, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice RZ i RZO podnijele su ovome sudu tužbu protiv tuženice ŠZ, radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću nekretnina upisanih u z. k. č. br. [katastarska čestica] u šuma Podstrmac u Slatini, površine 8459 m² upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U tužbi su navele kako su one i njihovi prednici otac OZ i djed GZ od sredine 50-tih godina 20. stoljeća posjednici dijela nekretnine, u površini od 2.115 m², oznake z. k. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 8459 m² upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja šumu. Tužiteljice i njihovi prednici su u posjed predmetnog dijela nekretnine stupili pretpostavljaju sukladno kupoprodajnom ugovoru, kojeg nisu mogli pronaći u zemljišnim knjigama niti u katastru, kojeg je djed tužiteljica GZ sklopio s ĐZ djedom od tuženice. U katastarskom operatu je na tom dijelu upisan OZ otac tužiteljica od 1979. godine jer Katastar u Petrinji ne raspolaže podacima od prije. Za zaključiti je da se prednik tužiteljica OZ, temeljem nekog dokumenta, upisao u katastar te je takvo stanje nepromijenjeno do današnjeg dana. Posjed tužiteljica je zakonit, istinit i pošten (kvalificiran) jer su posjed stekle od osobe koja je bila upisana u katastar zemljišta što nije u potpunosti vidljivo iz povijesti promjena. No ipak se može zaključiti da je OZ, koji je trenutno posjednik na spornom dijelu nekretnine, upisan kao posjednik u katastar u [adresa] temeljem određenog dokumenta, vjerojatno ugovor ili kakvog sudskog, izvansudskog ili upravnog rješenja. Dakle, tužitelji kao pravni slijednici OZ imaju neprekinut vremenski tok od 1979. godine do danas držanja posjeda na gore navedenom dijelu nekretnine. Zaključno, kvalificirani posjed tužiteljica traje neprekidno od 1979. godine do danas, dakle više od 10 godina pa čak više i od 20 godina je prošlo ako će se njihov posjed tumačiti kao samo pošten prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom svega navedenog, budući da tužiteljice nemaju pisanu ispravu temeljem koje bi se izvršila uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama u njihovu korist, a kako su ispunjene sve zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću, predlažu da Sud temeljem članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima udovolji njihovom tužbenom zahtjevu u utvrdi ih suvlasnicama na utuženoj nekretnini u jednakom dijelovima.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženica ŠZ navela je kako su netočni i paušalni navodi da bi tužiteljice BZ i RZO, te njihovi prednici otac OZ i djed GZ od sredine 50-ih godina 20. stoljeća posjedovali dio nekretnine u površini od 2115 m², oznake z. k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Podstrmac u Slatini, i to šuma Podstrmac u Slatini, ukupne površine 8459 m², upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], obzirom da predmetnu nekretninu, i to čitavu z. k. č. br. [katastarska čestica], u čitavoj površini od 8459 m² (koja uključuje i navedenih 2115 m²) u navedenom razdoblju, od početka 50-ih godina 20. stoljeća pa do danas, bez prekida, uživaju i posjeduju kao samostalni i kvalificirani (zakoniti, istiniti i pošteni) posjednici te samovlasnici s vlasničkim udjelom 1/1, bez bilo čijeg smetanja, tuženica ŠZ, i njezina obitelj ŠZ: sestra ZZ rođ. ŠZ, otac SZ (umro 1995.), teta HZ dj. SZ (ubijena kao civil u Domovinskom ratu), nećak AZ (koji se odrekao svog dijela iza pok. majke u korist tuženice), djed ČZ (umro 1989.) te Kudlek zadruga (do 1960. godine). Navedeno je razvidno iz dokumentacije koju je tuženica pribavila iz zbirke isprava za predmetni zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Petrinja: a) rješenje Kotarskog suda u Petrinji, broj: Rz-102/60 od 16.11.1960., iz kojeg je vidljivo da je do 1960. godine kao vlasnik predmetne nekretnine bila upisana Kudlek zadruga, nakon čega su kao vlasnici upisani ČZ ŠZO (pok. djed tuženice), ČZ HZ (pok. teta tuženice) i ČZ SZ (pok. otac tuženice), svako u 1/3 suvlasničkog dijela; b) rješenje o nasljeđivanju iza pok. ČZ SZ, Općinskog suda u Petrinji, broj: O- 317/96 od 13.6.1996.; c) rješenje o nasljeđivanju iza pok. ČZ ŠZO, Općinskog suda u Sisku, po JB Višnji Antoš Kovačićek kao povjereniku suda, posl. broj: O-393/08 od 3.4.2009.; d) darovni ugovor između ZZ rođ. ČZ i ŠZ od 19. lipnja 2009. Tuženica ističe i kako je njezin djed ČZ u prošlosti samo stjecao nekretnine (zemljišta, oranice, šume), te ih nikada nije prodavao jer je govorio da će sva ta zemlja biti za njegove unuke. S tim u vezi ističe kao su netočni i paušalni navodi o sklapanju kupoprodajnog ugovora između djedova tuženice i tužiteljica, „ ĐZ“ Kudleka (točno ime je ŠZO) i GZ, a iz same tužbe je vidljivo kako navedeni ugovor tužiteljice nisu mogle pronaći niti u zemljišnim knjigama, niti u katastarskom operatu, niti kod sebe (kada taj ugovor ne postoji, a 50-ih godina je kao vlasnik predmetne nekretnine bila upisana Kudlek zadruga), a iz tužbe je vidljivo da ni same tužiteljice nisu sigurne u njegovo postojanje odnosno da „pretpostavljaju“ da su temeljem tog ugovora stupile u posjed 2115 m² predmetne nekretnine (a u tužbi se navodi mogućnost postojanja i nekog drugog dokumenta, što tuženica također osporava) – što je netočno, jer nikada nisu stupile u posjed niti one niti njihovi prednici, kako je to već ranije navedeno. Nadalje, sama činjenica da je u posjedovnom listu 97 k. o. [katastarska općina] od 1979. godine formalno upisan otac tužiteljica OZ nikako ne znači i da je on (odnosno njegov prednik GZ ili sljednice, ovdje tužiteljice RZ i RZO) i faktično u kvalificiranom posjedu te čestice od 2115 m², kako se neosnovano navodi u tužbi - tim više što je u samostalnom i kvalificiranom posjedu čitave te čestice u površini od 8459 m² (koja uključuje i ovih 2115 m²) preko 28 godina tuženica ŠZ, uz uračunavanje posjeda njezinih prednika i preko 70 godina, te ih nitko nikada u tom posjedu nije smetao. Nadalje, niti sam katastar se ne može očitovati kada je i temeljem čega OZ upisan u PL 97. k. o. [katastarska općina], što je jasno vidljivo iz same tužbe s prilozima. Nadalje, iz historijata tužbe je vidljivo kako tužiteljice uopće nisu predložile uviđaj na licu mjesta, niti su predložile parcelaciju predmetne nekretnine po ovlaštenom stalnom sudskom vještaku geodetske struke - kako bi pokazale na licu mjesta gdje su točno granice tih 2115 m² koje one navodno kvalificirano posjeduju - te tražile da se taj „njihov“ dio predmetne nekretnine, u naravi šume, parcelira i da se oformi nova čestica na kojoj bi one bile upisane kao samovlasnice u tih 2115 m². Osim toga, tužiteljice nisu uz tužbu priložile niti izvod iz detaljnog katastarskog plana (DKP) za predmetnu česticu, na kojem su mogle ako ništa, rukom skicirati koji je to „njihov“ dio od 2115 m² kojeg one i njihovi prednici navodno posjeduju. Napominje se kako tužiteljice nisu tražile uviđaj, nisu tražile parcelaciju „svog“ djela, niti su prikazale na izvodu iz DKP taj „svoj“ dio predmetne nekretnine, u naravi šume, upravo iz razloga što niti one, niti njihovi prednici nikada nisu posjedovali taj dio predmetne čestice od 2115 m² koji je upisan u PL 97 k. o. [katastarska općina], pa stoga uopće ne mogu na terenu pokazati granice tog „svog“ dijela, što bi po prirodi stvari znao napraviti svaki prosječni čovjek koji bi tvrdio da to kvalificirano posjeduje. S tim u vezi se ističe i kako je tužbeni zahtjev pogrešno postavljen jer se njime traži da se utvrdi pravo suvlasništva tužiteljica