Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

74. P-1384/2022

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, Dalmatinska ulica 12, OIB: 84372686563, kojeg zastupa punomoćnik Marin Domjanović, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik iz Zagreba, III Pile 23, protiv tuženika Zagrebački računalni savez, [adresa], OIB: 91425492678, kojeg zastupa punomoćnik ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ruždjak i partneri d.o.o., Zagreb, Draškovićeva 40/II, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 25. listopada 2024. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 28. studenog 2024.,

p r e s u d i o j e :

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 33.928,58 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 677,93 EUR, od 18.08.2021. do isplate

- na iznos od 687,04 EUR, od 18.08.2021. do isplate

- na iznos od 703,57 EUR, od 18.08.2021. do isplate

- na iznos od 749,39 EUR, od 18.08.2022. do isplate

- na iznos od 778,23 EUR, od 18.08.2022. do isplate

- na iznos od 778,23 EUR, od 18.08.2022. do isplate,

- na iznos od 810,18 EUR, od 18.08.2022. do isplate,

- na iznos od 810,18 EUR, od 29.03.2023. do isplate

- na iznos od 1.476,16 EUR, od 29.03.2023. do isplate

- na iznos od 1.570,32 EUR, od 29.03.2023. do isplate,

- na iznos od 1.565,46 EUR, od 29.03.2023. do isplate,

- na iznos od 1.616,31 EUR, od 04.02.2024. do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest dana).

II/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju zatezne kamate

- na iznos od 677,93 EUR, od 1.5.2021. do 17.08.2022.

- na iznos od 677,93 EUR, od 1.6.2021. do 17.08.2022.

- na iznos od 687,04 EUR, od 1.7.2021. do 17.08.2022.

- na iznos od 687,04 EUR, od 1.8.2021. do 17.08.2022.

- na iznos od 687,04 EUR, od 1.9.2021. do 17.08.2022.

- na iznos od 703,57 EUR, od 1.10.2021. do 17.08.2022.

- na iznos od 703,57 EUR, od 1.11.2021. do 17.08.2022.

- na iznos od 703,57 EUR, od 1.12.2021. do 17.08.2022.

- na iznos od 749,39 EUR, od 1.1.2022. do 17.08.2022.

- na iznos od 749,39 EUR, od 1.2.2022. do 17.08.2022.

- na iznos od 749,39 EUR, od 1.3.2022. do 17.08.2022.

- na iznos od 778,23 EUR, od 1.4.2022. do 17.08.2022.

- na iznos od 778,23 EUR, od 1.5.2022. do 17.08.2022.

- na iznos od 778,23 EUR, od 1.6.2022. do 17.08.2022.

- na iznos od 810,18 EUR, od 1.7.2022. do 17.08.2022.

- na iznos od 810,18 EUR, od 1.8.2022. do 28.03.2023.

- na iznos od 1.476,16 EUR, od 1.9.2022. do 28.03.2023.

- na iznos od 1.570,32 EUR, od 1.10.2022. do 28.03.2023.

- na iznos od 1.570,32 EUR, od 1.11.2022. do 28.03.2023.

- na iznos od 1.570,32 EUR, od 1.12.2022. 28.03.2023.

- na iznos od 1.565,46 EUR, od 1.1.2023. do 28.03.2023.

- na iznos od 1.565,46 EUR, od 1.2.2023. do 28.03.2023.

- na iznos od 1.565,46 EUR, od 1.3.2023. do 28.03.2023.

- na iznos od 1.616,31 EUR, od 1.4.2023. do 03.02.2024.

- na iznos od 1.616,31 EUR, od 1.5.2023. do 03.02.2024.

- na iznos od 1.616,31 EUR, od 1.6.2023. do 03.02.2024.

- na iznos od 1.616,31 EUR, od 1.7.2023. do 03.02.2024.

- na iznos od 1.616,31 EUR, od 1.8.2023. do 03.02.2024.

- na iznos od 1.616,31 EUR, od 1.9.2023. do 03.02.2024.

- na iznos od 1.616,31 EUR, od 1.10.2023. do 03.02.2024.

III/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove u iznosu od 12.029,22 €, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 28. studenog 2024. do isplate, po stopi za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV/ Odbija se djelomično zahtjev tužitelju radi naknade troškova parničnog postupka u iznosu od 1.138,98 € zajedno sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate kao neosnovan.

r i j e š i o j e

I/ Utvrđuje se da je djelomično povučena tužba u dijelu kojim je tuženiku naloženo u roku 15 dana platiti tužitelju iznos od 14.491,85 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i to:

- na iznos od 557,26 €, od 1.5.2021. do isplate

- na iznos od 557,26 €, od 1.6.2021. do isplate

- na iznos od 564,75 €, od 1.7.2021. do isplate

- na iznos od 564,75 €, od 1.8.2021. do isplate

- na iznos od 564,75 €, od 1.9.2021. do isplate

- na iznos od 578,34 €, od 1.10.2021. do isplate

- na iznos od 578,34 €, od 1.11.2021. do isplate

- na iznos od 578,34 €, od 1.12.2021. do isplate

- na iznos od 616,00 €, od 1.1.2022. do isplate

- na iznos od 616,00 €, od 1.2.2022. do isplate

- na iznos od 616,00 €, od 1.3.2022. do isplate

- na iznos od 639,71 €, od 1.4.2022. do isplate

- na iznos od 639,71 €, od 1.5.2022. do isplate

- na iznos od 639,71€, od 1.6.2022. do isplate,

- na iznos od 665,98 €, od 1.7.2022. do isplate,

- na iznos od 665,98 €, od 1.8.2022. do isplate

- na iznos od 1.616,31 €, od 1.11.2023. do isplate,

- na iznos od 1.616,31 €, od 1.12.2023. do isplate,

- na iznos od 1.616,31 €, od 1.1.2024. do isplate,

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 25. srpnja 2022. podnio tužbu u kojoj je naveo kako je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica] – Dalmatinska ulica površine 626 m2 (od čega dječje igralište površine 532 m2, dvorišna zgrada površine 94 m2), upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Navedena nekretnina nalazi se u Zagrebu, u prolazu-spoju između [adresa], a predmetna zgrada nosi službenu adresu: [adresa]. Tužitelj je vlasništvo navedene nekretnine stekao temeljem Rješenja z.k. odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu br.: Z-5778/2021 Ozn. Z-35009/20, od 24.3.2021. Tuženik se, bez ikakve pravne osnove u odnosu na tužitelja, nalazi u posjedu čitavog prizemlja i jedne prostorije na katu predmetne dvorišne zgrade, koja ima tlocrtnu površinu od 94 m2, a sastoji se od prizemlja i kata. Nakon što je tužitelj stekao vlasništvo na predmetnoj nekretnini, e-mailovima se putem potpisanog punomoćnika obratio ovlaštenoj osobi tuženika s molbom da tuženik preda predmetnu nekretninu u vlasnički posjed tužitelju, no tuženik je to odbio. Zbog toga je tužitelj bio prisiljen pokrenuti parnični postupak protiv tuženika zbog predaje u posjed navedene nekretnine, koji je u toku pred naslovnim sudom pod brojem: P-1915/2021. Kako od 25.3.2021. tuženik bespravno i protiv volje vlasnika koristi čitavo prizemlje i još jednu prostoriju na katu zgrade opisane u točki I ove tužbe, u obvezi je, temeljem odredbi čl. 1111. st. 2. i čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima, platiti tužitelju iznos koji odgovara prosječnoj cijeni zakupnine po kvadratnom metru za poslovne prostore, koja se postiže na približnim lokacijama u centru grada Zagreba u posljednje vrijeme, sukladno veličini tužiteljevog prostora kojega tuženik koristi. Tuženik samostalno koristi najmanje 80 m2 tužiteljevog prostora (s obzirom da manji dio prizemlja otpada na stubište koje vodi do kata i zajednički sanitarni čvor), pa pomnoženo sa 120,39 kn, koliko iznosi prosječna cijena zakupnine po kvadratnom metru za poslovne prostore, koja se postiže na približnim lokacijama u centru grada Zagreba u posljednje vrijeme, ukupan mjesečni iznos kojega tuženik duguje tužitelju s naslova stjecanja bez osnove iznosi 9.631,20 kn. Pojedini mjesečni iznos stjecanja bez osnove dospijeva na naplatu za svaki pojedini mjesec obuhvaćen ovom tužbom 1. datuma u sljedećem mjesecu.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio aktivnu legitimaciju, osnov i visinu, osporio je da bi tužitelj bio vlasnik nekretnine koju koristi tuženik, ukoliko bi i bio vlasnik, napominje da prema odredbi čl. 164. st. 2. Zakona o vlasništvu pošteni posjednik može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje je imao te može stvar zadržati dok mu oni ne budu naknađeni. Napominje kako se ovdje ne radi o bespravnom korištenju, nego o korištenju poštenog posjednika kojemu je nekretnina dana na korištenje radi obavljanja njegove djelatnosti pa tužitelj nema pravo tražiti od tuženika naknadu za korištenje predmetne nekretnine. Naime, Izvršni odbor Zagrebačke zajednice tehničke kulture je dana 17. ožujka 1997. donio novu odluku o razdiobi prostora prema kojoj se u tom prostoru nastavlja informatičke djelatnost čiji je nositelj pravni prednik tuženika Zagrebački informatički savez, [adresa] te potom Zagrebački računalski savez od listopada 1998. i najzad nakon promjene imena Zagrebački računalni savez odnosno ovdje tuženik. Napominje kako je tužitelj utvrđen vlasnikom nekretnine u ZK ispravnom postupku, slijedom čega svatko može osporavati takav način utvrđivanja prava vlasništva pa tako i ovdje tuženik. Također tijekom postupka je osporio da se tuženik nalazi u posjedu nekretnine, kao i površinu nekretnine.

