Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž Ovr-385/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Wüstenrot stambena štedionica d.d., Heinzelova 33a, Zagreb, OIB 07942675532, zastupanog po punomoćniku ĆC, protiv ovršenice JC, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dejanu Bogdanoviću, odvjetniku iz Zagreba, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-2027/2022-6 od 15. veljače 2023., 29. studenoga 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-2027/2022-6 od 15. veljače 2023.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je rješenje o ovrsi koje glasi:
"1. Sud određuje predloženu ovrhu na nekretninama ovršenika na temelju prijedloga za ovrhu od 19. prosinca 2022.
2. Nalaže se ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 237,23 Eura (1.787,40 kuna) u roku od osam (8) dana."
2. Protiv tog rješenja o ovrsi pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je ovršenica iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22. i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. -odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20. i 114/22.; dalje: OZ) te predlaže da sud drugog stupnja žalbu uvaži, a pobijano rješenje o ovrsi ukine.
3. U odgovoru na žalbu ovršenice ovrhovoditelj ocjenjuje da je žalba ovršenice u cijelosti neosnovana te predlaže da ju sud drugog stupnja odbije kao neosnovanu i potvrdi rješenje o ovrsi.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pobijanim rješenjem o ovrsi sud prvog stupnja odredio je ovrhu na nekretninama ovršenice upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na etažnoj cjelini broj E- 68 garsonjeri broj 18 na VII. katu, stubište IV površine 29,05 m2 na adresi [adresa] i to na temelju ovršne isprave-Ugovora o kreditu za međufinanciranje kredita stambene štednje i Ugovora o kreditu stambene štednje s Ugovorom o založnom pravu broj 70113947, koji je solemniziran po javnom bilježniku Željki Maroslavac iz Zagreba pod brojem OV-3015/2019 4. veljače 2019. (dalje: Ugovor o kreditu) i to radi naplate novčane tražbine u iznosu od 303.479,99 kn (42.971,72 eura).
6. Ovršenica u žalbi tvrdi da nije bilo uvjeta za raskid Ugovora o kreditu od strane ovrhovoditelja jer se kredit uredno isplaćivao, da ona nije bila obaviještena o raskidu Ugovora o kreditu za koji nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti da se raskine. Također tvrdi da je preostala vrijednost kredita oko 40.000,00 eura, dok založena nekretnina vrijedi najmanje 90.000,00 eura, zbog čega ne postoji opasnost da se kredit neće moći naplatiti, a također iznosi tvrdnju da zbog činjenice što je ovrhovoditelj jednostrano otkazao Ugovor o kreditu, bez da je o tome obavijestio ovršenicu, ona dolazi u bezizlaznu situaciju jer bi provedbom ovrhe ostala bez jedine nekretnine.
7. Žalbene tvrdnje ovršenice da nije bilo uvjeta za raskid Ugovora o kreditu od strane ovrhovoditelja neosnovane su iz razloga što su ovrhovoditelj i korisnica kredita GC, kao i založna dužnica ŠC, u točki 13. Ugovora ugovorile razloge za otkaz Ugovora o kreditu, pa je tako u točki 1.d) ugovoreno da je jedan od razloga i činjenica da je založni dužnik upravljao, koristio se ili raspolagao nekretninom na kojoj je upisano založno pravo radi osiguranja na štetu kreditora. Iz dopisa ovrhovoditelja korisnici kredita od 24. listopada 2022. vidljivo je da je ovrhovoditelj najavio otkaz Ugovora o kreditu zbog neplaćanja mjesečnih obroka i neovlaštenog raspolaganja založenom nekretninom pa kako iz povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je založna dužnica ŠC zaključila Ugovor o kupoprodaji založene nekretnine od 3. prosinca 2018. te je prodala založenu nekretninu GC, koja je potom nekretninu prodala ovršenici temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 5. listopada 2022., stekli su se uvjeti za otkaz Ugovora o kreditu suprotno žalbenim tvrdnjama ovršenice.
8. Ovršenica neosnovano tvrdi da se je ovrhovoditelj šikanozno ponašao prema njoj jer ju nije obavijestio o otkazu Ugovora o kreditu iz razloga što ovršenica nije ugovorna strana Ugovora o kreditu zbog čega joj obavijest o otkazu toga ugovora niti nije trebala biti dostavljena. Naime, iz podataka zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] vidljivo je da je ovršenica nekretninu na kojoj je određena ovrha stekla na temelju Ugovora o kupoprodaji s GC, koja je nekretninu stekla također Ugovorom o kupoprodaji s ŠC, koja je bila založni dužnik prema sadržaju Ugovora o kreditu, i to nakon što je već bilo upisano u zemljišnim knjigama založno pravo u korist ovrhovoditelja.
8.1. Prema odredbi članka 83. OZ-a ako se promijeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određenu tražbinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kada je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s prijašnjeg vlasnika na novog vlasnika, zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine. U smislu te odredbe OZ-a ovrhovoditelj je bio ovlašten protiv ovršenice, kao vlasnice nekretnine u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu, tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave – Ugovora o kreditu kojeg su zaključili ovrhovoditelj, GC, kao korisnik kredita, te ŠC kao založni dužnik. Također u smislu odredbe članka 77. stavak 1. OZ-a ovršenica ne može s uspjehom isticati činjenicu da ovrha nije dopuštena jer da bi provedbom ovrhe ostala bez jedine nekretnine obzirom da je nekretninu stekla s upisanim založnim pravom, kojeg je ovrhovoditelj stekao na temelju pravnog posla s pravnom prednicom ovršenice. Naime, odredba članka 77. stavak 1. OZ-a propisuje da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavak 1. istog Zakona te na druge odredbe istog Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavak 4., 5. i 6. istog Zakona.
9. Kako je pravilno sud prvog stupnja sukladno prijedlogu ovrhovoditelja i ovršnoj ispravi odredio ovrhu na nekretninama ovršenice radi naplate svoje novčane tražbine žalbu ovršenice trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje o ovrsi suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.
Koprivnica, 29. studenoga 2024.
Sutkinja
Tatjana Kučić