na čitavoj z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk. ul. br. [broj ZK uloška]) u suvlasničkom omjeru 2115/8459 - a navedeno ne odgovara tvrdnjama iz tužbe da su tužiteljice i njihovi prednici posjednici samo jednog dijela predmetne čestice od 2115 m², koji je upisan u PL 97 k. o. [katastarska općina] (za koji dio tužiteljice ne mogu odrediti mjesto u prostoru; obzirom da ga nikada nisu kvalificirano posjedovale). Tužbeni zahtjev je totalno nerazumljiv i pogrešno postavljen, obzirom da je točka 1 tužbenog zahtjeva deklaratorna - u njoj se traži samo da se utvrdi da su tužiteljice suvlasnice predmetne nekretnine - bez da se uopće spominje pravna osnova tog suvlasništva npr. ugovor/dosjelost/nešto treće (?!), dok je točka 2. tužbenog zahtjeva kondemnatorna - u njoj se nalaže tuženici da izda tužiteljicama tabularnu ispravu, iako se u točki I tužbenog zahtjeva ne spominje nikakav ugovor uz koji bi se ta tabularna izjava trebala vezati (?!), iz uvoda i historijata tužbe proizlazi da se radi o tužbi radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, dok tužbeni zahtjev nema veze s dosjelošću, obzirom da se kod tužbi radi dosjelosti uopće ne treba tražiti izdavanje tabularne isprave, a dosjelost u petitu nije niti spomenuta!! Nadalje, iz dokumentacije koja je priložena uz tužbu - rješenja o nasljeđivanju iza pok. OZ, OS Sisak, poslovni broj: O- 2017/2016 od 16. prosinca 2016. je razvidno kako predmetna čestica upisana u PL 97 k. o. [katastarska općina] u površini od 2115 m² uopće nije spomenuta tj. nije uvrštena u ostavinsku imovinu iz pok. OZ kao njegovo izvan-knjižno vlasništvo, niti su tužiteljice, niti njihova majka DZ, kao zakonske nasljednice iza pok. OZ naknadno pokretale pred OS SK prijedlog radi naknadno pronađene imovine, kako bi u konačnici uvrstile predmetnu česticu u ostavinu, a navedeno „zaboravljanje“ predmetne čestice je u potpunosti nelogično, obzirom na navode o kvalificiranom posjedovanju i svojatanju predmetne čestice od strane tužiteljica kroz sve ove godine. Nadalje, tuženica ističe kako je prošle, 2022. godine, u ljetu, prodala drvnu masu (hrastovi) koja se nalazila u njezinoj šumi tj. na predmetnoj nekretnini (z. k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) FZ iz [adresa], na način da mu je kao vlasnica predmetne čestice dokumentom „izjava vlasnika“ dozvolila da pred nadležnim tijelima za šumarstvo podnese zahtjev za doznaku stabala i izdavanje popratnica, da može pokazivati granice posjeda, da može potpisati popratnice ovlaštenoj osobi, da može platiti sve troškove postupka, da može primiti elaborat/rješenje o doznaci stabala. Nakon što se u selu pročulo da je tuženica prodala drvnu masu iz svoje šume, tužiteljica BZ je posjetila tuženicu ŠZ na njenoj adresi u Mokricama 17 te joj počela prigovarati da zašto je prodala drva iz njene šume. Tuženica je bila zatečena s takvom izjavom, obzirom da zna da je to njena šuma, koju ona uredno posjeduje preko 70 godina uračunavajući posjed predaka, bez da ih je itko ikada u tome smetao, te je kazala tužiteljici da je to njena šuma koju ona uredno posjeduje te joj pokazala vlasnički list na kojem je upisano vlasništvo tuženice 1/1. Predmetna tužba te pogrešno postavljen tužbeni zahtjev (uzevši u obzir cjelokupno prethodno navedenu argumentaciju i dokazi tuženice su apsolutno neosnovani, obzirom da kod tužiteljica nije ispunjena niti jedna pretpostavka iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje propisuju zakonsko stjecanje prava vlasništva na nekretninama dosjelošću. Slijedom svega navedenog, tuženica ŠZ predlaže da Sud u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev, te da se naloži tužiteljicama BZ i RZO da solidarno plate tuženici troškove ovog postupka, u roku od 15 dana.

3. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (str. 4 spisa), izvod iz posjedovnog lista (str. 5 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (str. 6 spisa), osobne iskaznice (str. 7 i 8 spisa), rješenje o nasljeđivanju (str. 11 i 12 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 13 i 14 spisa), rješenje o nasljeđivanju (str. 15 - 19 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (str. 33 do 36 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 37 spisa), rješenje (str. 38 i 39 spisa), rješenje o nasljeđivanju (str. 40 i 41 spisa te 42 - 44 spisa), darovni ugovor (str. 45 - 48 spisa), izjavu (str. 51 spisa i 52), smrtni list (str. 53 spisa), prijedlog (str. 54 spisa) prijepis posjedovnog lista i izvod iz posjedovnog lista (str. 97 - 99 spisa) te su saslušane stranke i svjedoci ŽZ, JZ, EZ, LZ, FZ, AZ i MZ (str. 84 - 88 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), Sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljica neosnovanim.

5. Između stranaka je nesporno da je nekretnina koju čini čest. kat. br. 1609/1 Postrmac u Slatini sa 8459 m², z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana kao samovlasništvo tuženice ŠZ.

6. Iz posjedovnog lista broj 97 proizlazi kako je kao posjednik nekretnine koju čini čest. kat. br. 1609/1 Postrmac u Slatini sa 2115 m², k. o. [katastarska općina], upisan OZ, Pavla, [adresa].

7. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama, od dana 17. listopada 2024., utvrđeno je kako je u katastarskom operatu od 1979. godine kao posjednik na predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio od 4935 m² u posjedovnom listu broj 98 k. o. [katastarska općina] upisan ĆZ., [adresa]. Godine 1995. dio čest. kat. br. 1609/1 od 4935 m² prelazi s ĆZ. i upisuje se na EZ, [adresa], ŠZO, [adresa], i OZO, [adresa], svaki u 1/3 dijela. Godine 2015. dio čest. kat. br. 1609/1 od 4935 m² prelazi s GZO, ĐZO i BZO i upisuje se na EZ, [adresa], u posjedovnom listu br. 1173 k. o. [katastarska općina]. Godine 2023. dio čest. kat. br. 1609/1 od 4935 m² prelazi sa EZ iz posjedovnog lista br. 1173, dio čest. kat. br. 1609/1 sa 2115 m² sa ZZO iz posjedovnog lista broj 97 i dio čest. kat. br. 1609/1 sa 1410 m² sa SZO iz posjedovnog lista broj 99, upisuje se čest. kat. br. 1609/1 sa 8460 m² u posjedovni list broj 2309 k. o. [katastarska općina] na ŠZ iz [adresa].

8. Također u katastarskom operatu od 1979. godine kao posjednik na predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio od 2115 m² u posjedovnom listu broj 97 k. o. [katastarska općina] upisan je ZZO, Gornje

9. U katastarskom operatu od 1979. godine kao posjednik na predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio od 1410 m² u posjedovnom listu broj 99 k. o. [katastarska općina] upisan je SZO, [adresa].

10. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Petrinji posl. br. O-229/90-10 od dana 17. listopada 2008. utvrđeno je kako je iza pok. GZ nasljednikom na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proglašen njegov sin OZ, u cijelosti.

11. Iz rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Natalije Stojanović posl. br. O- 2017/2016 od dana 16. prosinca 2016. utvrđeno je kako je iza pok. OZ Pirmana nasljednikom na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proglašene njegove kćeri VZ i RZO.