3. Tužitelj je u daljnjem tijeku naveo kako je tuženik prema tužitelj nepošteni posjednik najkasnije od trenutka primitka dopisa tužitelja punomoćnika od 22.04.2021. s pozivom da preda u vlasnički posjed tužitelju nekretninu koju koristi. Od primitka tog dopisa tuženik je nepošteni posjednik tužiteljeve nekretnine.

4. Podneskom od 14.03.2023. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da je potraživao naknadu za korištenje za vremenski period od travnja 2021. do veljače 2023. dok je provotno utuženim tužbeni zahtjevom potraživao naknadu za vremenski period od travnja 2021. do zaključno lipnja 2022., što predstavlja povećanje tužbenog zahtjeva u tom dijelu. Isti podneska uručen je tuženiku 29.03.2023. Sukladno čl. 191. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022, 155/2023; dalje u tekstu ZPP) povećanje tužbenog zahtjeva je preinaka tužbenog zahtjeva. Za preinaku tužbenog zahtjeva potreban je pristanak tuženika, sukladno čl. 190. ZPP-a. Tuženik se tijekom postupka upustio u raspravljanje po tako preinačenom tužbenom zahtjevu te se nije protivio preinaci pa se smatra da je isti pristao na takvo preinačenje tužbenog zahtjeva. Sud je dopustio preinaku tužbe obzirom da je ista učinjena prije zaključenja prethodnog postupka.

5. Nadalje, podneskom od 17. siječnja 2024. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju građevinskog vještaka potražujući od tuženika naknadu za korištenje za vremenski period od travnja 2021. do zaključno prosinca 2023., dok je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom postavljenim u podnesku od 14.03.2023. potraživao naknadu za vremenski period od travnja 2021. do zaključno rujna 2023., što predstavlja povećanje tužbenog zahtjeva u tom dijelu. Sud je dopustio takvu preinaku tužbenog zahtjeva jer se tuženik tijekom postupka upustio u raspravljanje po preinačenom tužbenom zahtjevu, a nije se protivio istoj preinaci, a također sud je mišljenja kako je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa među stranka.

6. Također podneskom od 08. srpnja 2024. tužitelj je djelomično smanji tužbeni zahtjev na način da je za pojedine mjesečne iznose umanjio naknadu koju potražuje, a sukladno dodatnom očitovanju vještaka. Isti podnesak je uručen tuženiku i u odnosu na nju se tuženik nije protivio pa je valjalo donijeti rješenje sukladno čl. 193. ZPP-a.

7. U dokaznom postupku ovaj sud izvršio je uvid u ispis iz registra udruga (list 4-7, 8- 9 spisa), presliku izvatka iz zemljišne knjige (list 10, 175, 176-180 spisa), presliku rješenja OGS Zagreb ZK odjel (list 11-14, 15-19 spisa), e-mail (list 20, 22, 24, 25 spisa), presliku dopisa i koverte (list 21, 23, 26-29, 30-31 spisa), presliku tužbe (list 46-48 spisa), presliku izvoda iz katastarskog plana (list 49 spisa), presliku posjedovnog lista (list 50-51 spisa), presliku zapisnika (list 58-60 spisa), presliku rješenja Grada Zagreba (list 61-63, 64-67, 68-69 spisa), presuda TS Zagreb P-1915/2021 (list 75-82, 201-208 spisa), presuda VTS RH Pž-1463/2023 (list 209-215 spisa), rješenje VS RH Revd-2032/2024 (list 216-219 spisa), izvršio uvid u spis ovog suda P-1915/2021, saslušao je kao svjedoka EG (list 85-86 spisa), proveo je očevid (list 121-121 spisa) i građevinsko vještačenje po stalnom sudskom Maja Petrović zaposlena u MP Peritissima j.d.o.o. (list 131-166, 181- 183, 185-186, 220-221 spisa).

8. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe čl. 8. ZPP-a, ovaj sud došao je do uvjerenja da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

9. U ovoj je pravnoj stvari tužitelj potražuje od tuženika isplatu novčanog iznosa s osnove neovlaštenog korištenja dijela nekretnine zkčbr. [katastarska čestica] – Dalmatinska ulica površine 626 m2 (od čega dječje igralište površine 532 m2, dvorišna zgrada površine 94 m2), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to u vremenskom periodu od travnja 2021. do zaključno rujna 2023., s time da za period od 01. travnja 2021. do zaključno 31. srpnja 2022. potražuje naknadu za korištenje površine od 80 m2, a za period od kolovoza 2022. do zaključno rujna 2023. za površinu cijele nekretnine obzirom da je tužitelj bio onemogućen za korištenje cijele površine nekretnine.

10. Između stranaka sporna je aktivna i pasivna legitimacija, identitet nekretnine, njena površina, korištenje nekretnine od strane tuženika u utuženom vremenskom periodu, odnosno je li isti nepošteni posjednik, osnov i visina tužbenog zahtjeva te tijek zateznih kamata.

11. Sud je uvidom Izvadak iz zemljišne knjige utvrdio kako je tužitelj upisan kao vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] oznake zemljišta Dalmatinska ulica površine 626 m2, dječje igralište površine 532 m2, dvorišna zgrada površine 94 m2, odnosno ukupne površine 626 m2, u ZK ul [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina]. Iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-5778/2021 Ozn. Z-35009/20 od 24. ožujka 2021. razvidno je kako je temeljem čl. 182.-192. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 63/19), Izvoda iz posjedovnog lista od 15. listopada 2020. i identifikacije čestice od 16.10.2020. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretnini koja se sastoji od zkčbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, vrt i dvorište u [adresa] površine 627 m2, upisane kao društveno vlasništvo, dopušten upis brisanja zkčbr. [katastarska čestica] gospodarska zgrada, vrt i dvorište u [adresa] površine 627 m2 u društvenom vlasništvu uslijed formiranja nove kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da se sastavlja novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da se preuzimaju podaci iz posjedovnog lista broj 2912 te se u Posjedovnicu upisuje kčbr. [katastarska čestica] Dalmatinska ulica površine 626 m2, dvorišna zgrada površine 94 m2, igralište površine 532 m2 uz uknjižbu prava vlasništva za korist ovdje tužitelja. Uvidom u rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-40760/2021-2 od 27. srpnja 2021. razvidno je da je odbijen prigovor i prijava Republike Hrvatske protiv ranije navedeno rješenja Z-5778/21 Ozn. Z-35009/20 od 24. ožujka 2021.

12. Iz e-maila od 22.04.2021. razvidno je kako se punomoćnik tužitelja obratio tuženiku te ga obavijestio kako je tužitelj postao vlasnikom predmetne nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u kojoj nekretnini se nalazi tuženik te da tužitelj planira ući u vlasnički posjed nekretnine slijedom čega poziva tuženika da se iseli iz iste u roku od 90 dana, dok je mailom od 26.04.2021. obavijestio tuženika kako je termin očevida radi procjene vrijednosti predmetne nekretnine određen za 28.04.2021. u 12,00 sati te da se moli da budu prisutni u prostorijama u naznačeno vrijeme kako bi se omogućio nesmetan ulazak i obilazak svih prostorija procjeniteljici i osobama iz njezine pratnje.

13. Na iste mailove tuženik je odgovorio dopisom od 27. travnja 2021. u kojem je naveo da je uložen prigovor 21.04.2021. protiv rješenja o dozvoli upisa te da je isti prostor desetljećima povezan s Narodnom tehnikom Zagreba, odnosno društvenim djelatnostima Grada Zagreba te kasnije Odsjeka za sport i tehničku kulturu u Gradskom uredu za obrazovanje i sport u Zagrebu i tuženikom te da je Grad Zagreb izvršio rekonstrukciju krovišta krajem devedesetih. Napomenuo je kako će tuženik rado udovoljiti svakom zahtjevu temeljem okončanog postupka te da predlaže da se pričeka sa udovoljenjem zahtjeva za provođenje očevida dok se postupak upisa ne završi.

14. Iz e-maila od 27.04.2021. punomoćnika tužitelja prema tuženiku razvidno je kako je isti skrenuo pažnju da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine te da činjenica ulaganja prigovora ne utječe na pravo vlasništvo jer se ono stječe uknjižbom u zemljišne knjige, a što je tužitelj ostvario i sve dok je upisan ima sva puna i neotuđiva vlasnička prava. Istaknuo je da je nebitno spominjanje ranijih odnosa i događaja te trećih pravnih osoba te ponosno obavijestio kako će se održati očevid i poziva tuženika da mu omogući pristup nekretnini, jer će u suprotnom tužitelj biti prisiljen pokrenuti postupke koji s tiču preuzimanja posjeda nekretnine kao i naknade eventualne štete zbog protupravnog djelovanja.

15. Tuženik se na mail očitovao dopisom od 27.04.2021. u kojem navodi da su prijetnje neumjesne, neprimjerene i protupravne.

16. Iz e-maila od 28.09.2021. razvidno je kako se punomoćnik tužitelja obratio tuženiku navodeći kako je iz zemljišnih knjiga razvidno utvrđeno kako je postupka povodom prigovora RH na upis vlasništva okončan na način da je prigovor odbijen pa je tužitelj sada punopravni vlasnik predmetne nekretnine te ponovno poziva tuženika da iseli iz prostora. Istog sadržaja punomoćnik tužitelj je poslao tuženiku i dopis od 03.05.2021. koji je vraćen neuručen s naznakom obaviješteni nije podigao pošiljku.

17. Iz Zapisnika s 34. sjednice Izvršnog odbora tužitelja na dana 17.03.1997. razvidno je kako je isti između ostalog prihvaćen prijedlog raspodjele korištenja prostora u Domu tehnike na Jarunu s tlorisom koji je sastavni dio odluke, te je prihvaćena jednoglasno raspodjela prostora za rad specijalističkih i polivalentnih središta za tehničko i tehničko športsko osposobljavanja djece i mladeži s tim da se uz nositelje aktivnosti navedu i ostalih korisnici tzv. klupskog prostora ukoliko ih ima te da je specifikacija raspodjele sastavni dio odluke. Prema raspodjeli prostora i korištenja središta za tehničko i tehničko-športsko osposobljavanje djece i mladeži razvidno je da je Zagrebačkom informatičarskom savezu dan prostor na adresi [adresa]. Iz rješenja Grada Zagreba od 29.01.1998. razvidno je kako je Zagrebačkom informatičarskom savezu odobren upis sa sjedištem na adresi u [adresa]. Iz rješenja Grada Zagreba od 27.10.1998. razvidno je da je Zagrebačkom računalskom savezu dopušten upis u Registar Saveza i Zajednice tehničke kulture [adresa] sa sjedištem u [adresa], dok je rješenjem Grada Zagreba od 21.02.2001. odobren upis promjene naziva, statuta i osoba ovlaštenih za zastupanje Zagrebačkog računalskog savez sa sjedištem u [adresa] te da je novi naziv Zagrebački računalni savez.

18. Uvidom u tužbu od 15.07.2022. podnesenu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu razvidno je kako ju je podnio ovdje tuženika protiv ovdje tužitelja i drugih fizičkih osoba radi smetanja posjeda, a u kojoj ovdje tuženik navodi kako je on u posljednjem posjedu dvorišne zgrade u [adresa], koja je izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i da je u posjedu preko 20 godina gdje on obavlja svoju redovitu djelatnost i gdje ima registrirano sjedište te da su dana 01.07.2022. samovlasno ušli u predmetnu nekretninu BG i VG po nalogu tajnice ovdje tužitelja EG, a sve u ime ovdje tužitelja.

19. Uvidom u predmet ovog suda P-1915/2021 razvidno je da ga je ga je pokrenuo ovdje tužitelj protiv ovdje tuženika i Kluba željezničkih modelara Zagreb, da je u istom predmetu doneseno rješenje o povlačenju tužbe protiv Kluba željezničkih modelara Zagreb, dok je protiv ovdje tuženika donesena presuda kojom se nalaže ovdje tuženiku da preda u posjed tužitelju dvorišnu zgradu površine 94 m2 na adresi [adresa] koja se nalazi na zkč. br. [katastarska čestica] – Dalmatinska ulica površine 626 m2 od čega dječje igralište 532 m2 i dvorišna zgrada površine 94 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišno knjižni odjel Zagreb, slobodnu od osoba i stvari, dok je odbijena protutužba ovdje tuženika da mu isplati iznos od 16.531,91 € s troškova ulaganja u nekretninu. Ista presuda potvrđena je od strane VTS RH presudom poslovnog broja Pž-1463/2023 od 06.02.2024., dok je prijedlog za dopuštenje revizije ovdje tuženika odbijen rješenjem VSRH poslovni broj Revd-2032/2024 od 14. svibnja 2024.

20. Iz Izvatka iz zemljišne knjige (list 175) za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na dana 01.02.2023. razvidno je kako je isti zk uložak utrnut.

21. Iz iskaza svjedoka EG sud je utvrdio kako je tužitelj postao vlasnik predmetne nekretnine u ožujku 2021. te da su se u tom trenutku u posjedu predmetne nekretnine nalazili ovdje tuženik i Klub željezničkih modelara koje su pozvali da izađu iz posjeda, no obzirom da nisu izašli iste su tužili s time da su modelari nakon nekog vremena izašli iz prostora i predali im ključeve, nakon čega je tužitelj ušao u prostorije na prvom katu gdje su unijeli printer i neke njegove stvari te povremeno koristiti te prostorije, a da u srpnju 2022. više nisu mogli ući u prostor jer je brava bila promijenjena pa su se koristili institutom samo pomoći te uz bravara uspjeli promijeniti bravu, nakon čega su dali primjerak ključa tuženiku kako bi mogao koristiti prostor do okončanja postupka, a da je tuženik po preuzimanju ključa opet promijenio bravu te tužitelja ponovno onemogućio u korištenju predmetne zgrade. Nakon toga tužitelj više nije htio koristiti institut samopomoć obzirom da im je prethodno iskustvo bilo jako neugodno jer je bilo verbalnih neugodnosti te su se pojavila dva tetovirana muškarca koji su im pokušavali prepriječiti put do njihovih prostorija. Također je tužitelj od tuženika pokušao naplatiti naknadu obzirom da je isti koristio njihovu nekretninu pa su tražili podatke od Porezne vezano za visinu prosječne zakupnine na tom području. Predmetna nekretnina nalazi se u dvorištu između [adresa] ulice gdje se nalazi dječje igralište, košarkaško igralište i ukupno tri zgrade od koji je jedan zgradu koju tužitelj već koristi, druga je predmetna sporna zgradu koja je u vlasništvu tužitelja, no koristi ju tuženik i treća zgrada je kafić. Također je napomenula kako tamo postoji i jedna ruševina.

22. Sud je prihvatio iskaz svjedokinje kao vjerodostojan obzirom da je sud cijenio kako je isti logičan i životan, a u skladu je s dokumentacijom iz spisa. Sam prigovor tuženika da isti nije istinit jer je svjedokinja zaposlena kod tužitelja je prema mišljenju sud paušalan prigovor, obzirom da u postupku ne postoje dokazi koji bi bili u suprotnosti s iskazom svjedoka, a isti iskaz je dan na uvjerljiv način.

23. Uvidom u podatke Porezne uprave od 04.07.2022. razvidno je da je ista dostavila ovdje tužitelju podatke o najmu/zakupu nekretnina u zadnjih 15 mjeseci za obližnje nekretnine pa je tako za poslovni prostor na adresi [adresa] površine 13,90 m2 zakupnina je iznosila 775,00 kn mjesečno (55,75 kn/m2), za poslovni prostor na adresi [adresa] površine 65,04 je iznosila 11.250,00 kn mjesečno (172,97 kn/m2), za poslovni prostor na adresi [adresa] površine 67,00 je iznosila 5.000,00 kn mjesečno (74,62 kn/m2), za poslovni prostor na adresi [adresa] površine 113,83 je iznosila 15.750,00 kn mjesečno (138,36 kn/m2), za poslovni prostor na adresi [adresa] površine 25,00 je iznosila 1.510,00 kn mjesečno (60,40 kn/m2), odnosno da je vezano za te prostore ostvarena prosječna najamnina od 34.285,00 kn mjesečno odnosno 120,39 kn po m2.

