REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-482/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sutkinji Marini Paulić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Suvlasnika stambene zgrade u Zagrebu, Bobovačka 1/A, koje zastupa punomoćnica Iva Markotić Bagarić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv ovršenika Šimecki d.o.o. u stečaju, Zagreb, Vlaška ulica 126, OIB: 02142010717, kojeg zastupa Davorka Huljev, stečajna upraviteljica iz Zagreba, radi ovrhe, odlučujući o sukobu nadležnosti između Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koji se oglasio stvarno nenadležnim rješenjem poslovni broj Ovrv- 44752/2023-2 od 2. listopada 2023. i Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je taj sukob izazvao dopisom poslovni broj Ovrv-15/2024 od 12. studenog 2024., 28. studenog 2024.,
r i j e š i o j e
Za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
Obrazloženje
1. Općinski građanski sud u Zagrebu je rješenjem poslovni broj Ovrv- 44752/2023-2 od 2. listopada 2023. utvrdio prekid postupka te se oglasio stvarno nenadležnim pozivajući se na čl. 169. st. 6. i 7. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15, 104/17 i 36/22 - dalje: SZ), smatrajući da je za postupanje nadležan Trgovački sud u Zagrebu jer je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak, a ovrha da se vodi radi namirenja tražbine ovrhovoditelja kao razlučnog vjerovnika te je predmet ustupio Trgovačkom sudu u Zagrebu.
2. Trgovački sud u Zagrebu je dopisom poslovni broj Ovrv-15/2024 od 12. studenog 2024. izazvao sukob nadležnosti navodeći da je u trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu stečaj već bio u tijeku te da u konkretnom slučaju ovrhovoditelj nema status razlučnog vjerovnika, jer se na strani ovrhovoditelja nalaze suvlasnici stambene zgrade koji nemaju upisano založno pravo ili pravo odvojenog namirenja, pa da se stoga ne primjenjuje odredba čl. 169. st. 6. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 71/15, 104/17, 36/22 - dalje: SZ), a niti je određivanje ovrhe povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi.
3. Za postupanje u ovom predmetu nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
4. Postupak je pokrenut 27. lipnja 2023. na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave radi određivanja ovrhe općenito na imovini ovršenika.
5. Javni bilježnik je 3. srpnja 2023. vratio spis Općinskom građanskom sudu u Zagrebu iz razloga što je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak (28. veljače 2014.).
6. Člankom 18. toč. 1. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23 - dalje: ZS) je propisano da općinski sudovi rješavaju ovršne predmete, dok je čl. 21. toč. 1. istoga Zakona propisano da trgovački sudovi odlučuju u parničnim i izvanparničnim predmetima kada je to propisano posebnim zakonom.
7. Prema podacima iz sudskog registra proizlazi da je Trgovački sud u Zagrebu rješenjem St-1867/13 od 28. veljače 2014. nad ovršenikom otvorio stečajni postupak. 8. Člankom 37. st. 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) propisano je da su općinski sudovi nadležni za određivanje ovrhe, osim ako rješavanje tih predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi. Sudovi koji su nadležni određivati ovrhu ovlašteni su postupati i u povodu pravnih lijekova podnesenih protiv rješenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu prijedloga za ovrhu. Oni su ovlašteni odlučivati i o drugim pitanjima tijekom postupka prije nego što je sud nadležan za provedbu ovrhe započeo s provedbom ovrhe.
9. Nadalje, odredbama SZ (toč. 5.4. čl. 149. -153.) je propisano postupanje u situacijama naplate tražbina vjerovnika koji imaju status razlučnih vjerovnika.
10. Iz sadržaja ovršnog prijedloga kao i priloga koji su uz isti dostavljeni ne proizlazi da bi ovrhovoditelj imao status razlučnog vjerovnika u skladu s naprijed citiranim odredbama SZ.
11. Naime, ovrhovoditelj se ne poziva na pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige (čl. 149. SZ), ne tvrdi da njegova prava proizlaze iz sudskoga ili javnobilježničkoga osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava (čl. 150. SZ), ne tvrdi da na nekom predmetu iz stečajne mase ima kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu (čl. 151. SZ), niti se poziva na okolnosti iz čl. 152. toč. 1-3. SZ, a ovrhovoditelj ne udovoljava uvjetima za stjecanje razlučnog prava niti na temelju čl. 152. toč. 4. SZ. Ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu ne iznosi niti činjenice koje bi upućivale da bi svojstvo razlučnog vjerovnika mogao imati na temelju čl. 153. SZ.
12. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju ne postoje zakonske pretpostavke za postupanje u skladu s odredbom čl. 169. st. 7. SZ.
13. Stoga, s obzirom na to da je u ovom predmetu zatražena ovrha na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika pravne osobe, za postupanje u ovom predmetu je stvarno nadležan općinski sud na temelju odredbe čl. 37. OZ (tako i ovaj sud u odluci Gr1 374/2023-2 od 22. studenog 2023.).
14. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 23. st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ, odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 28. studenog 2024.
SUTKINJA
Marina Paulić
