Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2929/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice 1. TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2. MA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Zoranu Špeharu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Špehar&Špehar&Rukavina u Zagrebu, protiv tuženika 1. Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33 i 2. Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB: 85584865987, Zagreb, Donje Svetice 48, zastupani po punomoćniku Jurici Tončić, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženika 2. Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-861/2016 od 10. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 28. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se žalbe tužitelja 1. i 2. kao i tuženika 2. kao neosnovane i potvrđuje prvostupanjska odluka u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke u odnosu na imenovane.

II. Odbija se žalba tuženika pod 2. kao neosnovana, a djelomično prihvaća žalba tužitelja u odnosu na odluku o troškovima postupka sadržanom pod točkom V. izreke i sada sudi:

"Nalaže se tuženicima solidarno naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 4.708,22 Eur sa zateznim kamatama od 10. rujna 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku 15 dana, dok za više traženo tužbeni zahtjev je odbijen."

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"I. Nalaže se I-tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Miramarska 22, 10000 Zagreb, OIB:26187994862 i II-tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, Donje Svetice 48, 10000 Zagreb solidarno platiti I-tužiteljici TA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.233,08 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 6. lipnja 2014. do isplate.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice TA u iznosu od 510,06 eur sa zateznim kamatama od 6. lipnja 2014. do isplate.

III. Nalaže se I-tuženiku CROATIA osiguranje d.d. Zagreb, Miramarska 22, 10000 Zagreb, OIB:26187994862 i II-tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, Donje Svetice 48, 10000 Zagreb solidarno platiti II-tužitelju MA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 691,33 eur sa zateznim kamatama od 11. ožujka 2016. do isplate.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja MA u iznosu od 76,82 eur sa zateznim kamatama od 11. ožujka 2016. do isplate.

V. Nalaže se tuženicima solidarno naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 5.214,90 eur sa zateznim kamatama od 10. rujna 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

VI. Odbija se zahtjev I i II-tužitelja za zatezne kamate na materijalne troškove postupka od dana kada su isti plaćeni do isplate."

2. Žale se tužitelji i pobijaju prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

3. Žali se tuženik pod 2. i pobija prvostupanjsku odluku u obvezujućem dijelu, također zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Predmet ovog postupka je naknada imovinske i neimovinske štete kao posljedica prometne nezgode koja se dogodila 14. ožujka 2013.

7. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio :

- da prema zapisniku o očevidu, skici mjesta događaja te nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša, do slijetanja vozila kojim je upravljala 1. tužiteljica došlo je 14. ožujka 2013. oko 8,10 sati u [adresa], na asfaltnom kolniku [adresa] širine 4,60 m, koji kolnik je bio mokar i klizav s nerazgrnutim snijegom,

- da uvidom u spis Prekršajnog suda u Zagrebu, broj PpP-25508/13, u kojem se protiv tužiteljice u vezi prometne nezgode vodio postupak, utvrđeno je da je presudom od 22. prosinca 2015. tužiteljica oslobođena optužbe da je predmetnu nezgodu uzrokovala upravljajući vozilom neprilagođenom brzinom,

- da uvidom u podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) o stanju vremena s glavne meteorološke postaje Zagreb Grič i s kišomjerne postaje Šestine na dan 14. ožujka 2013. utvrđeno je da se na tom području nalazi snježni pokrivač te da je snijeg padao od 6.00 - 24.00h, slaba kiša u rano jutro sa umjerenom do jakom sumaglicom. Maksimalna i minimalna dnevna temperatura zraka iznosila je 8,0 stupnjeva C i -0,2 stupnjeva C, dok je minimalna temperatura zraka na 5 cm visine iznosila -01 stupanj C, a u ranim jutarnjim satima na mjernoj postaji zabilježen je olujni vjetar jačine 8 bf,

- da prema navodima svjedoka zaposlenika tuženika pod 2., vozača ralice, isti se ne sjeća štetnog događaja, dok prema navodima svjedoka policijskog djelatnika, radilo se o dijelu ceste koja nije bila čišćena i do mjesta nezgode došao je pješice, jer je službeno vozilo ostavio 100 m niže od mjesta nezgode.

8. Osim toga prema vještačenju iz spisa proizlazi da je brzina vozila tužiteljice na početku tragova zanašanja iznosila najmanje 18,5 km/h, što znači da je tehnički moguće da se neposredno prije štetnog događaja vozilo tužiteljice kretalo brzinom od oko 20 km/h, te da je vozilo tužiteljice na izlasku iz desnog zavoja bilo dovedeno u zanašanje, nakon čega je u zanašanju djelomično sletjelo preko desnog ruba kolnika te se prevrnulo na krov. Na temelju podataka iz zapisnika o očevidu da je kolnik u trenutku štetnog događaja bio mokar i klizav, te prekriven nerazgrnutim snijegom.

9. Prema opisanom stanju površine kolnika i utvrđenog polumjera zakrivljenosti, vještak je izračunao da:

- granična brzina prolaska predmetnog desnog zavoja u slučaju mokrog i klizavog kolnika prekrivenog nerazgrnutim snijegom iznosi oko 33,3 km/h,

- granična brzina prolaska predmetnog desnog zavoja u slučaju djelomičnog zaleđenog kolnika sa koeficijentom prianjanja od 0,1-0,5 iznosi 14,9 km/h, te

- da je kolnik na mjestu štetnog događaja bio održavan na tehnički pravilan način tada bi koeficijent prijanjanja trebao iznositi najmanje 0,5 pa bi granična brzina prolaska predmetnog desnog zavoja u slučaju samo mokrog kolnika iznosila oko 60,7 km/h.

10. Također je vještak naveo da do štetnog događaja ne bi došlo da se vozilo tužiteljice kretalo brzinom manjom od 14,9 km/h, a on je brzinu kretanja vozila tužiteljice od 20 km/h dao kao mogućnost i to upravo zbog izostanka materijalnih tragova zbog čega se ne može isključiti mogućnost da je ta brzina mogla biti i veća od iskazanih 20 km/h.

11. Također ističe da iz očevidne dokumentacije policije proizlazi da je kolnik na mjestu štetnog događaja bio mokar i klizav.

12. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da se radi o propustu službe tuženika pod 2. za održavanje ceste jer je kolnik bio neočišćen i klizav, što ukazuje na odgovornost tuženika, međutim da se radi i o odgovornosti tužiteljice 1., koja je upravljajući osobnim vozilom u opisanim vremenskim uvjetima i neprilagođenom brzinom, također odgovorna za štetni događaj. Smatra da je odgovornost na strani tužiteljice 10%, a na strani tuženika 90%.

13. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud i to iz sljedećeg razloga:

14. Nepobitna je činjenica da je predmetnog dana prije štetnog događaja prema podacima DHMZ-u padao snijeg i slaba kiša, s tim da je temperatura i to maksimalna i minimalna iznosila je 8,0 stupnjeva C i -0,2 stupnjeva C, tako da je minimalna temperatura zraka na 5 cm visine iznosila -01 stupanj C, a u ranim jutarnjim satima na mjernoj postaji zabilježen je olujni vjetar jačine 8 bf.

15. Prema vještvu također nepobitno proizlazi da je kolnik predmetnog dana bio mokar i klizav sa nerazgnutim snijegom.

16. To proizlazi iz očevidne dokumentacije policije.

17. Stoga očito kolnik nije pravovremeno održavan i žalbeni navodi tuženika 2. da je odgovornost na tužiteljici koja je nakon uklanjanja stabla nastavila vožnju iako kolnik nije bio očišćen, ne ukazuju na pogrešan zaključak suda prvog stupnja.

18. Iz presude Prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj PpP-25508/2013 (priložena u spisu) proizlazi iz navoda policijskog djelatnika, a koji je saslušan i tijekom ovog postupka, da su uvjeti za vožnju bili teški, da je do mjesta nezgode došao pješke, a ne vozilom zbog uvjeta na cesti, a po njegovim navodima dužina tragova zanašanja vozila bila su tri metra, što ukazuje da vožnja nije bila brza.

19. Vještak je decidirano naveo da je kolnik na mjestu štetnog događaja bio održavan na tehnički pravilan način i samo mokar tada bi koeficijent prijanjanja trebao iznositi najmanje 0,5 pa bi granična brzina prolaska predmetnog desnog zavoja u slučaju samo mokrog kolnika iznosila oko 60,7 km/h. Smatra da je kolnik na mjestu štetnog događaja bio održavan na tehnički pravilan način, tada bi njegova površina bila samo mokra pa bi vozilo tužiteljice pri brzini od oko 20 km/h uspjelo proći predmetni desni zavoj bez početka zanašanja i do štetnog događaja ne bi došlo.

20. Očito je da cesta nije pravovremeno održavana, a prema Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta („Narodne novine“ broj 25/98) - članak 64. - cesta se smatra prohodnom kada je radovima na uklanjanju snijega omogućeno prometovanje vozila uz upotrebu zimske opreme, u skladu s posebnim propisom o prometovanju vozila u zimskim uvjetima.

21. Kako je snijeg padao na zaleđenu površinu, to očito ukazuje da zimske službe nisu pravovremeno reagirale i pozivanje na kratkoću vremena, nije dokazano od strane tuženika – članak 219. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) i zaključak suda prvog stupnja da je uzrok prometne nezgode neočišćen i klizav kolnik prihvaća u potpunosti žalbeni sud.

22. Paušalni i neargumentirani žalbeni navodi glede održavanja ceste od strane tuženika pod 2., ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja.

23. Prema članku 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08 i 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11 i 80/13 - dalje: ZOSPC) vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

24. Kako je vještak decidirano naveo da do štetnog događaja ne bi došlo da se vozilo tužiteljice kretalo brzinom manjom od 14,9 km/h. Smatra da se tužiteljica kretala i brzinom od 20 km/h i da kolnik nije bio zaleđen do štetnog događaja ne bi došlo, što ne isključuje i mogućnost nagle reakcije tužiteljice tijekom vožnje.