12. Iz rješenja Kotarskog suda u Petrinji posl. br. Rz-102/60-2 od dana 16. studenog 1960. proizlazi da je kod nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] određeno brisanje Kudlek zadruge kbr. 200 iz [adresa] te upis novih vlasnika ČZ, KZ i SZ svi iz [adresa] na jednake dijelove.

13. I. tužiteljica RZ u svom je iskazu navela kako je ovdje rođena i živjela je tu do 1. razreda srednje škole kada se odselila u Njemačku. Zna gdje se ta naša šuma nalazi i istu su posjedovali od rođenja. Njihov otac je također vukao drva iz iste šume i oni su brali u njoj vrganje. Vlasnici su i susjedne livade koja se proteže do Kupe. Nakon smrti njihovog oca, željela je srediti dokumentaciju vezano za njihove nekretnine pa tako i spornu česticu koja se katastarski vodila na njoj i sestri. Tako se obratila tuženici s prijedlogom da kod javnog bilježnika izvrše prijenos vlasništva sporne šume, a iz razgovora s njom nije zaključila da bi ona to odbijala. Međutim, nakon nekog vremena tuženica je prodala spornu šumu, a seljani koji znaju da je to njihova šuma, javili su joj da netko siječe drva u toj šumi. Došla je i policija i misli da je nakon toga sječa prestala. Koliko je saznala u obitelji, spornu nekretninu ili je kupio njen djed GZ 60-ih godina prošlog stoljeća ili je naslijeđena od SZO budući je njena baka bila SZO, supruga djeda GZ, ili podjelom iza Zadruge Pranjić. U katastru je kao posjednik bio upisan njen otac OZ, a prije njega je bio upisan njihov djed GZ. Na tu se zemlju prije plaćao porez i pokušala je doći do dokumentacije o istome ali s obzirom na Domovinski rat nisu joj mogli izdati traženu dokumentaciju. Ova sporna nekretnina graniči s nekretninama u vlasništvu NZ i EZ s druge strane. Tuženica na tom području nema svojih nekretnina. Sporna nekretnina nije ušla u ostavinsku masu iza njenog oca OZ jer nije znala da treba prikupiti svu dokumentaciju o nekretninama i iz gruntovnice i katastra da bi sve bilo obuhvaćeno.

14. II. tužiteljica RZO u svom se iskazu pridružila u cijelosti iskazu I. tužiteljice.

15. Tuženica ŠZ u svom je iskazu navela kako je s 3 godine otišla živjeti u [adresa], a sporna zemlja je nasljedstvo njenog pok. djeda ČZ, jer njen otac nije bio upisan kao vlasnik. Odlučila je srediti dokumentaciju vezanu za svoju zemlju 2002. ili 2003. godine. Nikoga nije pitala gdje je sporna šuma budući su i otac i djed umrli davno. 2020. ili 2021. godine NZ prodala je jednu svoju livadu i on joj je tada rekao da je sporna šuma njeno vlasništvo i pokazao joj ju je. Ne zna odakle je NZ znao da se radi o njenoj šumi. Nakon što je provjerila u gruntovnici, utvrdila je da se šuma vodi kao njeno vlasništvo. Prodala je drva iz te šume MZ, svom bratiću, koji je imao i punomoć da smije odlaziti u šumu i sjeći iz iste drva. Nakon toga je došla policija u šumu jer je sječu drva prijavio otac NZ, ne zna zašto. ŽZ je govorio da sporna šuma nije njena ali nakon identifikacije je utvrđeno kako se radi o njenoj šumi, a određeni sporni hrast je na samoj međi njene šume i šume ŽZ. Sječa drva je tada nastavljena dalje. Ne zna niti je ikako provjerila da bi u vlasništvu tužiteljica bio dio sporne šume u površini kako to tužiteljice navode. Niti u jednoj svojoj šumi nije bila nikada, ne zna gdje su te šume, a u spornoj nije bila osim kao što je već navela. Njen otac je mlad otišao živjeti u [adresa], a ne može reći da li je otac uživao šumu. Djed je sigurno uživao spornu šumu i za nju plaćao porez. Ne sjeća se točno kada je pokrenula postupak usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra. Ne zna kako su njen otac i djed stekli spornu nekretninu.

16. Svjedok ŽZ iskazao je kako poznaje stranke i poznavao je njihove roditelje i bake i djedove. Zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini budući da ona graniči do njegove šume i livade i misli da je površine oko 1 rali. Tu šumu je kupio davno, on je još bio mali kada je išao na pašu i kupio ju je djed tužiteljica GZ. To zna budući su i djed tužiteljica i njihov otac sjekli drva u toj šumi, a on je, budući je imao traktor, njima izvlačio ta drva iz šume. Nakon smrti djeda GZ nastavio je spornu šumu uživati otac tužiteljica, OZ, a nakon njegove smrti tužiteljice. Koliko zna tuženica i njena obitelj nikada nisu uživali spornu nekretninu. Ne zna od koga je djed tužiteljica kupio spornu nekretninu.

17. Svjedok JZ iskazala je kako zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini, ali ne zna koje je površine. Kao mala čuvala je krave na tom području i poznaje isto. Zna da je šuma bila vlasništvo njenih roditelja R i GZ. Njeni roditelji su sjekli drva u toj šumi za ogrjev, a i njen brat OZ, otac tužiteljica u toj šumi je sjekao stabla za građu kuće koju je gradio. Misli da je spornu šumu netko od njene obitelji trebao kupiti nakon razvrgnuća Zadruge Pranjić. Zna da se sporna šuma nekad zvala Kudlečka. Nitko iz obitelji ČZ nije uživao spornu šumu. Tuženicu ne poznaje. Nikad nitko njenoj obitelji nije osporavao pravo na uživanje utužene nekretnine niti branio sječu stabala u istoj. Nakon razvrgnuća Zadruge Pranjić nekretnine koje su bile u njenom vlasništvu dijelile su se između obitelji EZ, njena baka je bila udana u obitelj EZ, te obitelji OZ.

18. Svjedok EZ iskazao je da poznaje samo tužiteljice dok tuženicu ne poznaje. Zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini budući je većinski vlasnik te šume. Preostalog dijela sporne šume vlasnik je bio otac tužiteljica OZ. Površina njegovog dijela te šume je oko 8000 m². Do njegove šume je šuma oca tužiteljica OZ, a s druge strane graniči s nekretninom NZ. ĆZ, koji je upisan u jednom dijelu kao posjednik sporne nekretnine, je njegov otac. On i otac tužiteljica su znali obilaziti spornu šumu i sjekli su drva u istoj. Otac tužiteljica OZ stekao je spornu šumu nasljeđivanjem iza svojih roditelja R i GZ, a oni su isto valjda stekli nasljeđivanjem ili kupovinom. Ne zna kolika bi bila površina šume koju koriste tužiteljice. Nije sudjelovao u postupku usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga. Zna da nije upisan kao vlasnik sporne šume ali je i dalje upisan u katastru. Nitko nikada od obitelji ČZ nije dolazio na spornu nekretninu. Ne zna o kojem se broju čestice radi.

19. Svjedok LZ iskazao je kako poznaje stranke. Zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini ali ne zna koje je površine, možda 4.000 do 6.000 m². Po nekakvoj logici, prije bi rekao da je sporna šuma od obitelji ČZ budući se sjeća da je otac tuženice SZ pričao još njegovoj majci kako ima šuma u svom vlasništvu i kako će ju njegova djeca sjeći. Ima već 10, 15 do 20 godina kako je SZ umro. Znao je ići obilaziti šumu s tuženicom koja je svake godine dolazila kući i obilazila imanje.

20. Svjedok FZ iskazao je kako poznaje samo tuženicu budući je pomagao MZ sjeći drva u šumi. Ne zna kako se zove ta šuma u kojoj smo sjekli drva, a radi se o maloj površini šume uz rub državne nekretnine. Ta je šuma vlasništvo tuženice budući su dobili papire za doznaku i sječu stabala u toj šumi, inače ne bi mogli niti sjeći drva. Stabla u toj šumi rušali su dan ili dva. U tome ih je smetao ŽZ i njegov sin, zvali su policiju, a onda kada je vidio da nije u pravu rekao je da nije zvao policiju. Tada je prvi puta bio u toj šumi i ne zna tko ju je prije toga koristio.

