REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-1498/2022-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tini Jakupak, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, Zagreb, Ulica S. Širole 4, radi naknade štete (VPS: 3.616,17 EUR), nakon održane i zaključenja glavne rasprave 24. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, s objavom 29. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku, HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb, Širolina 4, OIB:57500462912 isplatiti tužitelju Croatia osiguranju d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od ukupno 27.246,00 kn (3.616,17 EUR), sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28.01.2021. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku, HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb, Širolina 4, OIB:57500462912 naknaditi tužitelju Croatia osiguranju d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, parnični trošak, sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena na dan ispunjenja,u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 24. kolovoza 2022. navodi da je dana 13. listopada 2020. na kolniku autoceste A3, na 215 km + 65, došlo do oštećenja vozila reg. ozn. [registarska oznaka] uslijed udara u divljač (srnu) koja se neočekivano našla na kolniku navedene autoceste. Vozilo reg. oznake reg. oznake [registarska oznaka] je na dan predmetnoga štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja automobilskog kaska broj 004021092307. Vlasnik oštećenoga vozila reg. oznake reg. oznake [registarska oznaka], je temeljem police ugovorenog kasko osiguranja podnio zahtjev za naknadu štete nastale na oštećenom vozilu uslijed naleta divljači na vozilo. Tužitelj je temeljem uvida u dostavljenu dokumentaciju utvrdio osnovanost i visinu podnesenog zahtjeva te je na ime nastale štete dana 27. siječnja 2021. izvršio plaćanje štete u iznosu od 27.246,00 kn. Tužitelj navodi da imajući u vidu činjenicu da je osiguranik tužitelja na kolniku autoceste naletio na divljač, evidentno je da postoji propust, a time i odgovornost tuženika zbog činjenice što se divljač našla na kolniku autoceste, a zbog koje činjenice je bilo onemogućeno odvijanje sigurnog i nesmetanog prometa. Tužitelj se sa svojim regresnim zahtjevom obratio tuženiku u mirnom postupku međutim tuženik je odbio postupiti po istom. U prilog osnovanosti svoga zahtjeva tužitelj se poziva i na sudsku praksu (odluka VSRH broj Rev-x 230/12 od 08.11.2012, presuda Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-750/18 od 17.10.2019.). Od dokaza tužitelj je dostavio: potvrda PPP Slavonski Brod broj 511-11-09/06-O-261-3/2020, polica osiguranja br. [broj police osiguranja], Uvjeti za osiguranje automobilskog kaska, preslika odštetnog zahtjeva i izjave vozača, preslika prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], preslika vozačke dozvole za vozača oštećenog vozila, preslika zapisnika o popisu nastalih oštećenja na vozilu reg. oznake [registarska oznaka], preslika fotografija o oštećenju vozila reg. oznake [registarska oznaka], po potrebi dostava fotografija u digitalnom obliku preslika izvida štete - preslika računa popravka, preslika dokaza o plaćanju, regresni zahtjev tužitelja od 14.10.2021.; odluka tuženika o otklonu zahtjeva od 21.10.2021. Od daljnjih dokaza predlaže: službenim putem zatražiti pribavu cijelog spisa nadležne PP pod brojem gornjim zajedno sa skicom prometne nezgode i fotodokumentacijom sa lica mjesta prometne nezgode; provođenje prometnog vještačenja radi utvrđenja okolnosti odnosno dinamike nastanka štetnog događaja; u slučaju osporavanja visine štete, provođenje strojarskog vještačenje na okolnost utvrđenja visine štete. Tijekom postupka tužitelj je dostavio pisani iskaz svjedoka ĐJ.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 3. studenog 2022. osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Tuženik osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika dana 13. listopada 2020. u cijelosti postupila u skladu s pravilima struke i propisima, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), Pravilnikom o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/14) te Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (Narodne novine broj 75/14). Ophodnje i popravci na dionicama autocesta kojima upravlja tuženik, organizirane su svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata, na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i otklanja sve uočene nedostatke. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i dana 13. listopada 2020. Sukladno odredbi čl. 3. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, ophodnja se obavlja najmanje tri puta dnevno, s time da se prema odredbi čl. 12. istog Pravilnika ophodnja javne ceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom. Iz putnog radnog lista br. 2953/2020 i br. 2956/2020 za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] razvidno je da je ophodarska služba dana 12./13. listopada 2020. tijekom smjene od 19,00 sati do 07,00 sati kao i smjene od 07,00 sati do 19,00 sati, vršila ophodnju predmetne dionice u skladu s naprijed naznačenim Pravilnikom. Kako bi se spriječio ulazak životinja na kolnik autoceste, uz predmetnu dionicu autoceste, čitavom dužinom, postavljena je zaštitna žičana ograda, u skladu s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama (HRN U.S4.102; HRN U.S4.106; HRN U.S4.112). Ophodarska služba tuženika pregledava zaštitnu žičanu ogradu u sklopu svake ophodnje, a obavljaju se i redoviti detaljni pregledi. Iz dokumentacije o radu ophodarske službe tuženika razvidno je da na predmetnoj dionici autoceste nije utvrđeno oštećenje zaštitne žičane ograde koja bi dopustila dolazak životinje na kolnik autoceste. Prilikom ophodnje koja je vršena neposredno prije prometne nesreće, ophodarska služba tuženika u 09:51 sati uočila je divlju životinju srnu u ograđenom području autoceste te je o pojavi divlje životinje odmah obavješten Centar za kontrolu i praćenje prometa tuženika. Radnici Centra za kontrolu i praćenje prometa tuženika, po zaprimljenoj dojavi o pojavi životinje u ograđenom području autoceste, putem svjetlosne promjenjive signalizacije iznad autoceste koja se nalazi na 222 km + 745 m, u 09:52 sati istaknuli su znak opasnosti te su ograničili brzinu kretanja na 60km/h dok je ophodarska služba poduzela radnje istjerivanja divlje životinje iz ograđenog prostora autoceste. Tuženik ističe da je krivnja za nastanak štetnog događaja na strani vozača teretnog vozila budući nije prilagodio brzinu kretanja i način vožnje prometnim znakovima istaknutim svjetlosnom promjenjivom signalizacijom. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. U prilog navedenog dostavlja se i stav sudske prakse izražen u presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-2822/2019 od 18.12.2020. na strani tuženika ne postoji niti odgovornost po objektivnom načelu. Kako do štetnog događaja nije došlo zbog neodgovarajućeg održavanja autoceste odnosno uslijed radnje ili propusta koji se tuženiku mogu pripisati u krivnju, već šteta potječe od uzroka čije djelovanje tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, nema niti odgovornosti tuženika. Tuženik osporava pasivnu legitimaciju, odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te tužitelju naloži platiti tuženiku trošak parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate. Od dokaza prilaže presliku putnog radnog lista br. 2953/2020 i br. 2956/2020, preslika dnevnika rada za dan 12./13. listopada 2020., smjena od 19,00 do 07,00 sati, preslika ophodarskog dnevnika za dan 12./13. listopada 2020., smjena od 19,00 do 07,00 sati, preslika dnevnika rada za dan 13. listopada 2020., smjena od 07,00 do 19,00 sati - preslika ophodarskog dnevnika za dan 13. listopada 2020., smjena od 07,00 do 19,00 sati, dnevnik rada referenta-operatera za praćenje prometa za dan 13. listopada 2020., I. smjena - preslika izvještaja za svjetlosni promjenjivi znak 109, 110 i 111, predlaže saslušanje svjedoka BJ i CJ. Tijekom postupka tuženik je dostavio pisane iskaze oba svjedoka. Također je predložio da društvo MANDRĆ ŠPED d.o.o. Đakovo dostavi ispis tahografa za predmetno teretno vozilo.

3. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz uvidom u isprave koje prileže spisu, pobrojane u točkama 1. i 2. ovog obrazloženja. Proveden je dokaz čitanjem pisanih iskaza svjedoka, dokaz prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete te je ujedno zatražen spis policije. Zatražen je ispis tahografa od pravne osobe međutim isti nije dostavljen sukladno obrazloženju iz podneska od 10. travnja 2024.

4. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svih dokaza u njihovoj ukupnosti, kao i svakog dokaza pojedinačno, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje ZPP ) ovaj sud utvrdio je da tužbeni zahtjev je neosnovan.

5. Odredbom članka 219. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev i kojima pobija navode i dokaze protivnika. Odredbom čl. 221.a. istog zakona propisano je da će sud o postojanju činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati utuženi iznos koji se odnosi na štetu koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku za štetu na vozilu osiguranom temeljem kasko police odnosno police auto odgovornosti, a temeljem prometne nesreće opisane u točki 1. ovog obrazloženja.

7. Među strankama nije sporno da je tužitelj isplatio svome osiguraniku naknadu imovinske štete u ukupnom iznosu od 3.616,17 EUR te regresno potražuje iznos isplaćen temeljem police osiguranja.

8. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja odnosno sporni su osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. Među strankama je sporna pasivna legitimacija tuženika. Sporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja. Također je sporno da li su ispunile pretpostavke za odgovornost za štetu na strani tuženika.

9. Iz iskaza svjedoka oštećenika, vozača osiguranika tužitelja ĐJ, proizlazi da je na autoputu kod Slavonskog Broda 13. listopada 2020. kretao se desnom kolničkim trakom dok nije vidio cestarsko vozilo te je usporio na 60 km/h. Srna se stvorila i istu je udario kamionom.

10. Iz iskaza svjedoka BJ, djelatnika tuženika na radnom mjestu ophodar proizlazi da je dana 13. listopada 2020. radio u noćnoj smjeni smjeni od 19:00 sati 12. listopada 2020. Tog dana je vršio redovnu ophodnju autoceste i objekata što je zabilježeno u putnom radnom listu također je izvršen i vizualni pregled zaštitne žičane ograde i nije pronađeno nikakvo oštećenje niti mjesto koje bi omogućilo ulazak životinje na autocestu. Navedeno je učinjeno dva puta (19,10 do 23,00 h i od 4,00 do 6,00h). Sve je zabilježio u dnevniku rada i ophodarskom dnevniku.

11. Iz iskaza svjedoka CJ proizlazi da je dana 13. listopada 2020. radio u smjeni od 7:00 do 19:00 sati te se u njegovoj smjeni dogodila prometna nezgoda naletom osobnog vozila na srnu. Uočio je srnu oko 9,51h na 220km dionice i upozoren je Centar za nadzor kako bise korisnici upozorilo na opasnost i ograničila brzina kretanja. Kolega i svjedok pokušali su srnu istjerati iz ogrđenog područja autoceste međutim ipak je došlo do nesreće. Nakon nesreće izvršen je pregled zaštitne žičane ograde i nije pronađeno oštećenje niti mjesto koje bi omogućilo ulazak životinje na autocestu.

12. Uvidom u potvrdu MUP-a odnosno podatke o prometnoj nezgodi od 13. listopada 2020. (list 5. spisa) utvrđeni su sudionici prometne nezgode, vozilo i oštećenja.

13. Iz fotodokumentacije razvidna su oštećenja na vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka].

14. Iz računa broj 4490/1/1 od 26.11.2020. (list 19. spisa) proizlazi visina tužbenog zahtjeva.

15. Iz izvatka po računu i suglasnosti banke razvidno je da je šteta isplaćena na račun osiguranika tužitelja.

16. Iz putnog radnog lista br. 2953/2020 i br. 2956/2020 za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] razvidno je da je ophodarska služba dana 12./13. listopada 2020. tijekom smjene od 19,00 sati do 07,00 sati kao i smjene od 07,00 sati do 19,00 sati, vršila ophodnju predmetne dionice u skladu s podzakosnkim propisima. Iz ophodarskog dnevnika te dnevnika rada ophodara utvrđeno je da se predmetna prometna nesreća dogodila na naznačenom mjestu. Iz ispisa upozorenja na autocesti se vidi da su korisnici upozoreni na opasnost na cesti u 9,53 h na smanjenje brzine na 60 km/h.

17. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja i visinu štete. U štetnom događaju tegljač skupa vozila osiguranika tužitelja je sredinom prednjeg dijela naletio na lijevi bočni dio srne koja je pretrčavala kolnik, dolazeći skupu vozilu s desne strane. Budući je prije dolaska policije na očevid skup vozila osiguranika tužitelja pomaknut s mjesta štetnog događaja, a srna je uklonjena s kolnika, to nije moguće utvrditi točno mjesto naleta, kako po dužini tako niti prema širini kolnika. Ukoliko se skup vozila kretao sredinom desne prometne trake, tada je do naleta došlo oko 1,9 m do 2 m od desnog (sjevernog) ruba kolnika autoceste. Za izračun brzine kretanja skupa vozila osiguranika tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata. Tehnički je moguće da se skup vozila kretao iskazanom brzinom od oko 60 km/h. Budući nije poznat način kretanja srne prije štetnog događaja, to nije moguće utvrditi trenutka kada je vozač skupa vozila mogao najranije ugledati srnu. On ju je mogao sigurno ugledati kada je srna preskakala desnu (sjevernu) metalnu odbojnu ogradu, čime mu postala opasnost sigurnom prolasku kolnikom. Od trenutka kada je srna preskačući metalnu odbojnu ogradu sigurno ušla u vidno polje vozaču skupa vozila, pa do mjesta naleta, srna je prešla put od oko 5,1 m do 5,2 m za vrijeme od oko 0,9 s. U tom trenutku skup vozila se nalazio udaljen oko 15 m od mjesta naleta. Da je vozač skupa vozila tada i poduzeo radnju intenzivnog kočenja ne bi uspio zaustaviti skup vozila prije mjesta naleta i do naleta na srnu bi došlo. Naime, on je za zaustavljanje imao na raspolaganju put od samo 15 m, dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja bio duži i iznosio oko 43,1 m. Na raspoloživom putu od oko 15 m vozač skupa vozila bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta, i time bi izbjegao ovaj štetni događaj, da se kretao brzinom manjom od 30,7 km/h. U predmetnom štetnom događaju na tegljaču osiguranika tužitelja nastala je djelomična šteta u iznosu od oko 4.697,46 EUR (bez PDV).

18. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud je primijenio materijalno pravo kako slijedi: autoceste su javne ceste koje su u stvarno pravnom smislu javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske u općoj uporabi (čl. 2. st. 1. t. 1. i čl. 3. st. 1. Zakon o cestama -"Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 4/23., 133/23.).

19. Odredbom čl. 81. st. 1. Zakona o cestama određeno je da tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, ali da za pružanje usluga naplate cestarine i za obavljanje poslova održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama može osnovati posebno trgovačko društvo s ograničenom dogovornošću (stavak 4. istog članka).

20. Odredbom čl. 50. st. 1. Zakona o cestama određeno je da se za štetu trećim osobama koja je nastala na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, međutim, u stavku 2. tog članka specificirano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za tu štetu ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

21. Odredbom čl. 12. Pravilnika o ophodnji javnih cesta (Narodne novine 75/14) propisano je da se ophodnja javne ceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica iz članka 9. toga Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati, a sukladno članku 10. toga Pravilnika.

