REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P Ob-242/2021-135
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Miše, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Jukiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene-protutužiteljice FD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Barbari Knežević, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui u Zagrebu, radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju za mlt. ČDF, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa poseban skrbnik ZD iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, nakon održane glavne rasprave, zaključene 16. listopada 2024., u prisutnosti stranaka osobno, punomoćnika tužitelja odvjetnika Hrvoja Jukića i odvjetnice Maje Zvačko Vuleta u zamjeni za punomoćnicu tužene odvjetnicu Barbaru Knežević, a u odsutnosti uredno pozvanih posebnog skrbnika i predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Maksimir, 28. studenoga 2024.
p r e s u d i o j e
I. Zajedničko dijete stranaka mlt. FDF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2020., stanovat će s ocem ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa].
II. Osobni odnosi mlt. ZDF s majkom FD, OIB: [osobni identifikacijski broj] održavat će se kako slijedi:
- svaki drugi vikend na način da će majka preuzeti dijete iz vrtića u petak u 16,00 sati te ga vratiti na adresu stanovanja oca u nedjelju u 18,00 sati,
- u tjednu kada dijete vikend provodi s majkom, majka će preuzeti dijete iz vrtića u srijedu u 16,00 sati te ga vratiti na adresu stanovanja oca isti dan u 19,00 sati,
- u tjednu kada dijete vikend provodi s ocem, majka će preuzeti dijete iz vrtića u srijedu u 16,00 sati i odvesti ga u četvrtak ujutro u vrtić,
- tijekom ljetnih praznika susreti i druženja s majkom odvijat će se neparne godine tijekom prve polovice srpnja i prve polovice kolovoza, a parne godine tijekom druge polovice srpnja i druge polovice kolovoza,
- tijekom zimskih, proljetnih i jesenskih praznika susreti i druženja s majkom odvijat će se neparne godine tijekom prve polovice praznika, a parne godine tijekom druge polovice praznika,
- svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji su neradni dani u Republici Hrvatskoj, osim onih koji su obuhvaćeni zimskim, proljetnim i jesenskim praznicima, na način da će majka dolaziti po dijete u 10,00 sati na adresu stanovanja oca i vraćati ga u 19,00 sati na istu adresu,
- roditelji će si međusobno omogućiti održavanje redovitog kontakta s djetetom putem telefonskih ili video poziva svaki dan u poslijepodnevnim satima kada dijete boravi kod drugog roditelja, s time da vrijeme trajanja razgovora treba biti u skladu s dobi djeteta.
III. Roditelji FD i ČD zajednički će ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. ODF.
IV. Nalaže se majci FD da za uzdržavanje mlt. ZDF plaća mjesečno iznos od 190,73 EUR počevši od 29. rujna 2023. do 27. studenoga 2024., a od 28. studenoga 2024. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti iznos od 350,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog obroka pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje kamatna stopa koje je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište kamatna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, za tri postotna poena, na tekući račun oca ČD.
V. Odbija se protutužbeni zahtjev protutužiteljice FD koji glasi: "1. Mlt. FDF, rođ. **.**.2020. OIB: [osobni identifikacijski broj] nastavit će stanovati s majkom na adresi [adresa].
2. Majka će u potpunosti samostalno izvršavati roditeljsku skrb za mlt. SDF.
3. Osobni odnosi oca ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], s mlt. ODF OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijat će se ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16,00 sati – 17,00 sati uz prisutnost majke FD, na neutralnom mjestu (park, igraonica ili slično), prema prethodnom dogovoru roditelja.
4. Otac ČD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dužan je doprinositi za uzdržavanje mlt. ZDF, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2020. iznos od 1.500,00 kn mjesečno, počevši od 20. kolovoza 2020.g., pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti najkasnije do svakog 15-og u mjesecu, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje po stopi za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, računajući od dana dospjelosti svakog pojedinog mjesečnog iznosa, pa do isplate, s time da je dospjele iznose dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, a ostale kako budu dospijevali, do svakog 15-og u mjesecu na tekući račun majke.
5. Tužitelj-protutuženik je dužan tuženoj-protutužiteljici nadoknaditi parnični trošak ovog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom po stopi zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osoba javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."
VI. Nalaže se tuženoj nadoknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 500,00 EUR u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi i uzdržavanju za zajedničko mlt. dijete SDF. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi kako su odnosi između stranaka duboko poremećeni te je s tuženom, unatoč njegovom trudu da se postigne sporazum, postizanje dogovora nemoguće jer ista odbija bilo kakvo dogovaranje i kontinuirano potencira sukobe. Dalje, tužena je protivno volji i uz protivljenje tužitelja htjela djetetu dati vlastito prezime te je prilikom prijave imena u matičnu knjigu rođenih u prostorijama Općine Maksimir vrijeđala tužitelja i prijetila mu, zbog čega je i osuđena presudom Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj PpJ-2536/2020. Tužena je bez suglasnosti i bez znanja oca krstila mlt. kćer. Tužitelj ističe kako je tužena od samog početka svojim postupanjima otuđivala dijete, nije omogućavala ocu susrete i druženja uvjetujući da se kontakti mogu održavati samo u njezinom stanu, pri čemu bi ga čak i snimala. Tužitelj navodi da je u mogućnosti svakodnevno skrbiti o mlt. FDF, da je posao koji radi takve prirode da može raditi od kuće i prilagoditi radno vrijeme potrebama djeteta, a da su mu spremni pomoći i članovi obitelji.
Stoga, tužitelj predlaže sudu da donese odluku prema kojoj će dijete stanovati s ocem, a s majkom ostvarivati susrete i druženja. Prema konačno postavljenom zahtjevu tužitelj predlaže sudu da odredi da će mlt. FDF živjeti s njim, a susrete i druženja s majkom održavati na način da provodi s njom svaki drugi vikend od petka poslije vrtića do nedjelje u 19,00 sati, u tjednu kada slijedi vikend s majkom srijedom od 14,00 do 19,00 sati, u tjednu kada ne provodi vikend s majkom utorkom i četvrtkom od 14,00 do 19,00 sati, sedam dana u srpnju i sedam dana u kolovozu. Predlaže odrediti uzdržavanje u iznosu od 350,00 EUR mjesečno počevši od rujna 2023. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti.
2. Tužena se protivi tužbenom zahtjevu i navodi kako je u više navrata pozivala tužitelja da sporazumno riješe spor o roditeljskoj skrbi te mu je poslala prijedlog Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, na koji se on nije nikada očitovao. Ističe da je tužitelj nakon rođenja djeteta došao samo jednom vidjeti dijete, a razlog čemu nije ona već isključivo volja tužitelja. Zahtjeve tužitelja da uzme dijete u dobi od 2 mjeseca i da ga vrati nakon par sati smatrala je nerazumnim. Navodi kako je unatoč činjenici da je ukazivala ocu da njegovi zahtjevi nisu razumni, isti inzistirao da uzme dijete i vrati nakon nekoliko sati. Tužena nadalje navodi da ju je tužitelj trudnu izbacio iz stana zbog čega je osuđen dana 22. siječnja 2020. Većinu trudnoće je iznijela sama, tužitelj nije bio uključen. Ističe da se nakon začeća odlučila vratiti u Zagreb jer je živjela i radila u [adresa], a sa tužiteljem je planirala zajednički život. Međutim, kako se stranke nisu dobro poznavale došlo je do prekida. Navodi da je od samog tužitelja saznala da je pravomoćno kazneno osuđen zbog proizvodnje i distribucije narkotika, a da je i sama tijekom zajedničkog života u stanu pronalazila nepoznate supstance te je pozvala tužitelja da ih ukloni, što nije htio učiniti, već ju je izbacio iz stana. Tužena u protutužbenom zahtjevu predlaže da sud donese presudu prema kojoj će dijete stranaka stanovati s majkom i majka će samostalno ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. djetetom, uz održavanje susreta i druženja s ocem.
3. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Maksimir je rješenjem od 1. travnja 2021. mlt. KDF imenovao posebnog skrbnika ZD, zaposlenika Centra za posebno skrbništvo Zagreb.
4. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju priloženu spisu, nekoliko puta je pribavljao mišljenje i prijedlog stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Maksimir (dalje Zavod), provedeno je multidisciplinarno vještačenje po vještacima prof. OD i prof.dr.sc. SD, izvršen je uvid u dopunu nalaza i mišljenja prof. OD i prof.dr.sc. SD, saslušani su vještaci i parnične stranke.
5. Tijekom postupka, na ročištu održanom 10. lipnja 2021. uz suglasnost svih stranaka u postupku, sud je donio privremenu mjeru kojom je odredio da će mlt. FDF stanovati s majkom FD te odredio način i dinamiku održavanja osobnih odnosa djeteta s ocem, na način da su osobni odnosi određeni utorkom i četvrtkom od 16,00 do 18,00 sati te svaku drugu subotu i nedjelju od 16,00 do 18,00 sati. Rješenjem o privremenoj mjeri određeno je ČD plaćanje iznosa od 1.200,00 kn mjesečno na ime uzdržavanja za mlt. FDF, počevši od 1. srpnja 2021. pa nadalje. Stranke su tada predložile određivanje privremene mjere u skladu s prijedlogom Zavoda.
6. Međutim, kako su se u međuvremenu okolnosti promijenile odnosno majka je u prosincu 2021. godine otišla živjeti i raditi u Ujedinjene Arapske Emirate, sud je rješenjem od 20. travnja 2022. prema postignutom dogovoru roditelja na ročištu održanom 7. travnja 2022., uvažavajući nespornu činjenicu da dijete već neko vrijeme živi s ocem, kao i da majka živi i radi u inozemstvu, donio novu privremenu mjeru kojom je odredio da će mlt. dijete stranaka stanovati s ocem, a osobni odnosi s majkom određeni su neizravno putem video veze u trajanju do sat vremena svakodnevno, a kada majka boravi u [adresa] u trajanju do pet dana na način da će dijete svih pet dana provesti s majkom. Rješenjem od **.**.2022. FD određeno je plaćanje iznosa od 1.200,00 kn za mlt. FDF mjesečno na ime njezinog uzdržavanja, počevši od 20. travnja 2022. pa nadalje. Navedena mjera postala je pravomoćna i ovršna 20. travnja 2022.
7. Nakon što se majka vratila u Republiku Hrvatsku bilo je nužno donijeti novu mjeru osiguranja odlukom s kojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem i mjere radi uzdržavanja. Rješenjem suda od 29. rujna 2023. ostvarivanje osobnih odnosa uređeno je u skladu s tada aktualnom obiteljskom situacijom. Sud je u skladu s prijedlogom Zavoda odredio da će mlt. FDF i nadalje stanovati s ocem. Osobni odnosi djeteta s majkom određeni su svaki prvi i treći vikend u mjesecu na način da majka preuzme dijete iz vrtića u petak u 16,00 sati i vrati na adresu oca u nedjelju u 18,00 sati; u tjednu kada dijete vikend provodi s majkom utorkom od 16,00 do 19,00 sati; u tjednu kada dijete vikend provodi s ocem od srijede, kada će majka preuzeti dijete iz vrtića, do petka ujutro, kada će ga odvesti u vrtić. Privremenom mjerom određen je i način ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s majkom tijekom ljetnih, zimskih, proljetnih i jesenskih praznika. Navedenim rješenjem donesena je i privremena mjera radi uzdržavanja, kojom je FD određeno plaćanje iznosa od 159,27 EUR mjesečno za mlt. FDF počevši od 29. rujna 2023. pa nadalje. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ob-79/2023 od 10. studenoga 2023. potvrđeno je rješenje o određivanju privremene mjere. Prema stajalištu Županijskog suda u Velikoj Gorici u interesu je djeteta da osobne odnose s majkom održava na način i u opsegu kako je to odredio prvostupanjski sud, obzirom ništa ne ukazuje da bi odnose trebalo reducirati, posebno neodržavanjem osobnih odnosa putem telefonskih ili video poziva (na čemu tužitelj posebno inzistira).
8. Ranijim mišljenjem i prijedlogom od 20. listopada 2021. (kada je mlt. FDF imala godinu i dva mjeseca) stručni tim Zavoda predlaže da dijete nastavi živjeti s majkom, a da osobne odnose s ocem ostvaruje prema dogovoru roditelja odnosno ukoliko dogovor izostane svaki utorak i četvrtak od 16,00 do 18,00 sati, svaki drugi vikend subotom i nedjeljom od 10,00 do 18,00 sati. U prijedlogu i mišljenju obrazloženo je da ukoliko otac pokaže angažman i interes te se osobni odnosi budu održavali redovito i u određenom opsegu, to će otvoriti pretpostavke za ostvarivanjem osobnih odnosa s prespavljivanjem. Mišljenje Zavoda je da roditelji trebaju zajednički ostvarivati roditeljsku skrb te na taj način pokazati jednaki angažman u izvršavanju roditeljskih dužnosti.
9. Rješenjem od 22. listopada 2021. sud je odredio provođenje kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja po stalnim sudskim vještacima prof.dr.sc. SD, psihijatru i prof. OD, psihologu te je nalaz i mišljenje dostavljeno u spis 19. siječnja 2022.
Zadatak vještaka bio je utvrditi psihologijsko-psihijatrijski status roditelja, procijeniti roditeljske sposobnosti stranaka, utvrditi obiteljsku dinamiku i odnos roditelja s djetetom.
U svrhu izrade nalaza i mišljenja vještaci su obavili razgovore sa svakim od roditelja te promotrili interakciju roditelja i djeteta.
U zaključcima mišljenja vještaci su naveli sljedeće:
Intelektualna efikasnost ČD je na iznadprosječnoj razini. Od kontrolnih ljestvica naglašena je ljestvica koja upućuje na izraženo racionalno odnosno logično postavljanje prema izazovima te dobru sposobnost tolerancije na frustraciju. Dobro kontrolira svoje reakcije te rijetko gubi kontrolu nad svojim emocijama. Potrebna je visoka razina stresa da bi doživio tjeskobu. U socijalnim je odnosima konformiranog ponašanja, često drugima prepušta vođenje. Energičan je i motiviran za napredak u životu. Psihologijsko-psihijatrijskim ispitivanjem kod oca nisu evidentirana odstupanja u smislu postojanja psihopatoloških fenomena koji bi se mogli podvesti pod bilo koju dijagnostičku kategoriju.
Otac je brižan prema djetetu, poticajan, blag, tolerantan.
Za FD se psihologijskim ispitivanjem utvrđuje da se radi o osobi čija je intelektualna efikasnost na razini boljeg prosjeka. Profil opisuje preosjetljivu i nepovjerljivu osobu. Strepi od stvarnih i zamišljenih prijetnji. Većinu vremena je anksiozna, a nerijetko i uzdrhtala i plačljiva. Preburno reagira i na blage stresove, odnosno teško prilagodljivo i modulirano izražava osjećaje, a u povodu većih udaraca takve osobe su sklone povlačenju u fantaziju. Navodi se kako ljudi s ovim profilom mogu iskazivati snažnu potrebu za naklonošću i ponašati se u odnosima pasivno- ovisno. Testovi ličnosti pokazuju kako se radi o osobi koja druge ljude vidi kao sebične i nepoštene, što joj služi kao opravdanje da se i sama tako ponaša. Doživljava posredno zadovoljstvo manipuliranjem drugim ljudima. Sama sebe nerealistično procjenjuje, voli biti u centru pažnje, nezadovoljna je ako drugi nešto od nje očekuju ili traže. Psihijatrijskim je pregledom opservirano da je psihomotorno lagano elevirana, doima se nižeg praga tolerancije na frustracije, specifično strukturirana. Nedostatnog je uvida i kritičnosti spram stanja u kojem se nalazi, sklona umanjivanju i racionalizacijama te pomalo i pseudofilozofskom načinu elaboriranja. Psihologijsko- psihijatrijskim ispitivanjem utvrđeno je kako majka pokazuje odstupanja u strukturi osobnosti koja se mogu podvesti pod dijagnostičku kategoriju emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti.
Vještaci u zaključku nalaza i mišljenja navode da je međusobni odnos roditelja duboko i trajno poremećen.
Odnos oba roditelja prema FDF opserviran tijekom vještačenja je brižan i topao. Vještaci su za FDF utvrdili da je rani psihomotorni razvoj u granicama prosjeka, uz bitan detalj da izostanak ikakvog smislenog glasanja upućuje na mogućnost kašnjenja u razvoju govora.
U nalazu se navodi da je ključna roditeljska kvaliteta koja čini razliku između zdravog i nezdravog roditeljskog postupanja sposobnost roditeljske empatije i to empatije za emocionalne potrebe djeteta i empatije za roditeljske potrebe drugog roditelja. Kada roditelj sebe smatra izuzetim od pravila koja vrijede za druge ljude, takav roditelj pokazuje narcisoidne osobine ličnosti. Narcisoidni roditelj nije u stanju osjetiti empatiju zato što narcisoidnoj/graničnoj ličnosti nedostaje sposobnost empatije i ne prepoznaje kada je potreban normalan empatičan odgovor. Takav je roditelj potpuno zaokupljen opravdavanjem legitimnosti svoje ljutnje prema drugom roditelju. Umjesto empatije, narcisoidni će roditelj zauzeti stav osude prema drugom roditelju i tvrditi da taj roditelj “zaslužuje“ patiti.
Provedenim vještačenjem takva su ponašanja zabilježena kod majke u dvije istaknute situacije (upis djeteta u vrtić bez pristanka oca, krštenje djeteta bez informiranja oca). Majka svojim stavom i svojim ponašanjem pokazuje odsutnost empatije prema potrebi svojeg djeteta za konstantnom figurom u životu tj. iznenada odlazi. Osim toga, činjenicom da oca nije upoznala s time da namjerava otići u potpunosti obezvrjeđuje njegovu ulogu oca. Vještakinje zaključuju kako su kod majke nađeni znakovi koji upućuju da su njezini roditeljski kapaciteti reducirani.
10. Tužitelj nije imao prigovore na nalaz i mišljenje vještaka. Tužena je nakon primitka nalaza i mišljenja vještaka isticala brojne prigovore, smatrajući da je sastavljen protivno pravilima struke. Također, predlaže pozvati vještake da odgovore na prigovore/pitanja te da ih se sasluša, a u kasnijem tijeku postupka predlaže provođenje dopunskog vještačenja.
11. Radi proteka vremena i promijenjenih okolnosti u odnosu na raniji nalaz vještaka, rješenjem od 17. listopada 2023. pozvani su vještaci izraditi dopunu nalaza i mišljenja.
Dopuna nalaza i mišljenja dostavljena je 29. studenoga 2023. Vještaci su u dopuni osnovnog nalaza vještačenja obrazložili kako je u odnosu na prošlo testiranje kod majke upadljiv izostanak terećenja odnosno optuživanja oca za niz postupaka koje je tada opisivala vještacima. Majka navodi da je komunikacija među roditeljima korektna, dobra. Nadalje, verbalizira svijest o svojim propustima, kaže kako bi sada postupila drugačije. Postupci majke, međutim, pokazuju suprotno. Prema ocu djeteta i dalje iskazuje permanentni pritisak koji se očituje, između ostalog, u prijavljivanju za otmicu djeteta i za posjedovanje ilegalnih supstanci, zbog čega je u stanu oca napravljen pretres te su tako on i čitava njegova obitelj bili izloženi iznimnom stresu i sve to u prisutnosti djeteta. Također, poruke koje razmjenjuje vezano za FDF svjedoče da nije svjesna tona istih i pritiska kojeg i dalje vrši svojim naredbodavnim tonom, a otac se u situaciji roditeljskog spora i dalje pokazuje nesvakidašnje čvrst, stabilan i izdržljiv, iako i sam kaže da mu nije jasno od kuda mu snaga da sve to trpi. Takvo ponašanje majke upućuje na nemogućnost da uvidi svoje postupke kroz prizmu drugoga te ne uviđa da usporava napredak u međusobnoj komunikaciji roditelja koja je nužna za pravilan psihofizički razvoj djeteta.
Vještaci su kroz proces vještva utvrdili da je otac iz pozicije brižnog roditelja i previše brižan i odgovoran u bilo kojem pogledu. U odnosu prema FDF otac je blag, podržavajući, djevojčica prema njemu iskazuje naklonost i traži stalni fizički dodir. Kod oca nisu evidentirani znakovi psihopatologije.
Za majku je psihologijskim testiranjem kao i na temelju razgovora utvrđeno da u iznimno visokom stupnju sebe opisuje u socijalno prihvatljivim osobinama te odriče bilo kakvu vrstu mogućeg društveno neprihvatljivog ponašanja. Pripisuje si iznimna moralna svojstva, kakva je kod ljudi obično teško naći. Povišena je vrijednost ljestvice samozaštite, što upućuje na povišenu tjeskobu, zabrinutost, a što nastoji kompenzirati kontrolom, organiziranošću i planiranjem. Evidentan je tremor ruku, koji se odražava u drhturavim potezima, a može biti odraz intrapsihičke tenzije.
Vještaci u odnosu na majku zaključuju kako se radi o osobi s emocionalno nestabilnim poremećajem osobnosti, kao i elementima narcističke strukture ličnosti.
12. Obzirom na prijedlog tužitelja da se vještaci usmeno očituju u čemu se ogledaju redukcije kapaciteta na strani majke i jesu li iste do sada bile ugrožavajuće odnosno bi li mogle biti ugrožavajuće u odnosu na dijete i oca, kao i da se očituju o mogućem modelu ostvarivanja kontakata djeteta s majkom koji bi bio u najboljem interesu mlt. FDF, a saslušanje vještaka je predložila i tužena, sud je na ročištu održanom 27. veljače 2024. proveo dokaz dopunskim, usmenim očitovanjem vještaka psihijatra OD i psihologa SD.
Iz očitovanja proizlazi sljedeće:
- da su u tijeku vještačenja opservirani psihološki profili oba roditelja te kod oca nisu nađeni elementi kompromitiranih roditeljskih kapaciteta dok se kod majke u oba slučaja (prilikom izrade osnovnog nalaza i mišljenja, kao i dopune nalaza i mišljenja) navode aberantne crte osobnosti, koje ukazuju na smanjenje njezinih roditeljskih kompetencija, a sve kako je već objašnjeno u nalazu i mišljenju;
- da je prilikom vještačenja opserviran i odnos djeteta u odnosu na oba roditelja te je nedvojbeno utvrđeno kako je odnos oca s mlt. FDF topliji i prisniji, što je posebice došlo do izražaja prilikom separacije, kada je majka napustila ordinaciju, pri čemu djevojčica nije iskazala nikakvu tjeskobu niti separacijski strah već je ostala s ocem;
- da je provedeno vještačenje vrlo kompleksno, da je s roditeljima proveden psihijatrijski i psihologijski intervju kako bi se dobio kompletan uvid u strukturu ličnosti i funkcioniranje osobe;
- da je prilikom prvotnog intervjua i obrade tužena iskazivala puno iskrenije dok je prilikom rješavanja testova u svrhu izrade dopune nalaza i mišljenja imenovana pokušavala sebe prikazati u što pozitivnijem svjetlu, zbog čega interpretacija nije bila moguća;
- da je formiranje strukture ličnosti razvojni proces koji počinje u djetinjstvu te se razvija tijekom godina te da se u konkretnom slučaju kod FD radi o poremećaju koji je rezultirao time da je ista izrasla u specifično strukturiranu osobu, uz naglasak da se ne radi o poremećaju koji bi mogao biti izazvan stresnom situacijom. U očitovanju vještaci napominju kako se u međuvremenu odvio čitav niz događaja, posebice naglašavajući kako je činjenica da je majka otišla, ostavila dijete kod svoje majke, kojoj je dala i punomoć, a o čemu otac nije imao nikakvih saznanja te je morao poduzeti korake kako bi došao do djeteta. Takvo ponašanje majke je već dovoljan ilustrator nedostatka empatije. Ponovno se ističe kako majka nije prepoznala potrebu djeteta za ocem što samo po sebi dovoljno govori. Vještaci navode kako je daleko viša razina stresa i traume koju je mlt. FDF doživjela odlaskom majke od količine stresa koju je doživjela kada ju je otac odveo od bake.
Osobine ličnosti FD o kojima vještaci govore ukazuju kako na emocionalnom planu kod imenovane postoji defekt. Imenovana je inteligentna osoba koja zna u kakvoj se situaciji trenutno nalazi i sluša savjete, međutim, teško može protiv svoga karaktera. Razvidno je da majka radi na sebi, ali i nadalje postoje deficiti na emocionalnom planu.
Mišljenje je vještaka da FDF mora imati i majku i oca te su predložili da FDF, uz prespavljivanje kod majke svaki drugi vikend, još jednom između dva vikenda prespava kod majke.
13. Obzirom na vrlo detaljno i logično obrazloženje sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, dopunu nalaza te usmenu dopunu kao stručne i logične.
14. Tijekom postupka tužitelj je dostavio na znanje sudu kako je podnio predstavku na rad djelatnika HZZSR-a, Područnog ureda Maksimir.
Uvidom u dopis Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 28. ožujka 2024., sud je utvrdio kako je istim Ministarstvo odgovorilo punomoćniku tužitelja na predstavku, a iz kojeg dopisa proizlazi da je proveden izvanredni upravni nadzor nad HZZSR, Područni ured Maksimir u predmetu obitelji ČD i FD. U dopisu se konstatira da je Područni ured po zaprimljenim prijavama nasilja u obitelji propustio postupati sukladno odredbama Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Ujedno je, nastavno na kontinuiranu izloženost mlt. FDF visokokonfliktnim odnosima roditelja, Područni ured propustio postupati sukladno odredbama Pravilnika o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta, koji propisuje obvezu pokretanja postupka procjene ugroženosti prava i dobrobiti djeteta po službenoj dužnosti. Navedeno propisuje i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji propisujući obvezu izrade specifične procjene ugroženosti/sigurnosti djeteta primjenjujući odgovarajuće instrumente socijalnog rada te pribaviti podatke i mišljenja drugih tijela, i u skladu s navedenim donijeti zaključak o potrebi poduzimanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta; voditi slučaj u skladu s individualnim planom te osigurati odgovarajuće resurse za zaštitu i tretman žrtve i počinitelja, koordinirati postupkom, pratiti učinke, preispitati plan i evaluirati slučaj. Vodeći se općim načelima istog Protokola sva tijela su u postupanju dužna štititi najbolji interes djeteta. Iz dopisa je vidljivo kako je, nastavno na zaprimljene prijave o sumnji na zanemarivanje mlt. FDF od strane majke i bake po majci, Područni ured propustio postupati po odredbama Protokola o zlostavljanju i zanemarivanju djeteta, kao i odredbama Obiteljskog zakona, koji u čl. 132. propisuje obvezu Zavoda da po primitku prijave o sumnji na povredu prava djeteta ispita slučaj i poduzme mjere za zaštitu djetetovih prava, kao i po posebnoj odredbi o zaštiti djeteta i obiteljskom nasilju iz čl. 328. istoga zakona.