24. Dana 18. prosinca 2023. sud je proveo očevid na čestici kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju nekretninu je vještak identificirao putem portala Uređena zemlja. Na nekretnini je utvrđeno kako postoji tabla Zagrebačkog računalnog saveza odnosno ovdje tuženika, da su vrata zaključana, a da nakon što se zvoni zvono nitko ne otvara vrata. Kroz prozor se vidjelo da se u prostoru nalazi osoba koje ne otvara vrata, nakon čega je vještak izvršio slikanje mjerenje nekretnine izvana (tlocrtne površine i visine) putem uređaja Bosch professional GLM 30, a također je izvršio fotografiranje unutarnjeg prostora nekretnine kroz žaluzine. Tužitelj je naveo na očevidu kako se radi o jedinstvenoj nekretnini koja se sastoji od prizemlja i potkrovlja.

25. Nadalje, sud je na okolnost visine tužbenog zahtjeva kao i utvrđenja površine predmetne nekretnine proveo građevinsko vještačenje po vještaku Maji Petrović, dipl. ing. građ. koja je u nalazu i mišljenju navela kako je predmet procjene poslovni prostor smješten u strogom centru Grada Zagreba na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uvidom u katastarski plan predmetna čestica smještena je između [adresa] i [adresa] u [adresa] i odnosi se na dvorišnu zgradu tlocrtne površine 94 m2 i igralište površine 532 m2. Predmetna nekretnina se prema GUP-u grada Zagreba nalazi u zoni M2, mješovita namjena pretežito poslovna. Nekretnina se nalazi u komunalno opremljenom području, zona I. komunalnog doprinosa, te je priključena na sve potrebne komunalne sustave infrastrukture. U neposrednoj blizini je Trg bana Josipa Jelačića. Prometna povezanost lokacije je odlična. Parkiranje je moguće na vanjskim parkirnim mjestima sa sustavom naplate te javnim garažama. Što se tiče prostorne identifikacija procjenjivane nekretnine, vještak je naveo kako se radi o nekretnini z. k. č.: [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br.: [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu HRVATSKA ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE, DALMATINSKA ULICA 12, ZAGREB, da tereta nema te da su katastarski i zemljišno- knjižni podaci usklađeni. Na čestici površine 626 m2 nalazi se (dječje) igralište površine 532 m2 i dvorišna zgrada (tlocrtne) površine 94 m2. Predmetna nekretnina smještena je u dvorišnoj zgradi i nalazi se u cjenovnom bloku Britanski trg. Vještak je nadalje, napomenuo kako je očevid predmetne nekretnine izvršen u prisustvu Suda i zastupnika tužitelja dana 18. prosinca 2023. godine tijekom kojeg je izvršena identifikacija predmetne nekretnine korištenjem javno dostupne web aplikacije Uređena zemlja i usluge lociraj me. Na dan održavanja očevida u tijeku je bio postupak osnivanja nove k. o. [katastarska općina]. Obzirom da nije bio omogućen pristup u unutrašnjost nekretnine tijekom očevida je izvršena izmjera vanjskih gabarita zgrade i to tlocrtne površine i visine te su sačinjene o tome fotografije. Ujedno, je vještak izvršio uvid u javno objavljene fotografije Zagrebačkog računalnog saveza na facebooku te su izdvojene fotografije predmetnog prostora koje svojim obilježjima (pozicije krovnih prozora, pozicije i oblik prozora) odgovaraju

