Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2726/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca i to Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te Nediljke Radić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1.) JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužiteljice pod 2.) CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćnici Nevenki Mrčeli, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika NM iz [adresa], 25. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Zvjezdani Znidaričić Begović, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-10837/2019-32 Ovr-2553/19 od 20. kolovoza 2024., na sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P- 10837/2019-32 Ovr-2553/19 od 20. kolovoza 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu kojom je presudio:

„I. Utvrđuje se da su 1.-tužitelj MM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2.-tužiteljica CM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekli pravo vlasništva i ovlašteni zahtijevati upis prava vlasništva na 1. suvlasničkom dijelu (8/16, odnosno 340/680) nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovoga suda, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u naravi predstavlja šumu pred kućom, ukupne površine 680 čhv, a koja se nalazi na [katastarska čestica], i to 1. -tužitelj MM u 160/680 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovoga suda, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u naravi predstavlja šumu pred kućom, ukupne površine 680 čhv, a koja se nalazi [katastarska čestica] i 2. -tužiteljica CM u 160/680 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovoga suda, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u naravi predstavlja šumu pred kućom, ukupne površine 680 čhv, a koja se nalazi na [katastarska čestica].

II. Tuženik NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], u zemljišnim knjigama upisan s adresom [adresa], [obrt], Australija, dužan je trpjeti uknjižbu prava vlasništva na 1. suvlasničkom dijelu (8/16) nekretnine, upisane u zemljišnim knjigama ovoga suda, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], [katastarska čestica], a koja u naravi predstavlja šumu pred kućom ukupne površine 680 čhv, na ime 1.-tužitelja JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u 160/680 suvlasničkog dijela navedene nekretnine i 2. -tužiteljice CM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], d 160/680 suvlasničkog dijela navedene nekretnine.“

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljima trošak postupka u iznosu od 2.031,18 eura roku od 15 dana.

IV. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u ostalom iznosu od 1.237,50 eura.

V. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.“

2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.

- pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tuženik predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu na način da odbije tužbeni zahtjev, odnosno podredno da ju ukine u pobijanom dijelu i u tom dijelu vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelji su podnijeli odgovor na žalbu kojim predlažu odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini i ovlast za uknjižbu.

6. Tužbeni zahtjev koji je prvostupanjskom presudom prihvaćen kao osnovan zasniva se na tvrdnji oba tužitelja da su 1. kolovoza 1980. od pravne prednice tuženika pok. HM kupili 8/16 dijela nekretnine oznake [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja šumu pred kućom ukupne površine 680 čhv.

7. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan uz zaključak da su tužitelji dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine u navedenom suvlasničkom omjeru na temelju odredbe članka 159. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZVDSP) te da temeljem odredbe članka 130. stavak 1. ZVDSP-a imaju ovlast ishoditi uknjižbu stečenog prava vlasništva.

8. Tuženik u žalbi ponavlja ono što je isticao tijekom cijelog prvostupanjskog postupka, a to je činjenica da je pravna prednica tuženika bila suvlasnica polovine predmetne nekretnine, dakle 340 čhv. Ona da je tužiteljima prodala 320 čhv predmetne nekretnine od ukupno 680 čhv. Preostalih 20 čhv da je prodala trećim osobama. Stoga tuženik smatra kako je pobijana presuda kontradiktorna, jer prvostupanjski sud u obrazloženju presude utvrđuje da su tužitelji kupili 320 čhv, dakle manje od jedne polovine, a potom tužitelje utvrđuje vlasnicima za polovinu predmetne nekretnine tj. za 8/16 dijela odnosno 340/680 dijela da bi im potom presudom dao ovlast za uknjižbu na suvlasničkom udjelu koji je manji od jedne polovine tj. svaki tužitelj za po 160/680 dijela cijelog.

9. Osim što je izreka presude kontradiktorna, kako to pravilno tvrdi tuženik, za istaknuti je kako je prvostupanjska presuda proturječna sama sebi i razlozima presude. Naime, u odlomcima 23., 26., 27. i 32. obrazloženja prvostupanjske presude (str. 6. i 7.) prvostupanjski sud je utvrdio da su tužitelji 1. kolovoza 1980. od pravne prednice tuženika KM kupili 320 čhv k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje utvrđuje da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima ukupno 680 čhv tako da polovina ove površine iznosi 340 čhv. Pok. KM je tužiteljima prodala 320 čhv, dok je J i GM prodala 20 čhv. Tužitelji da su u posjedu kupljenih 320 čhv, dok su J i GM u posjedu kupljenih 20 čhv, a njihovi kupljeni dijelovi nekretnine da su na terenu odvojeni ogradom.

Stoga pravilno tuženik prigovara kako su utvrđenja prvostupanjskog suda da tužitelji nisu u posjedu predmetne nekretnine za polovinu s obzirom da nisu kupili polovinu nekretnini, u protivnosti s utvrđenjem prvostupanjskog suda u izreci presude da su tužitelji vlasnici jedne polovine predmetne nekretnine.

Na ovaj način prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na koju povredu tuženik ukazuje u žalbi.

10. Ovdje je za reći kako tuženik ne osporava tužiteljima činjenicu da su oni 1. kolovoza 1980. kupili 320 čhv od ukupno 680 čhv nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik osporava tužbeni zahtjev kojim tuženici traže da se utvrde suvlasnicima jedne polovine predmetne nekretnine. Dakle, tužitelji traže da se utvrde suvlasnicima na suvlasničkom dijelu koji je veći od onoga kojeg su oni kupili, a što im tuženik ne može priznati, jer ima obvezu izdavanje tabularne isprave prema drugim kupcima koji su kupili preostalih 20 čhv predmetne nekretnine.

11. Slijedom navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

Ovdje je za napomenuti kako tuženik nije izričito podnio žalbu protiv odluke o parničnom trošku u dijelu pod točkama III. - V. izreke prvostupanjske presude. No, kako je ovaj drugostupanjski sud u cijelosti ukinuo prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je odlučeno o tužbenom zahtjevu posljedično tome trebalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka u točkama III. - V. izreke pobijane presude.

12. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Splitu 28. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović