REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Ppž-8817/2023

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Poljoprivredno-šumarske škole Vinkovci i II. okrivljene odgovorne osobe JŠ, radi prekršaja iz članka 228. st. 1. točke 28. i st. 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13., 15/18., 14/19., 127/19.), rješavajući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe nadzora kopnenih ekosustava, podnijetoj protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Prekršajni odjel od 27. rujna 2023. godine, broj: 48.Pp-154/2023-8, na sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2024.,

r i j e š i o j e:

Žalba tužitelja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe nadzora kopnenih ekosustava, odbija se kao neosnovana i potvrđuje se pobijano rješenje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačen je optužni prijedlog Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravni nadzor, Službe nadzora kopnenih ekosustava, protiv I. okrivljene pravne osobe Poljoprivredno-šumarske škole Vinkovci i II. okrivljene odgovorne osobe JŠ, zbog prekršaja iz članka 228. st. 1. točke 28. i st. 2. Zakona o zaštiti prirode, s obrazloženjem da u činjeničnom opisu radnje prekršaja nije navedena namjera kao konstitutivni element od kojeg ovisi ispunjenje bića prekršajnog djela, niti je tužitelj na traženje suda, u odnosu na ovu odlučnu činjenicu dopunio optužni prijedlog, tako da je činjenični opis prekršaja u tom dijelu ostao neizmijenjen i identičan prvotnom optužnom prijedlogu, dok je činjenični opis prekršaja u optužnom prijedlogu dopunio navodeći da je optuženi uklonio gnijezdo bijelih roda s dimnjaka Poljoprivredno-šumarske škole Vinkovci, bez dopuštenja iz članka 155. st. 1. Zakona o zaštiti prirode.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je pravodobno podnio žalbu navodeći kako smatra da je Sud u konkretnom slučaju pogrešno primijenio odredbe članka 153. st. 2. Zakona o zaštiti prirode, odnosno da su člankom 153. st. 2. toč. 4. istog zakona zabranjene radnje sa strogo zaštićenim životinjama iz prirode u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti što se odnosi i na namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla. Tužitelj nadalje, smatra da se ovakvim rješenjem ne postiže svrha kažnjavanja, već se odbacivanjem optužnog prijedloga šalje poruka da je takvo postupanje moralno i prekršajno u redu, iako se radi o iznimno bitnom prekršaju.

3. Žalitelj predlaže da se, zbog razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

4. Žalba nije osnovana.

5. Odlučujući o žalbi i ispitujući pobijanu sudsku odluku u smislu članka 211. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je ocijenio da je prvostupanjski sud, donoseći odluku o odbačaju optužnog prijedloga, pravilno primijenio zakon.

6. Odredbom članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona propisano je da će sud, ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. tog Zakona, a u koje se svakako ubrajaju podaci koji se odnose na bitna, konstitutivna obilježja bića prekršaja, pozvati tužitelja da nadopuni optužni prijedlog u roku od 8 dana, što je prvostupanjski sud i učinio.

7. Naime, prema odredbi čl. 153. st. 2. toč. 4. Zakona o zaštiti prirode, zabranjeno je namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje razvojnih oblika, gnijezda ili legla strogo zaštićenih životinja iz prirode u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti, dok odredba čl. 288. st. 1. toč. 28. i st. 2. istog zakona, propisuje da će se novčanom kaznom za prekršaj kazniti počinitelj koji između ostalog, namjerno uništava gnijezda strogo zaštićenih životinja iz prirode kao i sve njihove razvojne oblike u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti. Dakle, iz citiranih zakonskih odredbi razvidno je da se predmetno prekršajno djelo može počiniti isključivo s namjerom kao oblikom krivnje slijedom čega je namjera kao oblik krivnje konstitutivni element bića predmetnog prekršaja te stoga mora biti navedena u činjeničnom opisu djela prekršaja.

8.Budući da ovlašteni tužitelj nije na traženje suda dopunio optužni prijedlog na način da je u činjenični opis prekršaja naveo namjeru koja je konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja, već je optužni prijedlog dopunio tako što je naveo da je počinitelj uklonio gnijezdo bijelih roda bez dopuštenja iz čl. 155. st. 1. Zakona o zaštiti prirode, koja dopuna je u konkretnom slučaju prema ocjeni ovog suda irelevantna, prvostupanjski sud pravilno je odbacio optužni prijedlog, obrazloživši razloge svoje odluke na način koji u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

9. Slijedom navedenog, trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i pobijano rješenje potvrditi.

Zagreb, 28. studenog 2024.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.