spornom

poslovnom

prostoru

(izvor: https://www.facebook.com/ Žphotos_by) Tijekom očevida utvrđeno je kako se u predmetnom poslovnom prostoru nalazi nepoznata osoba, no ulazak u nekretninu nije omogućen. U odnosu na navedeno te u javno dostupne fotografije na web-u utvrđeno je kako se prostor koristi. Procjenjivana nekretnina nalazi se u dvorišnoj zgradi etažnosti prizemlje i kat/potkrovlje. Prema zadatku suda potrebno je procijeniti tržišnu vrijednost zakupa poslovnog prostora u razdoblju od travnja 2021. do zaključno rujna 2023. godine te se kakvoća procjenjivane nekretnine odnosi upravo na navedeno razdoblje i pretpostavlja se jednakom tokom cijelog razdoblja. Za izradu nalaza od parničnih strana je zatražen tlocrt i fotografije predmetnog poslovnog prostora te je tužitelj dana 26. rujna 2023. godine putem e-maila dostavio dvije fotografije gornjeg kata (potkrovlja) dok tuženik nije dostavio ništa. Kakvoća predmetnih nekretnina utvrđuje se sukladno dostupnim fotografijama imajući u vidu stanje utvrđeno vanjskim izvidom nekretnine tijekom očevida, kao i pod pretpostavkom prosječnog održavanja, trošenja i korištenja objekta u skladu s vremenom nastanka svakog pojedinog dijela i njegovom namjenom. Godina izgradnje zgrade nije poznata, no pretpostavka prije 1968. Radi se o dvorišnoj zgradi koja je orijentirana prema dvorištu, stolarija je drvena, prozori izo staklo sa metalnim rešetkama sa vanjske strane, zaštita od insolacije unutarnjim žaluzinama te su u nekretnini instalacije izvedene. Grijanje u nekretnini (prema fotografijama) je radijatorsko, hlađenje putem klima split jedinice (na pročelju montirane 3 vanjske jedinice). Podovi u nekretnini su keramičke pločice, linoleum, stropovi su ožbukani i oličeni, u potkrovlju dijelom lamperija, a dijelom spušteni strop, zidovi su ožbukani i oličeni. Visina prostorija je pretpostavljena u prizemlje 2,60 m, a potkrovlje 1,20 – >2,60m. Održavanje je prosječno. Što se tiče iskaza površine nekretnine, vještak je naveo kako je izmjerom vanjskih gabarita nekretnine utvrdio tlocrtnu površinu nekretnine sa uključenim vanjskim zidovima i oblogama (6,52 m x 14,42 m = 94 m2) koja odgovara tlocrtnoj površini predmetne nekretnine upisanoj u katastarski operat – 94 m2. Neto korisna površina predmetnog poslovnog prostora odnosi se na unutarnju površinu prostora bez uključenih kako vanjskih tako i pregradnih zidova i računa se primjenom iskustvenog omjera prema kojemu je neto korisna površina za cca 20% manja od utvrđene bruto površine te slijedi: prizemlje: 94,00 m2 / 1,2 = 78,33 m2, prostor stubišta (6,52-2,00) x 2,00 = 9,04 m2, preostali dio potkrovlja niži od 2,00 m (koef 0,75): 1,30 x (14,42-2,00) = 16,15 m2. Dakle površina kat/potkrovlje određena je kao (94,00 m2 (tlocrtna površina) – 9,04 m2 (površina stubišta)– 16,15 m2 (površina na kojoj je potkrovlje niže od 2 m)+ 16,15 m2 x 0,75(obračunata površina na kojoj je potkrovlje niže od 2 m)) / 1,2 = 67,43 m2. Dakle, vještak je utvrdio kako nekretnina ima ukupnu neto površinu u iznosu od 145,76 m2 (78,33 m2-prizemlje + 67,43 m2-kat/potkrovlje). Nadalje, vještak je naveo kako od 2016. godine tržište stambenih nekretnina u Hrvatskoj je obilježeno blagim rastom traženih cijena stambenih nekretnina. U drugoj polovici 2023. godine nastavlja se rast realiziranih cijena iz proteklog razdoblja, ali po bitno manjim stopama. Uočava se pad prometa i to posebno zadnjih mjeseci. Promet stanovima u prvih 6 mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani je pao za 13%. To je posljedica usporavanja potražnje od strane stranih, ali i domaćih državljana. Uzrok pada potražnje je usporavanje ekonomija mnogih država u EU i rast kamatnih stopa, ali i previsoke tražene cijene koje sve teže nalaze kupce. Uočava se sve veća razlika između traženih i realiziranih cijena što očito ukazuje na nerealne zahtjeve većine prodavatelja. Može se zaključiti da tržište nekretnina ulazi u novi ciklus u kojem će se promijeniti trendovi koji su postojali zadnjih 8 godina. Nakon pada prometa koji očekujem zaključno s 2023. godinom, u sljedećoj godini se očekuje i usporavanje rasta cijena, a nekim nekretninama i pad cijena u realizaciji. Opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina prate se preko baznih indeksa. Za to se mogu koristiti indeksni nizovi objavljeni na Eurostatu (HNB), Državnom zavodu za statistiku, Hrvatskoj gospodarskoj komori kao i odgovarajućim statističkim podacima agencija za posredovanje u prometu nekretnina ukoliko su ti podaci javno dostupni. U ovom elaboratu koriste se indeksni nizovi Državnog zavoda za statistiku. Izračun tržišne vrijednosti nekretnine provodi se metodama propisanim Zakonom o procjenama vrijednosti nekretnina (Narodne novine 78/15) ovisno o vrsti nekretnine i njezinim specifičnostima. Vještak je napomenuo kako je koristio poredbenu metodu koja je primjerena za neizgrađena i izgrađena zemljišta, obiteljske kuće, stanove, garaže (GPM i PM) kao pomoćne građevine i poslovnih prostora. Poredbenom metodom tržišna se vrijednost određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina. Vještak je koristio poredbene pokazatelje poredbenih nekretnina koji svojim obilježjima pokazuju dovoljnu podudarnost s obilježjima procjenjivanje nekretnine, a sve u skladu s Zakonom o procjeni nekretnina (Narodne novine 78/15) i Pravilnikom o procjeni nekretnina (Narodne novine 105/15). Vještak je objasnio kako je zatražio poredbene podatke iz Zbirke kupoprodajnih cijena koju vodi Gradski ured za upravljanje imovinom i stanovanje Grada Zagreba te da se poredbeni podatci odnose se na zakupe dvorišnih poslovnih prostora na području katastarske općine [katastarska općina] starije gradnje. Dan vrednovanja i kakvoće je 18. prosinca 2023. godine. Sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina iz daljnjih izračuna isključuju se nekretnine koje svojim obilježjima ne odgovaraju procjenjivanoj nekretnini te uključuju pripatke sa iskazanim površinama za koje nije moguće utvrditi predstavljaju li neto korisne vrijednosti površina ili neto korisnu površinu odnosno za koje su uočena značajna odstupanja od procjenjivanih nekretnina. Vještak je u tablicama u svojem nalazu i mišljenju prikazao obilježja poredbenih nekretnina i njihovih postignutih cijena zakupa, nakon čega je vještak izradio međuvremensko izjednačenje, kao i interkvalitativno izjednačenje te je vještak nakon izvršenih izračuna došao do procijenjene jedinične vrijednosti zakupa poslovnog prostora na dan vrednovanja 01. listopada 2023 u visini od 11,09 €/m2 u koju cijenu nije sadržan PDV. Kako bi vrijednosti zakupa u traženom razdoblju bila u skladu sa tržištem nekretnina, inflacijom i gospodarskim prilikama, dobivenu tržišnu vrijednost zakupa na iskazani dan vrednovanja potrebno je vremenski izjednačiti u odnosu na traženo razdoblje. Međuvremensko izjednačenje kojima se preračunavaju razlike u konjunkturi nastale zbog promjena općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina tijekom vremena provodi se korištenjem indeksnih nizova. Za provođenje međuvremenskog izjednačenja u ovom nalazu i mišljenju koriste se javno dostupni podatci Državnog zavoda za statistiku RH, Indeksi cijena stambenih nekretnina za područje Grada Zagreba (https://podaci.dzs.hr/hr/statistika-u-nizu/ ). Zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i jednoobraznog načina iskazivanja procijenjenih vrijednosti nekretnina u procjembenim elaboratima izrađenim prema Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dana 8. svibnja 2023. godine izdalo je Uputu o načinu zaokruživanja procijenjenih vrijednosti povodom uvođenja eura kao službene valute u RH, Klasa 364-04/21-01/2, Urbroj 531- 04-1-2-1/1-23-31. Za preračunavanje valute euro u valutu kuna koriste podaci o srednjem tečaju HNB-a na prvi dan sljedećeg mjeseca. Do redovne izmjene Pravilnika koji u st. 5. čl. 68. propisuje način zaokruživanja procijenjenih vrijednosti u kunama, potrebno je iskazivanje procijenjenih vrijednosti provoditi zaokruživanjem na sljedeći način: a) vrijednosti do 1.000,00 EUR na cijele brojeve, b) vrijednosti veće od 1.000,00 EUR do 10.000,00 EUR na cijele desetice, c) vrijednosti veće od 10.000,00 EUR do 100.000,00 EUR na cijele stotice, d) vrijednosti veće od 100.000,00 EUR do 1.000.000,00 EUR na cijele tisućice, e) vrijednosti veće od 1.000.000,00 EUR do 10.000.000,00 EUR na cijele deset tisućice, f) vrijednosti veće od 10.000.000,00 EUR na cijele sto tisućice. Slijedom navedenog, sveukupna procijenjena tržišna vrijednost zakupnine predmetnog poslovnog prostora u razdoblju od 1. travnja 2021. godine do 30. rujna 2023. godine iznosi 43.571,48 € zaokruženo 43.600,00 €, a do kraja godine odnosno za period od 01.04.2021. do 31.12.2023. u iznosu od 48.420,43 € zaokruženo 48.400,00 €. Zaključno vještak je naveo kako je predmetni poslovni prostor smješten u dvorišnoj zgradi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je utvrđena neto korisna površina predmetnog poslovnog prostora od 145,76 m2 temeljem izmjere vanjskih gabarita zgrade, a da je procijenjena ukupna tržišna vrijednost zakupa u razdoblju od 1. travnja 2021. godine do 30. rujna 2023. godine u ukupnom (zaokruženom) iznosu od 43.600,00 €.