21. Svjedok AZ iskazao je kako ne zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini. Nije išao po nekretninama u [adresa].

22. Svjedok MZ iskazao je kako zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini. Površina te šume je možda ral i pol, ne zna točno. Na papiru je vlasnica sporne šume ŠZ ali ne zna da li je ona i stvarni vlasnik iste šume. U toj šumi bio je samo jedanput, misli da je to bilo pretprošle godine. Prije toga nije nikada bio u toj šumi. Ne zna tko je uživao tu šumu niti tko je sjekao drva u istoj prije nego što je bio taj put u šumi. Taj put je sjekao drva i izvlačio trupce iz šume. Imali su valjanu dokumentaciju za sječu šume. Imao je punomoć od tuženice, vlasnički list, potvrdu od lugara i svu potrebnu dokumentaciju za sječu šume. Tuženica je spornu šumu naslijedila od svog oca i djeda.

23. Odredbom čl. 159. st. 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

24. Odredbom čl. 160. st. 1. i 2. ZVDSP-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakonit, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

25. Slijedom ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra kako tužiteljice nisu dokazale da su dosjelošću stekle pravo vlasništva čest. kat.br. 1609/1 šuma Podrstmec sa 2115 m², upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

26. Naime, Sud smatra kako tužiteljice prvenstveno nisu dokazale da su u kvalificiranom posjedu upravo utužene nekretnine i to u površini koju u tužbi navode. Iako iz posjedovnog lista broj 97, od dana 22. kolovoza 2022., proizlazi kako je kao posjednik nekretnine koju čini čest. kat. br. 1609/1 Postrmac u Slatini sa 2115 m², k. o. [katastarska općina], upisan OZ, Pavla, [adresa] te je u katastarskom operatu od 1979. godine kao posjednik na predmetnoj katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio od 2115 m² u posjedovnom listu broj 97 k. o. [katastarska općina] upisan je ZZO, [adresa]., a koji je pravni prednik tužiteljica, Sud smatra da isto nije dokaz kvalificiranog posjeda tužiteljica na spornim nekretninama. Tim više što iz izvoda iz posjedovnog lista broj 2309 od dana 11. listopada 2024. proizlazi kako je tuženica ŠZ upisana kao posjednica cijele čest. kat. br. 1609/1 Podstrmac u Slatini u površini od 8.460 m². Sud je prihvatio ovaj dokaz kao valjani, iako je podnesen nakon zaključenja prethodnog postupka, jer je utvrđeno kako je do promjene, koja se dokazuje navedenom ispravom, došlo nakon zaključenja prethodnog postupka.

27. Posjed utužene nekretnine nisu potvrdili niti saslušani svjedoci. Niti jedan od svjedoka nije potvrdio da zna gdje se nalazi čest. kat. br. 1609/1 budući da nitko od njih ne zna brojeve katastarskih čestica nekretnina koje su predmet ovog postupka. Što se tiče naziva sporne nekretnine "Podstrmac u Slatini" ističe se kako osim utužene nekretnine pod tim nazivom u zemljišnim knjigama postoji još nekretnina koje se isto zovu, pa tako i čest. kat br. 1610/1 koja je susjedna parcela i međi s utuženom nekretninom. U odnosu na kulturu sporne nekretnine za koju je nesporno između stranaka da se radi o šumi, ističe se kako susjedne nekretnine koje međe s utuženom nekretninom su također po kulturi šuma (čest. kat. br. 1609/2 i 1609/4) pa stoga Sud smatra kako se iskazi saslušanih svjedoka, koji nisu precizirali o kojoj točno čestici govore, ne mogu uzeti kao vjerodostojni upravo iz navedeni razloga. Također iskazi svjedoka koji potvrđuju posjed tužiteljica nije suglasan oko površine nekretnine koje su u navodnom posjedu tužiteljica. Pa tako svjedok ŽZ navodi kako zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini budući da ona graniči do njegove šume, a nije naveo točno koje su to njegove nekretnine, budući su susjedne nekretnine 1609/2 i 1609/4 u vlasništvu NZ. Također je naveo kako je šuma Podstrmac površine oko 1 rali (1 ral = 5.754,64 m²) što nije niti približno površini utužene nekretnine. Svjedok JZ iskazala je kako zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini, ali ne zna koje je površine. Nije jasno na koju šumu Š je svjedokinja mislila budući da ih ima više, a površinu uopće nije znala. Također nije jasno zašto se sporna šuma nekad zvala Kudlečka, kako je svjedokinja navela, ako ju nitko iz obitelji ŠZ nije uživao po njenom navodu, dakle, zašto bi se zvala po njihovom imenu. Iskaz svjedoka EZ je kontradiktoran budući je iskazao da zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini budući je većinski vlasnik te šume, a preostalog dijela sporne šume vlasnik je bio otac tužiteljica OZ te je površina njegovog dijela te šume je oko 8000 m², da bi potom naveo kako je do njegove šume šuma oca tužiteljica OZ. Stoga nije jasno da li je on vlasnik utužene šume iako to tvrdi tuženica ili netko treći, o kojoj se šumi radi, budući je već navedeno kako postoji više šuma Podstrmac u Slatini te kako je moguće da je on većinski vlasnik sporne šume u površini od 8000 m² kad cijela čestica ima površinu od 8459 m², a ne zna kolika bi bila površina šume koju koriste tužiteljice. Svjedok LZ naveo je kako zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini ali ne zna koje je površine, možda 4.000 do 6.000 m². Njegov se iskaz ne može smatrati istinitim budući tvrdi da je znao ići obilaziti šumu s tuženicom koja je svake godine dolazila kući i obilazila imanje, a sama tuženica je navela kako niti u jednoj svojoj šumi nije bila nikada i ne zna gdje su te šume. Svjedok FZ ne zna kako se zove ta šuma u kojoj su sjekli drva, a radi se o maloj površini šume uz rub državne nekretnine, svjedok AZ iskazao je kako ne zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini. Svjedok MZ zna gdje se nalazi šuma Podstrmac u Slatini ali ne zna tko je uživao tu šumu niti tko je sjekao drva u istoj budući je prije nego što je bio taj put u šumi bio je samo jedanput, a prije toga nije nikada bio u toj šumi.

28. Slijedom ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra kako niti jedan od saslušanih svjedoka nije sa sigurnošću potvrdio navode tužiteljica da su posjedovale upravo utuženu nekretninu, upravo u površini koju u svojoj tužbi navode i to za vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Priložena materijalna dokumentacija u spis predmeta također nije potvrdila navode tužiteljica iz tužbe, a radi se samo o povijesti promjena na katastarskim česticama. Stoga Sud smatra kako tužiteljice ničim nisu dokazale svoj posjed utužene nekretnine, da bi njihov posjed imao kvalitetu potrebnu za stjecanje prava vlasništva nekretnine te da su na taj način stekle vlasništvo utužene nekretnine dosjelošću.

29. Sud stoga tužbeni zahtjev tužiteljica smatra neosnovanim i kao takvog ga je valjalo odbiti.

30. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, odnosno stoga što je tuženica u sporu uspjela u cijelosti tužiteljice su joj dužne nadoknaditi parnični trošak u cijelosti. Tuženici su sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznati troškovi za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.st.1. Tarife), za zastupanja na ročištima 11.03.2024., 15.10.2024. u iznosu od 200,00 eura svako (Tbr.9. st.1. Tarife) te zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura (Tbe.9. st. 3. Tarife) i za sastav jednog podneska u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.st.1.). Stoga je ukupni trošak tuženice, uz PDV od kada je obvezan, 825,00 eura.

U Petrinji, 29. studenog 2024.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1.Tužiteljice, po punomoćnici Mersihi Mulalić, odvjetnici iz Siska

2. Tuženica, po punomoćnici Petri Vuljak Žugaj, odvjetnici iz Petrinje