22. Spomenuta odredba čl. 50. Zakona o cestama jasno utvrđuje prava i obveze tuženika. Tuženik je tijekom postupka dokazao postupanje sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, a kojima je regulirano postupanje tuženika u obavljanju njegove djelatnosti. Obavljanje propisane ophodnje dionice autoceste na kojoj je došlo do naleta vozila na srnu u skladu u skladu s odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta („Narodne novine“ broj 75/14), dokazano je ispravama i pisanim iskazima tuženikovih djelatnika, iz čijih iskaza je sud utvrdio i da je postojala uredna žičana ograda na spornome mjestu, stoga sud zaključuje da je tuženik dokazao nastanak konkretne štete bez krivnje u stupnju obične nepažnje. Tuženik je, postupajući po propisanim procedurama iz podzakonskih propisa koje donose nadležna tijela državne vlasti, postupao s pažnjom dobrog gospodarstvenika. Iz iskaza saslušanih djelatnika tuženika, a koji su vršili ophodnju toga dana, odnosno dan ranije, proizlazi da su uočili srnu u ograđenom prostoru autoceste neposredno prije nastanka nesreće, pokušali su je istjerati otvaranjem ograde koja nije imala vidljivih oštećenja. Iz njihovih iskaza, kao i isprava u spisu, proizlazi da je propisana oprema autoceste, dakle žičana ograda koja sprječava ulazak divljači na kolnik, bila uredna.

23. U odnosu na navod tužitelja da sama činjenica da se divljač (srna) našla na autocesti ukazuje da cesta nije bila održavana na siguran način za sudionike u prometu, valja navesti da u konkretnom slučaju tuženik odgovora po načelu presumirane krivnje sukladno odredbi članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i dr.; dalje: ZOO), međutim tuženik je dokazao da je poduzeo sve potrebne mjere za sprečavanje ulaska životinja na autocestu, odnosno dokazao je da je šteta nastala bez njegove krivnje. Naime, tijekom postupka je utvrđeno da je prilikom ophodnje koja je vršena neposredno prije prometne nesreće, ophodarska služba tuženika u 09:51 sati uočila je divlju životinju srnu u ograđenom području autoceste te je o pojavi životinje odmah obavješten Centar za kontrolu i praćenje prometa tuženika. Djelatnici Centra za kontrolu i praćenje prometa tuženika, po zaprimljenoj dojavi o pojavi životinje u ograđenom području autoceste, putem svjetlosne promjenjive signalizacije iznad autoceste koja se nalazi na 222 km + 745 m, u 09:53 sati istaknuli su znak opasnosti te su ograničili brzinu kretanja na 60km/h dok je ophodarska služba poduzela radnje istjerivanja divlje životinje iz ograđenog prostora autoceste.

24. U odlučivanju o tužiteljevoj tužbi i tužbenom zahtjevu ovaj sud je primijenio i pravno shvaćanje donijeto na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 20. prosinca 2022. koje glasi: „Za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje. Kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom. Na tuženiku je teret dokaza da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste.“

25. Tuženik kao pravna osoba koja upravlja javnom cestom za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po načelu krivnje, koje nema u konkretnom slučaju na strani tuženika jer nema niti jednog dokaza o postojanju propusta tuženika u održavanju autoceste koji bi se mogao podvesti pod krivnju tuženika. Tuženik je trebao dokazati (i dokazao je), da bi sud zaključio kako je do štete došlo bez njegove krivnje: propisano obavljena ophodnja dionice na kojoj je došlo do naleta te postojanje uredne zaštitne žičane ograde na spornom mjestu dakle propisane opreme u smislu odredbe čl. 93. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Kako do štetnog događaja nije došlo zbog neodgovarajućeg održavanja autoceste odnosno uslijed radnje ili propusta koji se tuženiku mogu pripisati u krivnju, već šteta potječe od uzroka čije djelovanje tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, nema niti odgovornosti tuženika.

26. S obzirom na to da je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu, dužan je tuženiku naknaditi troškove postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a). Tuženik nije postavio zahtjev za naknadom troška stoga sud o istome nije odlučivao.

U Zagrebu, 29. studenog 2024.

SUDAC

Tina Jakupak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 1, 2, 4, 5, 6, 8, 9, 10 i 11 ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1 ZPP).

DNA:

1. tužitelju – sp na presudu

2. tuženiku

3. pisarnica - kal. pravomoćnost - 30 dana