26. Na ročištu dana 29. svibnja 2024. vještak je odgovorio na prigovore i pitanja tuženika te je naveo vezano za identifikaciju same nekretnine kako je u trenutku kada je rađen nalaz i mišljenje i pribavljala podatke iz zemljišnih knjiga te da je predmetna nekretnina bila upisana u k. o. [katastarska općina] z. k. ul. [broj ZK uloška] i to broj čestice [katastarska čestica] te sam taj z.k. izvadak dostavila u prilogu nalaza i mišljenja na strani 24. Vještak je potvrdio kako je u međuvremenu taj zemljišno knjižni uložak utrnut te se sada predmetna nekretnina nalazi upisana u k. o. [katastarska općina] z.k.ul. Centar Novi pod istim brojem katastarske čestice slijedom čega u tom dijelu ispravlja svoj nalaz i mišljenje. Vezano za navode tuženika da se adresa [adresa] nalazi na z. k. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška] vještak je naveo kako predmetnu česticu nije identificirao prema adresi već putem katastarskog plana i utvrđenja broja katastarske čestice kao i na licu mjesta prilikom očevida, a što je sve vidljivo u nalazu i mišljenu na stani 8 i 9 nalaza i mišljenja. Vezano za prigovor da nije premjerena unutrašnja površina nekretnine vještak je naveo kako je na očevidu bio zajedno sa sudom i pun. tužitelja te pri dolasku na predmetnu nekretninu ih se nije nije pustilo u istu nekretninu iako su se ljudi vidjeli u unutrašnjosti nekretnine jer su se vidjele ruke ljudi unutra. Vještak je stoga, a kao što je sve navedeno u nalazu i mišljenju izmjerio vanjsku površinu te je od toga odbio 20% površine koji se odnosi na vanjske pregradne zidove te je temeljem tog dobila unutrašnju površinu, a što je sve objašnjeno na listu 15 nalaza i mišljenja. To je po pravilima struke se može na ovaj način izvršiti procjena površine, a posebice ukoliko osoba ne dopušta ulazak u prostor nekretnine. Vezano za stubište i sanitarni čvor koje tuženik navodi u svojem prigovoru vještak je naveo kako se isti ne mogu odbiti od površine već su sastavni dio predmetnog poslovnog prostora. Kakvoća kao i tehnički opis predmetne nekretnine utvrđen je prema fotografijama koje su dostavljene u nalazu, imajući u vidu stanje iste utvrđenom vanjskim izvidom kao i pod pretpostavkom prosječnog održavanja, trošenja i korištenja objekta u skladu s vremenom nastanka svakog pojedinog dijela i njegovom namjenom. U odnosu na prigovor o točnoj godini izgradnji vještak navodi kako isto nije od značaja obzirom je procijenjen zakup predmetnog prostora koristeći poredbene nekretnine starijeg vremena izgradnje odnosno izgrađene do 1925. godine. Procjena vrijednosti zakupnina nekretnina može se odrediti i temeljem vanjskog izvida. U odnosu na prigovor da je neosnovano povećana mjesečna cijena zakupa vještak je naveo kako to nije točno. Međuvremensko izjednačenje provodi se putem indeksa koji objavljuje Državni zavod za statistiku obzirom da ne postoje drugi statistički podaci sa kojima bi se međuvremenski izjednačile poslovne nekretnine. Cijena mjesečnog zakupa nije bezrazložno uvećana već je međuvremenski izjednačena, a sve u skladu sa Zakonom o procijeni vrijednosti nekretnina i pripadajućim Pravilnikom metodama procjene vrijednosti nekretnine. U vrijeme izrade nalaza nije vršila uvid u izvadak iz zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] z. k. ul. [broj ZK uloška], a koji se odnosi na stambenu zgradu na adresi [adresa] jer nalaz i mišljenje nije rađen prema adresi već prema točno određenoj nekretnini za koju je utvrđena z. k. česticu [katastarska čestica], a koja je sada upisana u k. o. [katastarska općina]. Vezano za predmetnu česticu 2065/1 kao opis odnosno oznaka zemljišta piše Dalmatinska ulica. Vještak je nadalje naveo kako njegov zadatak nije bio utvrđivanje kada su snimljene fotografije pa do nije procjenjivala međutim iz istih je razvidno da se radi o proljetnim radionicama te se klikom na njih pretpostavlja može utvrditi kada je to bilo, a definitivno se radilo o novijim fotografijama. Napomenuo je vještak kako je njemu bio ulaz u nekretninu onemogućen od stane tuženika slijedom čega je izrađen pisani nalaz i mišljenje onako kako je jedino moguće, a to je temeljem vanjskog izvida. U spisu je uočila neslaganja u pogledu površina između parničnih stranaka te je uočila da je tužitelj u tužbi naveo da tuženik koristi 80 m2. Nadalje, vještak je naveo kako se Bazni indeks Državnog zavoda za statistiku odnosi na kretanje cijena stambenih nekretnina, no isti se primjenjuje i prilikom međuvremenskog izjednačenja zakupa poslovnih nekretnina obzirom da ne postoji drugi. Ovdje se priča o kretanju tržišta nekretnina, a pod to spada kako kretanje cijena nekretnina za kupoprodaju tako i za zakup. Nadalje, vještak je naveo da ukoliko tuženik dostavi statističke podatke za kretanje cijena zakupa nekretnina a koji su službeno priznati, da će ih primijeniti i uskladiti svoj nalaz i mišljenje. Od Grada Zagreba i to Stručne službe gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje je vještak pribavio pribavila izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena-zakup poslovno prostora a kako bi temeljem tog izvatka mogla usporediti cijene zakupa sličnih nekretnina te procijeniti zakup za ovu konkretnu nekretninu. Napominjem da sam ja upravo od tog Gradskog ureda zatražila izdavanje tog izvatka upravo za ovu konkretnu nekretninu a sve sukladno Zakonu.

27. Na istom ročištu tužitelj je tražio od vještaka da izračuna naknadu za korištenje predmetne nekretnine i to za period od 01. travnja 2021. do zaključno 31. srpnja 2022. za površinu od 80 m2, a u kojem periodu je sigurno tuženik koristio najmanje tu površinu predmetne nekretnine, a od kolovoza 2022. do zadnjeg mjeseca obuhvaćen tužbenim zahtjevom naknadu za korištenje cijele površine nekretnine obzirom da je tužitelj onemogućen pristupiti u cijelu nekretninu te ju koristiti. Kako vještak istu nije mogao izračunati na ročištu, napravio je dopunu nalaza i mišljenja.

28. Iz Dopune nalaz i mišljenja razvidno je kako vještak izračunao naknadu za predmetni prostor u periodu od 01.04.2021. do zaključno 31.07.2022. za površinu od 80 m2 te je utvrdio kako bi mjesečna zakupnina u tom periodu iznosila za površinu od 80,00 m2 za travnja 2021. iznos 677,93 €, za svibanj 2021. iznosi 677,93 €, za lipanj 2021. iznosi 687,04 €, za srpanj 2021. iznosi 687,04 €, za kolovoza 2021. iznosi 687,04 €, za rujan 2021. iznosi 703,57 €, za listopad 2021. 703,57 €, za studeni 2021. iznosi 703,57 €, prosinac 2021. 749,39 €, siječanj 2022. iznosi 749,39 €, veljača 2022. iznosi 749,39 €, za ožujak 2022. iznosi 778,23 €, za travanj 2022. iznosi 778,23 €, za svibanj 2022. iznosi 778,23 €, za lipanj 2022. 810,18 €, za srpanj 2022. iznosi 810,18 €, odnosno za cijeli period ukupno 11.730,94 €, međutim zbrajanjem mjesečnih zakupnina dođe se do zbroja od 11.730,91 €, a ne 11.730,94 €, što je očita omaška u zbrajanju vještaka, no navedena omaška je umanjuje izrađeni nalaz i mišljenje. Nadalje, za period od 01.08.2022. do 30.09.2023. za korištenje predmetne nekretnine za površinu 145,76 m2 vještak je u dopuni nalaza i mišljenja naveo kako bi naknada iznosila ukupno 22.197,72 €, no međutim zbrajanjem mjesečnih zakupnina za navedeni period razvidno je kako je točan zbroj 22.197,67 €, a ne 22.197,72 €. Nadalje, vještak je u dopuni nalaz i mišljenja procijenio sveukupnu tržišnu vrijednost zakupa od 01.04.2021. do 30.09.2023.u iznosu od 33.928,65 € (iako bi točan zbroj iznosio 33.928,58 €) te ga je zaokružio na iznos od 33.900,00 €.

29. Nadalje, na ročištu dana 03. listopada 2024. vještak se dodatno očitovao na prigovore i pitanja tuženika te je naveo kako tuženik zapravo prigovara kako vještak nije izmjerio unutrašnju površinu predmetne nekretnine što smatra neprimjereno obzirom na činjenicu da prilikom dolaska na očevid tuženik nije osigurao da se može ući u predmetni prostor dapače vidjela se osoba koja se nalazila u predmetnoj nekretnini i koja nije htjela otvoriti vrata i pustiti kako sud tako i vještaka da uđe u nekretninu. U odnosu na ostale prigovore vještak je ostao kod svih očitovanja koja je dano već na ročištu 29. svibnja 2024. godine te ja naveo kako su nalaz i mišljenje kao i dopuna izrađeni sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina kao i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnine.

30. Sud je nalaz i mišljenje kao i očitovanje vještaka prihvatio u cijelosti iz razloga što je vještak svoje mišljenje iznio savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine te je u cijelosti argumentirano otklonio sve istaknute prigovore i odgovorio na sva pitanja tužitelja te je ustrajao u cijelosti kod danog nalaza i mišljenja kao i kod njegove dopune.

31. Naime, ovdje valja napomenuti kako je vještak izračunato površinu predmetne nekretninu sukladno pravilima struke obzirom da ga je upravo tuženik onemogućio da ulaskom u prostor izmjeri unutrašnju površinu predmetne nekretnine. Sukladno tome je vještak izmjerivši vanjske gabarite predmetne nekretnine izmjerio tlocrtnu površinu (6,52 m x 14,42 m = 94 m2) koja odgovara tlocrtnoj površini predmetne nekretnine upisanoj u katastarskom operatu odnosno 94 m2. Istu tlocrtnu površinu je umanjio za 20% kako bi dobio unutarnju površinu prostora bez uključenih kako vanjskih tako i pregradnih zidova slijedom čega je dobio površinu od 78,33 m2 za unutarnji prostor prizemlja: 94,00 m2 / 1,2 = 78,33 m2. Nadalje, vještak je izračunao prostor stubišta (6,52-2,00) x 2,00 = 9,04 m2 te je izračunao kako u potkrovlju dio površine se odnosi na prostor čija je visina niža od 2,00 m (1,30 x (14,42-2,00) = 16,15 m2), a koja površina se u tom slučaju obračunava uz koeficijent od 0,75. Dakle površina kat/potkrovlje vještak je obračunao tako da je od tlocrtne površine od 94,00 m2 oduzeo površinu stubišta (9,04 m2) te je oduzeo površinu na kojoj je visina manja od 2 m (16,15 m2) jer ta površina se ne može uzeti u obzir u cijelosti već se treba obračunati s koeficijentom od 0,75 pa se uvažavajući taj koeficijent takva površine iznosi 12,11 m2 (16,15 m2 x 0,75). Tako utvrđenu površinu vještak je umanjio za 20% kako bi dobio unutarnju površinu prostora bez uključenih kako vanjskih tako i pregradnih zidova slijedom čega je izračunao kako površina unutarnjeg prostora potkrovlja iznosi 67,43 m2. Dakle, vještak je utvrdio kako nekretnina ima ukupnu neto površinu u iznosu od 145,76 m2 (78,33 m2-prizemlje + 67,43 m2-kat/potkrovlje), što je sud prihvatio obzirom da je isto izračunato prema pravilima struke.

32. Ovdje valja napomenuti kako tužitelj za period od travnja 2021. do zaključno srpnja 2022. potražuje naknadu za korištenje predmetne nekretnine u površini od najmanje 80 m2, a nakon toga naknadu za korištenje cijele predmetne nekretnine.

33. Sud je iz tužbe od 15. srpnja 2022. koju je ovdje tuženik podnio pred Općinskim građanskim sudom utvrdio kako je ovdje tuženik do pisanja te tužbe koristio cijelo prizemlje predmetne nekretnine te najmanje jednu prostoriju na katu, obzirom da je utvrđeno iz nalaza i mišljenja vještaka kako prizemlje ima unutarnju površinu od 78,33 m2, a da je iz tužbe razvidno da je ovdje tuženik koristio i prostoriju na katu, sud je prihvatio navode tužitelja da je tuženik u periodu od travnja 2021. do zaključno srpnja 2022. koristio najmanje 80 m2. Nadalje, valja napomenuti kako je tuženik u istoj tužbi naveo kako je ovdje tužitelj 01.07.2022. ušao u prostor i promijenio bravu uz pomoć bravara, a što je potvrdila u svojem iskazu i svjedokinja EG koja je navela da su se poslužili institutom samopomoći, da je tužitelj poslije toga ponovno predao ključ tuženika, koji je potom poslije toga u srpnju 2022. ponovno izmijenio bravu te tužitelja nije više puštao u nekretninu, čime je tuženik od nepoznatog datuma u srpnju 2022. bio u posjedu cijele nekretnine. Iako je tuženik nepoznatog datuma u srpnju ušao u posjed cijele nekretnine, tužitelj potražuje od tuženika naknadu za korištenje cijele nekretnine od kolovoza 2022.

34. U odnosu na identifikaciju predmetne nekretnine sud je utvrdio kako je tužitelj utužio korištenje naknade za nekretninu označene kao z. k. č. br. [katastarska čestica], površine 626 m2 (od čega dječje igralište površine 532 m2, dvorišna zgrada površine 94 m2), upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te je o dostavio u spis izvadak iz zemljišne knjige. Prilikom očevida nekretnina je identificirana sukladno broju zemljišno knjižne čestice, katastarskoj općini u zemljišno knjižnom ulošku. Tuženik je tijekom postupka sporio identitet nekretnine navodeći cijelo vrijeme adrese [adresa] pa je tako prilikom određivanja očevida naveo da nije jasno zašto je uviđaj određen za nekretninu na adresi [adresa], ako u Posjedovnom listu piše Dalmatinska ulica. Iz rješenja o očevidu razvidno je da se očevid određuje na čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, nekretnine se označavaju upravo brojem zemljišno knjižne čestice, katastarskom općinom u zemljišno knjižnim uloškom pojedinom Zemljišnog knjižnog suda, dok adresa nije valjani način identifikacije nekretnine. Također valja napomenuti kako je nakon što je proveden očevid te nakon što je vještak izradio nalaz i mišljenje došlo do utrnuća zemljišno knjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je predmetna nekretnina upisana u novi zemljišno knjižni uložak i to k. o. [katastarska općina] pod istim brojem katastarske čestice. Uvidom u sustav uređena zemlja razvidno je kako je tužitelj upravo upisan kao vlasnik predmetne nekretnine zkč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška]. U odnosu na procjenu naknadu za korištenje nekretnine sud je prihvatio istu procjenu vještaka obzirom da je utvrdio kako je vještak izradio procjenu naknade uz primjenu poredbene metode sukladno odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnine (Narodne novine 78/15) kao i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnine (Narodne novine 105/15) te sukladno ranije navedenom zakonu i pravilniku je primijenio međuvremensko izjednačenje putem indeksa koji objavljuje Državni zavod za statistiku.

35. Nadalje, ovdje valja napomenuti kako je temeljem provedenog dokaznog postupka sud utvrdio kako je tuženiku, odnosno njegovom predniku bilo dopušteno koristiti prostoriju u predmetnoj nekretnini tijekom 1997. Međutim tužitelj mu se nakon što je upisan u zemljišne knjige kao vlasnik predmetne nekretnine obradio e-maila od 22.04.2021. u kojem ga obavještava da je on postao vlasnik te traži da se iseli iz prostora, a koji mail je tuženik zaprimio najkasnije 27. travnja 2021. kada je odgovorio tužitelju. Tuženik je od navedene obavijestio nastavio koristiti predmetni prostor prvo na način da je koristio prizemlje i jednu prostoriju što je najmanje 80 m2, nakon čega je 01.07.2022. tužitelj koristio institut samopomoći promijenio bravu nakon čega je tuženik u srpnju 2022. ponovno ušao u posjed nekretnine promijenivši ponovno bravu i isključivši tužitelja u cijelosti u korištenju predmetne nekretnine čime je tuženik bio u prostoru cijele nekretnine.

36. Koristeći na taj način predmetnu nekretninu tuženik je koristio istu bez valjane pravne osnove, tako je u ovom predmetu valja primijeniti odredbu čl. 165. st. 1. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje u tekstu ZV) koja propisuje kako nepošteni posjednik tuđe stvari mora stvar predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario, dok je stavkom 6. propisano da od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.

37. Dakle, iako je tuženik imao odobrenje koristiti predmetnu nekretninu, u trenutku kada je tuženik saznao da je tužitelj postao vlasnik predmetne nekretnine te da ga traži da se iseli isti je postao nepošteni posjednik.

38. Slijedom navedenog, tužiteljev zahtjev, po svojoj pravnoj naravi, predstavlja zahtjev za naknadu zbog upotrebe tuđe stvari u svoju korist. Naime, tuženik je, koristio tužiteljevu nekretninu, čime je u odnosu na tužitelja postao nepošteni posjednik, pri čemu upotrijebljena stvar i dalje ima svoj očuvani identitet i njeno je vraćanje moguće. Stoga u ovom konkretnom slučaju tužitelj ima pravo, neovisno od prava na naknadu štete, potraživati od tuženika kao nepoštenog posjednika i korist koju je on imao uslijed upotrebe tuđe stvari, sve prema čl. 165. st. 1. ZV-a.

39. Kako je tuženik koristio predmetni prostor bez valjane osnove tako je isti bio dužan vratiti sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja, a koju korist predstavlja zakupnina koju bi tuženik morao plaćat da je sklopio ugovor o zakupu.

40. Obzirom da isti nije pošteni posjednik, tako tuženik nema pravo retencije predmetne nekretnine sukladno čl. 164. st. 1. ZV-a.

41. U odnosu na prigovor visine tužbenog zahtjeva, valja navesti kako je sud temeljem provedenog vještačenja utvrdio kako bi naknada za korištenje predmetne nekretnine u periodu od 01.04.2021. do zaključno 31.07.2022. za površinu od 80 m2 iznosila za travnja 2021. iznos 677,93 €, za svibanj 2021. iznosi 677,93 €, za lipanj 2021. iznosi 687,04 €, za srpanj 2021. iznosi 687,04 €, za kolovoza 2021. iznosi 687,04 €, za rujan 2021. iznosi 703,57 €, za listopad 2021. 703,57 €, za studeni 2021. iznosi 703,57 €, prosinac 2021. 749,39 €, siječanj 2022. iznosi 749,39 €, veljača 2022. iznosi 749,39 €, za ožujak 2022. iznosi 778,23 €, za travanj 2022. iznosi 778,23 €, za svibanj 2022. iznosi 778,23 €, za lipanj 2022. 810,18 €, za srpanj 2022. iznosi 810,18 €, što sveukupno iznosi 11.730,91 €, a da za period od 01.08.2022. do 30.09.2023. za korištenje predmetne nekretnine za površinu 145,76 m2 bi naknada iznosila za kolovoza 2022. iznosi 1.476,16. €, za rujan 2022. iznosi 1.570,32 €, za listopad 2022. iznosi 1.570,32 €, za studeni 2022. iznosi 1.570,32 €, za prosinac 2022. iznosi 1.565,46 €, za siječanj 2023. iznosi 1.565,46 €, za veljaču 2023. iznosi 1.565,46 €, za ožujak 2023. iznosi 1.616,31 €, za travanj 2023. iznosi 1.616,31 €, za svibanj 2023. iznosi 1.616,31 €, za lipanj 2023. iznosi 1.616,31 €, za srpanj 2023. iznosi 1.616,31 €, za kolovoz 2023. iznosi 1.616,31 €, za rujan 2023. iznosi 1.616,31 €, odnosno ukupno 22.197,67 € pa bi u tom slučaju procijenjena sveukupna tržišna vrijednost zakupa od 01.04.2021. do 30.09.2023. iznosila 33.928,58 €. Sud je prihvatio mjesečno utvrđene zakupnine koje je vještak procijenio u svojem nalazu i mišljenju.

42. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio kako je osnovano potraživanje tužitelja u ukupnom iznosu od 33.928,58 € za koristi koju je tuženik imao od korištenja tužiteljeve nekretnine tijekom vremenskog period od travnja 2021. do zaključno rujna 2023. pa je u tom dijelu usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev te je odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

43. Također valja napomenuti kako tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje od tuženika zatezne kamate na naknadu koristi od korištenje nekretnine u utuženom periodu na način da mu isplaćuje zatezne kamate tekuće za svaki mjesec počam od 1. dana u slijedećem mjesecu do isplate. U odnosu na sporedno potraživanje s osnove zakonskih zateznih kamata, tužitelj nema pravo na zatezne kamate za razdoblje prije podnošenja tužbe tuženiku odnosno zahtjeva za mirno rješenje spora tuženiku. Prema pravnom shvaćanju koje je prihvaćeno na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 16. lipnja 2021., tražbina vlasnika prema nepoštenom posjedniku po osnovi naknade koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja stvari dospijeva danom podnošenja zahtjeva za naknadu. U konkretnom slučaju, tužitelj uz tužbu nije priložio zahtjev za mirno rješenje spora iz kojeg bi proizlazilo da je prije pokretanja predmetnog postupka dostavio tuženiku zahtjev kojim potražuje isplatu utuženog iznosa. Stoga je valjalo zaključiti da je predmetna tražbina dospjela najkasnije danom podnošenja tuženiku tužbe na odgovor (članak 183. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/18, 126/21; dalje: ZOO). Stoga je ovaj sud dosudio tužitelju zakonske zatezne kamate na mjesečne iznose naknade za prvotno utuženi period od dana 18. kolovoza 2022. (dan dostave tužbe tuženiku) do isplate i to za tražbinu postavljenu prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom odnosno za period od travnja 2021. do zaključno lipnja 2022., dok za period od srpnja 2022. do zaključno veljače 2023. je sud dosudio zakonske zatezne kamate na mjesečne iznose naknade od 29. ožujka 2023. kojeg dana je tuženiku uručen podnesak od 14. ožujka 2023. u kojem je preinačena tužba i tužbeni zahtjev, a za period od ožujka 2023. do zaključno rujna 2023. od dana 04. veljače 2024. kada je tuženiku uručen podneska od 17.01.2024. u kojem je preinačena tužba i tužbeni zahtjev. Odluka o visini zatezne kamate temeljem čl. 29. st. 2. ZOO-a uz uvećanje stope za ostale odnose obzirom da se radi o stjecanju bez osnove. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I/ izreke presude.

44. Sud je odbio djelomično konačno postavljeni tužbeni zahtjev u odnosu na zakonske zatezne kamate za razdoblje prije dostave tuženiku tužbe i podneska od 14.03.2023. i 17.01.2024. kojim se preinačavaju tužba i tužbeni zahtjev te je odlučio kao pod točkom II/ izreke ove presude.

45. Prilikom odlučivanja o trošku sud je uzeo u obzir da tužitelj nije uspio u sporu po konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u razmjerno neznatnom dijelu, stoga mu je tuženik dužan naknaditi trošak postupka sukladno čl. 154. st. 5. ZPP-a.

46. Sukladno čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne Novine», broj 138/23, dalje u tekstu Tarifa) te konačno postavljenoj vrijednosti spora, sud je tužitelju dodijelio trošak sastava tužbe po punomoćniku u zatraženom iznosu od 500,00 € (Tbr. 7 i Tbr. 54. Tarife), trošak podnesaka od 04.11.2022., 14.3.2023. u zatraženom iznosu od 500,00 € (Tbr. 8/1 i Tbr. 54. Tarife), trošak podnesaka od 17.01.2024. i 09.07.2024. u iznosu od 1.000,00 € (Tbr. 8/1 i Tbr. 54. Tarife), trošak podneska od 05.09.2023. u iznosu od 200,00 € (Tbr. 8/3 i Tbr. 54. Tarife), trošak podneska od 19.07.2024. u iznosu od 500,00 € (Tbr. 8/3 i Tbr. 54. Tarife), troška zastupanja na ročištima 28.03.2023., 11.05.2023. za svaki iznos od 500,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 50 Tarife), trošak zastupanja na očevidu u iznosu od 500,00 € (Tbr. 9/7 i Tbr. 54 Tarife), trošak zastupanja na ročištima dana 29.05.2024., 03.10.2024. i 25.10.2024. za svaki iznos od 1.000,00 € (tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife), što ukupno iznosi 8.700,00 € što uvećano za PDV sukladno Tbr. 46 Tarife iznosi 10.875,00 €. Nadalje, tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 119,10 € kao i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 119,10 € sve sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23) i Uredba o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/23) te je dodijeljen trošak vještačenja u iznosu od 800,00 €, trošak dopune vještačenja u iznosu od 40,00 €, trošak pristupa vještaka na ročište dana 03.10.2024. u iznosu od 26,54 € te trošak očevida u iznosu od 49,48 €. Slijedom navedenog tužitelju je dodijeljen trošak u iznosu od 12.029,22 €, a na koji trošak je dosuđena i zatezna kamata od dana donošenja presude sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose obzirom da se radi o troškovima postupka te je stoga odlučeno kao pod točkom III/ izreke ove presude.

47. Tužitelju nije priznat trošak podneska od 26.07.2022. kojim dostavlja nalog da je uplaćene sudske pristojba na tužbu, trošak sastava podneska od 02.08.2023. u kojem navodi da mu je prihvatljiv predujam za vještačenje, podneska od 19.10.2023. u kojem se tužitelj očituje kako tuženik odugovlači postupak , podneska od 20.12.2023. kojim dostavlja u spis nalog o uplati troškova za očevid te podneska od 19.06.2024. kojim dostavlja u spis uplaćen predujam za trošak dodatnog vještačenja, obzirom da je sud cijenio kako navedeni podnesci sukladno čl. 155. ZPP-a nisu bili potrebni za vođenje ove parnice. Nadalje, sud je djelomično odbio tužitelja za trošak podneska od 19.07.2024. obzirom da je tužitelj za isti podnesak tražio trošak obrazloženog podneska iz Tbr. 8/1 Tarife, koji propisuje kako se u prvostupanjskom postupku odvjetniku pripada ta nagrada samo za 4 podneska. Kako je sud već dodijelio trošak obrazloženog podneska po Tbr. 8/1 za podneske 04.11.2022., 14.03.2023., 17.01.2024. i 09.07.2024., dakle za 4 podneska tako za podnesak od 19.07.2024. nije moguće dodijeliti nagradu sukladno Tbr. 8/1 pa je dodijelio tužitelju trošak sukladno Tbr. 8/3 Tarife koja propisuje da se dodjeljuje 50% nagrade iz Tbr. 7. Tarife za ostale obrazložene podneske. Sud je odbio djelomično tužitelj za trošak očevida obzirom da je uvidom u spis utvrđeno kako je utrošeno za trošak očevida 49,48 €, a ne 50,00 € koliko je tužitelj uplatio kao predujam te je tužitelju vraćen ostatak predujma. Također je tužitelj djelomično odbijen za trošak uplaćenog predujam za dopunu dopune vještačenja u iznosu od 40,00 € obzirom da u spisu ne postoji dokaz o uplati iste, a niti provjerom kroz računovodstvo isto nije utvrđeno, već postoji uplata tužitelja za podmirenje trošak pristupa vještaka na ročište dana 03.10.2024. u iznosu od 26,54 € povodom dopune vještačenja, slijedom čega je tužitelju dodijeljen upravo navedeni iznos od 26,54 €, dok je za ostatak tužitelj odbijen.

48. Slijedom svega navedenog sud je odlučio o trošku postupku kao pod točkom III/ i IV/ izreke ove presude.

U Zagrebu 28. studenog 2024. godine

S u d a c:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. Tužitelju po pun., uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

2. Tuženiku po pun.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte