Poslovni broj: Usž-3741/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Marine Kosović Marković predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], TC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i SC OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa opunomoćenik Dragan Jurjević, odvjetnik u Zadru, Hrvoja Vukčića Hrvatinića 8, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-996/2024-7 od 22. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja te potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-996/2024-7 od 22. srpnja 2024
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske KLASA: UP/II- 361-05/23-26/114 URBROJ: 531-03-4-2-24-5 od 19. veljače 2024. te se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora. Rješenjem tuženika odbijena je žalba prednika tužitelja izjavljena protiv rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje i ozakonjenja zgrada – Obrovac KLASA: UP/I-361-03/17-11/63 URBROJ: 2198-07/11- 1-23-39 od 7. veljače 2023. Tim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev ČC, prednika tužitelja, za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, za ozakonjenje zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere) odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere).
2. Tužitelji su protiv osporene presude izjavili žalbu kojom pobijaju njezinu zakonitost zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te nepravilne primjene materijalnog prava. Iznose da je svrha Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", 86/12., 143/13., 65/17. i 14/19. dalje ZPNIZ) legalizacija i uključivanje u pravni sustav nezakonitih objekata. Stoga zaključuju da je predmetni objekt trebalo uključiti u pravni sustav obzirom da je u konkretnom slučaju ispunjen osnovni uvjet, a to je da zgrada vidljiva na ortofoto karti DOF5/2011. Pozivaju se na shvaćanje Vrhovnog suda u presudama, poslovni broj U-zpz-19/2017od 23.07.2019. i U-zpz-46/17 od 10.05.2018. prema kojem je u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenih građevina odlučno je li zgrada izgrađena do 21. lipnja 2011., do zakonom određenog stupnja izgrađenosti, što je u konkretnom slučaju ispunjeno radi čega je neprihvatljivo tumačenje prvostupanjskog suda da se ne radi o zgradi koja je vidljiva na DOF5/2011, jer na njoj nisu vidljivi pojedini dijelovi, odnosno ostava, stubište i terasa. Smatraju da osporena presuda nije donesena u skladu s člankom 2. ZPNIZ- a, a u vezi s člankom 5. i 16. ZPNIZ-a obzirom da predmetna građevina nije izgrađena na međi s drugom građevinom planiranom za građenje zgrade, vidljiva je na ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja započetog 21. lipnja 2011. te je grafički prilog izvedenog stanja u skladu sa stanjem na terenu. Mišljenja su da ako je u konkretnom slučaju bilo odstupanja u pogledu objekta koji je vidljiv na ortofoto karti DOF5/2011, to ne može utjecati na njihova prava za legalizaciju objekta onakvog kakav je prikazan, a nalaganje prvostupanjskog tijela na rušenje pojedinih elemenata nije razmjerno i u suprotnosti je s legitimnim ciljem kojem teži članak 2. ZPNIZ-a. Navode da su lišeni prava na legalizaciju pretjerano formalističkim tumačenjem materijalnog prava obzirom da ZPNIZ nigdje izričito ne propisuje da je stranaka dužna ukloniti pojedine elemente građevine koji nisu elementi iz članka 6. ZPNIZ-a. Postupanjima prvostupanjskog suda, povrijeđeno je njihovo pravo na pravično suđenje i na jednakost svih pred zakonom. Ističu da je prvostupanjski sud odbio provesti predložene dokaze koji se odnose na utvrđivanje činjenica radi li se opće o rekonstrukciji objekta. Napominju da je kao stranaka u rješenju tuženika naveden njihov prednik iako je preminuo prije donošenja tog rješenja što je suprotno odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, 47/09. i 110/21. dalje ZUP). Predlaže da ovaj Sud usvoji žalbu te ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja čime nije povrijedio zakon na njihovu štetu.
6. Prema podacima spisa predmeta prednik tužitelja ČC podnio je 8. studenog 2018. zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, kojim traži ozakonjenje zgrade izvedene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera).
7. Člankom 2. stavkom 1. ZPNIZ-a propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanji grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. Prema stavku 2. citiranog zakonskog članka, nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanji grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do toga dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.
7.1. Člankom 16. stavkom 1. ZPNIZ-a određeno je da je u svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju, nadležno upravno tijelo dužno izvršiti uvid u DOF5/2011, odnosno u uvjerenje iz članka 15. podstavka 3. ovoga Zakona te provesti očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka i radi se njegov ispis koji se prilaže u spis.
7.2. Člankom 20. stavkom 4. ZPNIZ-a određeno je da se rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).
8. U konkretnom slučaju u postupku je nedvojbeno utvrđeno uvidom u DOF5/2011 da je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera) izgrađena zgrada, što potvrđuje i uvjerenje Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zadar, Ispostava za katastar nekretnina Obrovac od 29. travnja 2021. Međutim, usporedbom prikaza predmetne zgrade na DOF5/2011 s činjenicama utvrđenim na očevidu 11. ožujka 2020. i njezinim naknadnim prikazom na DOF/2017 utvrđeno je da zgrada kako je prikazana na snimci izvedenog stanja nije jasno vidljiva na karti DOF5/2011, odnosno da nije evidentirana u gabaritima u kojima tužitelj traži njezino ozakonjenje. Naime, ostava i stubište s južne strane zgrade, natkriveni prolaz, nenatkrivena terasa s istočne strane zgrade, stepenice sa sjeverne strane nisu vidljivi na DOF5/2011.
9. Budući da rekonstruirani dio zgrade, za koji je podnesen zahtjev za ozakonjenje, nije vidljiv na DOF5/2011, tijelo prvog stupnja je predniku tužitelja odredilo otklanjanje nedostataka, navodeći razloge nemogućnosti njezinog ozakonjenja. Kako prednik tužitelj te nedostatke nije otklonio, pravilno je doneseno rješenje o odbijanju njegovog zahtjeva.
10. Suprotno navodima tužitelja, za ozakonjenje predmetne zgrade nije dostatno da je ona vidljiva na DOF5/2011, jer tužitelj nije zatražio njezino ozakonjenje u gabaritima koji su vidljivi na DOF5/2011. Stoga je prvostupanjsko tijelo činjenicu da je rekonstrukcija dijela predmetne zgrade izvedena nakon 21. lipnja 2011., dodatno dokazalo očevidom na licu mjesta i DOF/2017 (na kojoj je tek prikazana rekonstrukcija zgrade za koju tužitelj traži ozakonjenje).
11. Neosnovano tužitelji prigovaraju da je rješenje tuženika nezakonito jer je tim rješenjem odlučeno o žalbi njihovog prednika koji je preminuo nakon podnošenja žalbe 5. srpnja 2023., dakle, prije donošenja osporenog rješenja.
12. Međutim, taj žalbeni prigovor je valjano otklonio prvostupanjski sud obrazlažući da se u konkretnom slučaju radi o postupku ozakonjenja zgrade povodom zahtjeva o kojem je meritorno riješeno, a dostavom rješenja tuženika, tužiteljima je kao pravnim slijednicima podnositelja zahtjeva omogućena zaštita svih njihovih prava i pravnih interesa kroz upravni spor, a kojeg su tužitelji i pokrenuli. Stoga, iako je tijekom upravnog postupka bilo nedostataka, oni nisu utjecali na rješavane predmeta postupka pa je pravilno odbijen tužbeni zahtjev tužitelja uzimajući u obzir članak 57. stavak 2. ZUS-a.
14. Kraj takvog stanja stvari, a budući da tužitelji u žalbi ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, Sud nije našao osnove za usvajanjem žalbe.
15. Slijedom navedenog, trebalo je, temeljem članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 28. studenog 2024.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