25. Zaključak suda prvog stupnja da je tužiteljica ipak svojim postupanjem, i s obzirom da poznaje cestu i s obzirom na vremenske uvjete, propustila prilagoditi vožnju stanju na kolniku a posebno u zavoju, u potpunosti prihvaća žalbeni sud, jer prema mišljenju ovog suda, sve odlučne činjenice su na ove okolnosti na nepobitan način utvrđene.

26. Vještak je nadalje utvrdio da je šteta na vozilu totalna, i kako se radi o starom vozilu, to proizlazi visina štete u iznosu od 768,15 Eur, što stranke nisu učinile spornim.

27. Visina štete na vozilu je pravilno utvrđena, kao i tijek kamate, pa žalbeni navodi u ovom dijelu glede odbijajućeg dijela, kao i žalbeni navodi tuženika pod 2. glede obvezujućeg dijela nisu osnovani i na zaključak suda prvog stupnja upućuju se žalitelji radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.

28. U odnosu na neimovinsku štetu, prema stanju u spisu, proizlazi da je tužiteljica zadobila u štetnom događaju istegnuće mišića vratne kralježnice i natučenje lijevog lakta, tako da je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, dok su bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali nekih 56 dana, a povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životne aktivnosti. Da je trpjela i strah koji se javio u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, dok je sekundarni strah jačeg intenziteta trajao 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg intenziteta 21 dan. U odnosu na ozljede vještak smatra da je došlo do smanjenja životnih aktivnosti u omjeru od 4%, što se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice, te povremenim bolovima prilikom dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela. Također smatra da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 30 dana po dva sata, te još 30 dana po jedan sat dnevno, za uobičajene kućanske poslove, te za pomoć i odlazak u trgovinu i sl.

29. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, uz pomoć medicinskog vještva i medicinske dokumentacije, sud prvog stupnja zaključuje da je sa naslova neimovinske štete opravdana pravična naknada u iznosu od 3.000,00 Eur, a sa naslova tuđe pomoći i njege 298,80 Eur.

30. Prema mišljenju ovog suda, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio i visinu troškova liječenja u iznosu od 293,51 Eur, a prema priloženim računima u spisu.

31. Žalbeni navodi tuženika, da nema suodgovornost na strani tužiteljice nisu osnovani, s obzirom na decidirane navode sudskog vještaka glede vožnje tužiteljice.

32. Prema mišljenju ovog suda, odlučene činjenice s ovog naslova su pravilno utvrđene, jer vozač svakako mora prilagoditi vožnju uvjetima na cesti, a kako je kolnik bio neočišćen i klizav, to svakako zahtjeva izuzetan oprez na cesti, s minimalnom brzinom, jer nije isključena prema navodima vještaka i nagla reakcija tužiteljice.

33. Stoga, slijedom navedenog, ipak proizlazi suodgovornost stranaka u postupku na način kako je to utvrdio i sud prvog stupnja, a u potpunosti prihvaća žalbeni sud. 34. Prema tome žalbeni navodi nisu osnovani i odlučeno je kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

35. U odnosu na troškove postupka treba navesti da prema Tbr. 8 Odvjetničke Tarife – Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), odvjetniku pripada nagradama za četiri obrazložena podneska.

36. Prema stanju u spisu nadalje proizlazi – list 60 spisa – da su tužitelji podmirili trošak dostave podataka od DHMZ-a u iznosu od 53,09 Eur (400,00 kuna), kako navode ispravno žalitelji.

37. Prema tome tužiteljima pripada trošak za sastav dva odštetna zahtjeva od 21. svibnja 2014. i 6. lipnja 2014., za sastav tužbe i pristup na ročišta od 9. lipnja 2016., 16. studenog 2016., 7. studenog 2018., 2. veljače 2022., 8. siječnja 2024., 21. svibnja 2024., 3. rujna 2024. i 17. listopada 2023. pojedinačno po 100 bodova, za ročište od 18. srpnja 2018. – 50 bodova, te za četiri podneska od 15. rujna 2016., 1. lipnja 2017., 19. prosinca 2017. i 27. listopada 2023. pojedinačno po 100 bodova, što uvećano za 10% (zastupanje više osoba) i za PDV, daje iznos od 4.262,50 Eur, što s obzirom na uspjeh u postupku 90% daje 3.836,25 Eur, a uvećano za vještvo daje ukupan iznos od 4.473,31 Eur.

38. Tom iznosu pridodan je trošak dostave podataka od DHMZ-a u iznosu od 53,09 Eur, što daje ukupno iznos od 4.526,40 Eur.

39. Također je priznat trošak sudske pristojbe za tužbu – 90,25 Eur, i za presudu – 91,57 Eur, što u konačnici daje iznos od 4.708,22 Eur.

40. Slijedom navedenog, a s obzirom na žalbe stranaka glede troškova postupka, valjalo je odlučiti kao u izreci – članak 380. točka 3. ZPP-a.

U Splitu, 28. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Dragica Samardžić