15. Podneskom od 24. svibnja 2024. Zavod je dostavio očitovanje u odnosu na izvješće o provedenom izvanrednom upravnom nadzoru. Iz očitovanja proizlazi da je dana 21. lipnja 2021. Područni ured Maksimir zaprimio anonimni telefonski poziv ženske osobe koja navodi zabrinutost za dobrobit mlt. ZDF te sumnju na moguće zanemarivanje djeteta. Osoba navodi kako na adresi [adresa], živi obitelj koju čine baka, rođ. 1954., majka rođ. 1985. i mlt. dijete, rođ. 2020. godine. Doznaje da je mlt. FDF već u nekoliko navrata završila na hitnoj, a o čemu je ta osoba doznala od bake, s kojom je u povremenom kontaktu. Navodi kako djevojčica još ne puzi, izgubila je na kilaži. Na upit kada je posljednji put vidjela djevojčicu navodi da je to bilo prije otprilike četiri mjeseca, ali da joj baka šalje slike djevojčice. Nadalje, navodi kako su se majka i baka dosta izolirale te da djevojčica baš i nema kontakta s drugima. Baku i majku opisuje kao ”ratoborne” i agresivne te moli za anonimnost, navodi kako ih se susjedi boje. Dana 21. srpnja 2021. službu je ponovno telefonski kontaktirala anonimna ženska osoba navodeći kako majka ne skrbi adekvatno o mlt. djevojčici. Obje prijave proslijeđene su na daljnje postupanje IV. PP Zagreb. Glede činjenice prijave nasilja u obitelji navodi se kako su se roditelji obraćali Područnom uredu i prijavljivali međusobno nasilje.
Dana 15. prosinca 2021. zaprimljena je obavijest IV. PP Zagreb gdje se u bitnom navodi da je nepozvana pristupila FD te izjavila da sumnja da anonimne prijave protiv nje piše njezin bivši suprug kako bi utjecao na mišljenje Zavoda.
U očitovanju se dalje navodi kako su se tijekom 2022. godine roditelji nastavili međusobno prijavljivati, otac na neugodnu komunikaciju majke, uvrede i optužbe, na učestale prijave bake po majci koja ga lažno optužuje te da majka učestalo izlaže dijete nepotrebnim zdravstvenim pretragama; dok majka prijavljuje zanemarivanje oca u dijelu zdravlja djeteta te probleme oko videopoziva s djetetom dok je bila u [adresa]. Postupalo se i interveniralo glede dinamike ljetnih praznika, sumnje na neispravne plinske instalacije u stanu majke i bake, obavljani su terenski očevidi na adresi oboje roditelja.
Dana 7. siječnja 2022. Područni ured dostavlja obavijest i dokumentaciju Sektoru kriminalističke policije, Službi općeg kriminaliteta u svrhu njihovog postupanja. Zatraženo je izvješća Dječjeg vrtića Maksimir i izvješće pedijatrice iz kojih proizlazi da je suradnja djelatnika vrtića s roditeljima zadovoljavajuća i da je ponašanje djeteta sukladno kronološkoj dobi, a nadležna pedijatrica navodi da se dijete razvija sukladno dobi, da je liječeno ambulantno zbog uobičajenih dječjih bolesti te da je redovito procijepljeno.
Uvidom u navedeno očitovanje Zavoda utvrđeno je da su nakon prikupljenih izvješća, provedenih razgovora s roditeljima te uvida u dokumentaciju kojom raspolaže, primijenjeni instrumenti socijalnog rada, Lista za procjenu razvojnih rizika djeteta kojom je utvrđeno da postoji srednja razina razvojnih rizika, odnosno postoji više značajnih okolnosti u obitelji koje ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj. U skladu s utvrđenim stručni tim zadužen za rad u predmetu poduzimat će intervencije i mjere obiteljskopravne zaštite s ciljem umanjivanja i otklanjanja rizika i vjerojatnosti razvojne štete po dijete.
16. Radi proteka vremena i objektivno drugačijih životnih okolnosti u odnosu na ranije mišljenje i prijedlog Zavod u konačnom mišljenju i prijedlogu od 7. lipnja 2024. obrazlaže kako je roditeljska komunikacija narušena. Iz provedenih razgovora s roditeljima doznaje se o neusklađenosti po pitanju zdravstvene skrbi o djetetu, odgojnih metoda te različitim pogledima na odnos drugog roditelja s djetetom. Otac u razgovoru navodi kako je komunikacija s majkom isključivo putem poruka uz povremene pokušaje manipulacije s majčine strane. Problematičnim smatra video pozive jer FDF sve češće odbija razgovarati s majkom, a u slučaju prijedloga majci isto kod imenovane izazove agresiju i otpor. Od majke se doznaje da roditelji redovito razmjenjuju informacije o djetetu i pridržavaju se privremene mjere. Na upit oko video poziva majka je navela kako se čuje s djetetom, a da trajanje poziva ovisi o Sarinom raspoloženju. Majka je mišljenja kako je obiteljska situacija bolja.
U mišljenju i prijedlogu Zavod dalje navodi da im se 8. svibnja 2024. obratio otac navodeći majčina problematična ponašanja u odnosu na zdravstvenu skrb o djetetu, odnosno da ista izmišlja zdravstvene probleme kod djeteta i manipulira njima kako bi dijete prikazala narušenog zdravlja. Zavod je po zaprimanju informacija ispunio Listu za procjenu razvojnih rizika za mlt. dijete i pozvao roditelje na razgovor. Prema mišljenju Zavoda zaključna procjena ukupne razine razvojnog rizika djeteta je postojanje srednje razine rizika, imajući u vidu prošlost narušenih odnosa i visokokonfliktni razvod roditelja te potencijalni negativni utjecaj navedenog na mlt. dijete. Srednja razina rizika upućuje da u obitelji postoji više značajnih okolnosti koje ugrožavaju djetetov psihofizički i socijalni razvoj. Nadalje, roditelji su u razgovoru iznosili kako ne mogu komunicirati s drugim roditeljem jer drugi roditelj prijedloge shvaća kao kritike. Navedeno ukazuje da je međusobna komunikacija roditelja oko djeteta narušena te je opravdano roditeljima izreći mjeru obiteljskopravne zaštite. Prema izvješću koje je Zavod dobio od Dječjeg vrtića Maksimir, kojeg mlt. FDF pohađa, razvidno je kako odgojiteljice nisu primijetile nikakve promjene u ponašanju niti odstupanja u psihofizičkom statusu mlt. FDF. Vidljivo je da je FDF uspješno prilagođena na boravak u vrtiću, napreduje u skladu s dobi, u interakciji s djecom, odgojiteljima i ostalim odraslim osobama je suradljiva, otvorena i komunikativna, vedra je i vesela djevojčica. Također, u izvješću se spominje kako odgojiteljice primjećuju da su oba roditelja brižna i pažljiva prema djetetu te su otvoreni za razgovor i suradnju. U svezi izvješća nadležne pedijatrice naglašava se da iz istog proizlazi kako je međusobna komunikacija roditelja evidentno otežana i opterećena sukobima i nepovjerenjem. Prema navodima pedijatrice roditelji su u odnosu prema djetetu brižni, pokazuju interes za zdravlje i dobrobit djeteta te slijede upute zdravstvenog osoblja. Mlt. FDF je prema raspoloživim podacima u dobi od četiri mjeseca preboljela mokraćnu infekciju i liječena je u KBC Zagreb. Osim toga, liječena je ambulantno zbog uobičajenih akutnih bolesti dječje dobi, redovito je procijepljena, normalno se razvija i napreduje.
Mišljenje Zavoda je da je u najboljem interesu mlt. FDF da nastavi živjeti s ocem. Dinamiku ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s majkom predlažu vodeći se aktualnim obiteljskim okolnostima, prikupljenim informacijama, provedenim vještačenjem i pojašnjenjem vještaka, koji naglašavaju važnost prespavljivanja djeteta kod majke između dva vikenda i ističu da dijete nije ugroženo od majke. Stoga predlažu da se osobni odnosi s majkom odvijaju svaki drugi vikend na način da će majka preuzeti dijete iz vrtića u petak te ga vratiti na adresu stanovanja oca u nedjelju u 18,00 sati; u tjednu kada dijete vikend provodi s majkom srijedom na način da će majka preuzeti dijete iz vrtića u 16,00 sati te ga vratiti na adresu oca isti dan u 19,00 sati; u tjednu kada dijete vikend provodi s ocem majka će preuzeti dijete iz vrtića u srijedu u 16,00 sati i odvesti ga u četvrtak ujutro u vrtić; polovinu svih praznika na način da će ljetne praznike majka s djetetom provoditi neparne godine tijekom prve polovice srpnja i prve polovice kolovoza, a parne godine tijekom druge polovice srpnja i druge polovice kolovoza; neparne godine prvu polovinu zimskih, proljetnih i jesenskih praznika, a parne godine drugu polovinu; svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj, osim onih koji su obuhvaćeni zimskim, proljetnim i jesenskim praznicima, na način da će majka dolaziti po dijete u 10,00 sati na adresu stanovanja oca i vraćati ga u 19,00 sati na istu adresu. Prijedlog je Zavoda da dijete svakodnevno ostvaruje kontakt s majkom putem videopoziva, a da trajanje razgovora bude u skladu s kronološkom dobi djeteta.
17. Tužitelj u iskazima tijekom postupka u bitnom navodi kako nikada nije stanovao zajedno s tuženom i djetetom, no dijete je vidio neposredno nakon što se rodilo i kasnije još nekoliko puta vrlo kratko jer mu je tužena pravila probleme, a jednom ga je prilikom čak i snimala. Nakon što je donesena privremena mjera počeo je redovito viđati dijete u skladu s mjerom, dijete se brzo prilagodilo i na njega i na njegovu obitelj, roditelje i brata. U mogućnosti je organizirati način života i poslovne obveze na način da bi umjesto da FDF ide u vrtić on mogao brinuti o njoj dok majka radi jer mu je radno vrijeme vrlo fleksibilno. Što se tiče komunikacije s tuženom navodi kako je ona posredna, putem WhatsApp poruka. Tužitelj navodi kako od strane majke nije bio obaviješten da će FDF biti krštena, što je saznao posrednim putem. Ističe kako je dijete kršteno bez njegovog prezimena i s drugim imenom. U odnosu na upis u vrtić navodi kako nije bio suglasan da FDF krene u jaslice, što je tuženoj i rekao, no od vrtića je primio obavijest da je dijete doista upisano i to temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za socijalni rad koju im je majka predala, da bi se nakon njegove intervencije uspostavilo da ta potvrda nije bila valjana. Tužitelj navodi kako je primao anonimne pozive osoba koje su navodile da su zabrinute za dijete i stanje u obitelji tužene te da se ista čudno ponaša. Zvao ga je i brat tužene te supruga njezinog pokojnog oca, koji žive s tuženom u istoj kući, spominjući da bi dijete dugo plakalo pa su išli lupati na vrata, ali da im tužena nije otvarala nakon čega su zvali baku. Tužitelj iskazuje i o događaju kada ga je tužena nakon rođenja kćeri jednom prilikom pozvala da dođe kod nje da vidi FDF i da joj pomogne jer ju ona nije mogla smiriti. Tada je došao sa svojom majkom jer uslijed ozljede koljena nije mogao hodati niti voziti. Nakon tog susreta tužena mu je poslala snimku njega sa FDF te ga optuživala da je FDF držao na način da ju je mogao ozlijediti i slomiti joj vrat.
U iskazu na ročištu 14. lipnja 2024. tužitelj navodi kako se osobni odnosi FDF s majkom odvijaju uglavnom u skladu s privremenom mjerom te da se izmjene termina nisu pokazale poželjnima. Navodi da su problem telefonski pozivi na kojima majka inzistira i u slučaju kada FDF nije raspoložena (baca telefon, govori "neću, neću"). Jednom prilikom, kada je sa FDF bio u "zaraznoj" jer je imala gripu, dok je sjedio s djetetom u čekaonici tužena je inzistirala na telefonskom pozivu. Tužitelj napominje da se i dalje pojavljuju situacije da majka „izmišlja“ da dijete ima zdravstvenih problema. Tako je govorila da FDF ne čuje, zbog čega su išli na pregled sluha. FDF je prilikom tog pregleda bila prehlađena, imala je začepljen nos, ali je majka liječniku rekla da je dijete zdravo. Napravljen je timpanogram i rezultat je bio loš te je preporučena operacija treće mandule. Dalje navodi kako se protivio operaciji, a FDF je potom pregledana u Suvagu i nalaz je bio uredan.
Upitan od strane punomoćnika kako se dijete ponaša nakon boravka kod majke navodi da zna govoriti njemu i njegovoj majci „tata nije dobar“ ili „baka nije dobra“. Kada ju se pita zašto to govori odgovara „mama kaže“ ili „baka kaže“. Navodi kako su po povratku od majke česte faze odbijanja kada na sve govori „ne“.
Ističe da je uvijek jako oprezan u komunikaciji s tuženom, da je sva komunikacija isključivo putem WhatsApp-a. U jednom navratu tužena mu je predložila zamjenu termina, s čime nije bio suglasan zbog ranijeg lošeg iskustva, da bi se na kraju dogodilo da taj dan nije pokupila FDF iz vrtića, što mu nije javila. Nakon poziva iz vrtića on je otišao po dijete i nije dalje potencirao razgovor o tom događaju.
Upitan od strane punomoćnice tužene da li misli da je tužena loša majka jasno odgovara „da.“
Tužitelj na ročištu 16. listopada 2024. navodi da je zaposlen u Kairos zaštiti kao direktor za poslove fizičke zaštite i da ima mjesečna primanja od 800,00 EUR, drugih primanja nema. Vlasnik je stana površine 60 m2 i garaže na adresi prebivališta, osobnog vozila marke Golf 7 2014. godište i skutera marke Yamaha. Stanuje s mlt. FDF u zajedničkom kućanstvu sa svojim roditeljima, u prizemlju obiteljske kuće stanuju FDF i on, a roditelji su na katu. Režijske troškove plaćaju zajedno, a njegov dio iznosi zimi 300,00 EUR. Navodi da su prosječni mjesečni troškovi za mlt. FDF za hranu 100,00 EUR, za higijenske potrepštine 50,00 EUR, a odjeću i obuću kupuje sezonski te je trošak prosječno 250,00 EUR. FDF ide u vrtić koji plaća 70,00 EUR i u sklopu vrtića ide na ples koji mjesečno plaća 40,00 EUR. Tužitelj navodi da tužena uredno plaća uzdržavanje.
18. Sud je iskaz tužitelja prihvatio kao životan, logičan i uvjerljiv.
19. Tužena iskazuje kako nakon rođenja kćeri više nije živjela s ocem djeteta. Otac je vidio dijete kada je došao po nju u rodilište i zatim još samo jednom, da bi ju u listopadu 2020. tražio da uzme dijete kod sebe što mu nije mogla omogućiti jer je FDF dojila na zahtjev i trebalo ju je stalno presvlačiti. Upitana kako se otac prilikom susreta odnosio prema djetetu navodi da je držao FDF, no da se ona bojala da će mu ispasti. Ističe da je tužitelj odbijao sjesti s njom da mu objasni neke stvari oko djeteta, već je predlagao psihološka savjetovanja koja njoj nisu bila potrebna. Dalje navodi da je FDF u počecima bila plačljiva kada bi otac dolazio po nju pa ga je tražila da ona kratko ostane, što nije prihvaćao jer nije bilo u skladu s privremenom mjerom.
U nastavnom saslušanju na ročištu 14. lipnja 2024. tužena navodi kako je vezu s tužiteljem započela 2019. godine na daljinu kada je radila u [adresa]. Zajedno su bili šest mjeseci prije nego što je saznala da je trudna, nakon čega su se odlučili vjenčati. Brak je sklopljen u prosincu 2019., a u siječnju 2020. godine su počeli živjeti zajedno u stanu kod tužitelja. Priznaje kako je vrlo brzo shvatila da se njih dvoje nisu uopće upoznali. Zapravo do tada su bili po par dana zajedno samo kada bi ČD došao kod nje u [adresa]. Tužena navodi kako se osjećala usamljeno. Ističe da se nije nikada niti u potpunosti raspakirala. Kada je htjela malo urediti stan i staviti svoje stvari krenule su prepirke. Ističe kako joj je bilo neprihvatljivo da partner nije uz nju, posebno naglašavajući kako je u periodu trudnoće bila dodatno emocionalno osjetljiva. Dalje navodi kako je odlučila s par stvari privremeno otići kod svoje majke. Navodi da je imala ključ od Nikšinog stana te je povremeno dolazila u stan, dok tuženik jednoga dana nije promijenio bravu pa nije mogla ući. Priznaje kako je primila poruku tužitelja da su joj sve stvari u garaži. Nakon svega, zajedno su jednom otišli na savjetovanje, ali obzirom na njezinu trudnoću savjetovano im je da se jave nakon rođenja djeteta. Tužena napominje da je tada shvatila kako daljnja zajednica s tuženikom nije održiva te je pokušala da se njih dvoje dogovore oko skrbi o djetetu, ali da u tom trenutku nisu uspjeli postići dogovor. Navodi da je tužitelj uredno odlazio s njom na preglede i da su zajedno kupili stvari za dijete. U periodu nakon rođenja djeteta odnosi tužitelja s djetetom su se rijetko održavali jer je imenovani odbijao da se odnosi odvijaju u njezinom kućanstvu, inzistirao je da ona dovede dijete kod njega, što je par puta učinila iako je načelno bila protiv toga, a potom je pokušavala naći način kako da se odnosi krenu odvijati, predlagala je susrete u kafiću, ali nije nailazila na suradnju tužitelja. Također iskazuje kako je u jednom trenutku počela razmišljati o budućnosti, nije mogla naći posao, jedno vrijeme je radila kao dostavljač za Wolt da bi joj se zatim pružila prilika da ode raditi kao stjuardesa, a koji posao je i ranije radila te joj je bio dobro poznat. Naglasila je tijekom davanja iskaza kako je bila svjesna da u [adresa] može zaraditi više nego u Hrvatskoj te se odlučila za odlazak. Kako nije imala povjerenja u oca djeteta, konzultirala se s tadašnjom odvjetnicom te odlučila otići i vidjeti što ju čeka, a FDF je ostavila sa svojom majkom, koja je cijelo vrijeme živjela s njih dvije. Upitana od strane suda navodi kako nije bila zabrinuta jer je znala da je FDF zbrinuta. Odgovara kako ČD nije rekla da odlazi jer je htjela prvo vidjeti kako će se snaći, a misli da je on preko susjeda saznao da je otišla. Nakon što otac nakon susreta nije vratio FDF baki uslijedio je period kada nije mogla vidjeti dijete te je neko vrijeme bilo potrebno da počne komunicirati s njim. U odnosu na vrijeme koje trenutno provodi sa FDF navodi kako joj se čini kao da FDF i ona cijelo vrijeme žive zajedno, nema nikakvih problema oko djeteta. Navodi da nije imala saznanja da bi FDF ocu govorila stvari na koje se on u svom iskazu referirao. Konačno na pitanje kaje li se zbog svojih postupaka navodi da se kaje.
U iskazu na ročištu održanom 16. listopada 2024. tužiteljica navodi kako je u rujnu zasnovala radni odnos te od 24. rujna 2024. radi kao zapisničar na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, a plaća iznosi oko 950,00 EUR. Prije toga bila je zaposlena kod poslodavca LU-MA EKSKLUZIV d.o.o. nešto manje od godinu dana i imala mjesečna primanja oko 1.000,00 EUR. Osim plaće nema drugih primanja. Ima u vlasništvu stan u [adresa] površine 75 m2 koji je kupila u lipnju 2018. godine, a kupoprodajna cijena je bila 180.000,00 EUR. Stan je kupljen na kredit, mjesečna rata je 1.000,00 EUR. Navedeni stan iznajmljuje, mjesečna najamnina iznosi 1.000,00 EUR, od čega otplaćuje mjesečnu ratu kredita. Tužena živi u zajedničkom kućanstvu s majkom, u stanu koji se nalazi u kući koja je vlasništvo njezinog pok. oca, a režijski troškovi iznose 150,00 EUR mjesečno. Osobni troškovi tužene za hranu i higijenske potrepštine mjesečno iznose 300,00 EUR. Ima vlastiti automobil marke Mercedes B- klasa 2005. godište te mjesečno izdvaja 100,00 EUR za gorivo. Redovito izvršava obvezu uzdržavanja u iznosu od 160,00 EUR.
20. Sud nije prihvatio dio iskaza tužene kojim tvrdi da se s tuženikom pokušala dogovoriti oko skrbi o mlt. djetetu, budući su takvi navodi kontradiktorni drugim izvedenim dokazima. U držanju tužene posebno se ističe kako ista izričito navodi da nije imala saznanja da bi FDF govorila ocu „tata nije dobar,“ a kada bi ju se upitalo zašto to govori da je rekla „mama kaže“. Ovdje valja istaknuti da je psihologijsko- psihijatrijskim ispitivanjem utvrđeno kako upravo tužena svojim stavom, ponašanjem i svojim postupcima u potpunosti obezvrjeđuje ulogu oca. Naime, vještakinje su utvrdile kako ponašanje majke, unatoč činjenici da ista verbalizira svijest o svojim propustima, upućuje na njezinu nemogućnost da uvidi svoje postupke kroz prizmu drugoga te ne uviđa da usporava napredak u međusobnoj komunikaciji roditelja koja je nužna za pravilan psihofizički razvoj djeteta.
21. Na temelju provedenih dokaza, prema mišljenju ovog suda mlt. FDF treba i nadalje nastaviti živjeti s ocem. Uvidom u dokumentaciju u spisu, mišljenje Zavoda, nalaz i mišljenje vještaka, navode tužitelja i tužene, a posebno iz iskaza i postupanja oca sud zaključuje kako je njegova želja za skrbi i brigom o kćeri autentična i iskrena. S druge strane, postupci majke (majka je otišla raditi u inozemstvo, ostavila dijete staro godinu dana kod svoje majke, kojoj je dala punomoć, a o čemu otac nije imao nikakvih saznanja te je morao poduzeti korake kako bi došao do djeteta) kojima je mlt. dijete izložila visokoj razini stresa pokazuju izostanak empatije. Naime, vještakinje u odnosu na majku zaključuju kako se radi o osobi s emocionalno nestabilnim poremećajem osobnosti, kao i elementima narcističke strukture ličnosti. Testovi ličnosti pokazuju kako se radi o osobi koja druge ljude vidi kao sebične i nepoštene, što joj služi kao opravdanje da se i sama tako ponaša. Doživljava posredno zadovoljstvo manipuliranjem drugim ljudima. Sama sebe nerealistično procjenjuje, voli biti u centru pažnje, nezadovoljna je ako drugi nešto od nje očekuju ili traže. Nedostatnog je uvida i kritičnosti spram stanja u kojem se nalazi, sklona umanjivanju i racionalizacijama te pomalo i pseudofilozofskom načinu elaboriranja. Obzirom na jasne razloge Zavoda, uz obrazloženje ponašanja i stanja majke koje je utvrđeno vještačenjem te pojašnjenjem vještaka o načinu na koji majčino stanje odnosno osobine ličnosti utječu na njezine roditeljske kapacitete, a uzimajući u obzir i sve druge dokaze provedene u ovom predmetu, sud je prihvatio prijedlog Zavoda koji se odnosi na uređenje sadržaja roditeljske skrbi. Pri tom sud napominje kako je posebni skrbnik djeteta, kao osoba koja nije u nikakvom odnosu (prijateljskom, poslovnom, emocionalnom i sl.) s roditeljima djeteta, u cijelosti podržao prijedlog i mišljenje Zavoda.
Prilikom donošenja ove odluke sud je prvenstveno uzeo u obzir činjenicu da zajedničko maloljetno dijete stranaka već duže vrijeme stanuje s ocem, da su do navedenog doveli razlozi na strani majke, prvenstveno njezini postupci, posebno cijeneći da vještaci u odnosu na majku zaključuju kako se radi o osobi s emocionalno nestabilnim poremećajem osobnosti, kao i elementima narcističke strukture ličnosti. Slijedom iznesenog, mišljenje je suda da je u najboljem interesu mlt. djeteta da i nadalje stanuje s ocem.
22. Prilikom donošenja odluke o osobnim odnosima mlt. FDF s majkom sud je uzeo u obzir činjenicu da su se nakon donošenja zadnje privremene mjere u ovom postupku osobni odnosi majke i FDF održavali dinamikom određenom u toj sudskoj odluci, te je uvažavajući mišljenje i prijedlog stručnog tima Zavoda, kao i mišljenje vještakinja, odlučeno kao pod točkom II. izreke.
23. Točka III. temelji se na odredbi čl. 104. ObZ-a jer je procjena suda da je zajednička roditeljska skrb u najboljem interesu djeteta, naglašavajući da dijete za pravilan razvoj mora imati kontakt s oba roditelja.
24. Odredbom čl. 288. st. 2. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Odredbom čl. 309. ObZ-a određeno je da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, dok je odredbom čl. 311. ObZ-a određeno da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud određuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovom zdravlju i druge slične troškove.
Sukladno odredbi čl. 310. ObZ-a roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.
25. Uvidom u provedene dokaze utvrđeno je da mlt. FDF ima 4 godine, polazi dječji vrtić te su njezine mjesečne potrebe prosječne potrebe djeteta te dobi. Majka FD je radno sposobna osoba srednje životne dobi, zaposlena sa redovitim mjesečnim prihodima, vlasnica je stana u [adresa] te ostvaruje prihode i od najma toga stana, a osim uzdržavanja mlt. FDF nema drugih zakonskih obveza uzdržavanja te kao takva može i mora osigurati potrebna financijska sredstva za uzdržavanje svojeg mlt. djeteta. Procjena je ovog suda da je novčani iznos koji potražuje tužitelj primjeren iznos koji odgovara potrebama djeteta, te je provedenim dokazima utvrđeno da majka može doprinositi na ime uzdržavanja zatraženi iznos pa je presudom određeno tuženoj plaćanje iznosa od 350,00 EUR mjesečno na ime uzdržavanja mlt. FDF.
26. Od dosuđenog iznosa sud je oduzeo nesporno plaćeni iznos od 159,27 EUR za razdoblje od 29. rujna 2023. do 27. studenoga 2024. te je slijedom gornjeg odlučeno kao pod točkom IV.
27. U odnosu na protutužbeni zahtjev po protutužbi FD, kojim predlaže sudu donijeti presudu kojom će odlučiti da zajedničko dijete stranaka stanuje s majkom, a s ocem ostvaruje osobne odnose, da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb te da donese odluku o uzdržavanju, sud smatra da je taj zahtjev u cijelosti neosnovan. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje i sve ranije navedeno odlučeno je kao u izreci pod točkom V.
28. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 366. st. 1. ObZ-a, a koji trošak se odnosi na zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), na temelju koje je tužitelju priznato pravo na jednokratnu nagradu u visini od 200 bodova (Odredba Tbr. 7. toč. 3. i Tbr. 52. st. 4.) uvećano za iznos PDV-a odnosno ukupno 500,00 EUR.
U Zagrebu, 28. studenoga 2024.
Sutkinja
Petra Miše
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda, u šest istovjetnih primjeraka. O žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tužene
3. pos. skrbniku
4. HZZSR, PU Maksimir