REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-4213/2022.
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Renate Popović predsjednice vijeća te Davorka Kučana i Drage Klasnića kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika specijalista Zlatka Hasića, kao zapisničara u vijeću, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽO, zbog prekršaja iz članka 289. stavak 1. i 4. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. i 64/15., 108/17. i 70/19.), rješavajući o prigovoru okrivljenika ŽO, podnesenoj prekršajnog naloga Općinskog suda u Rijeci od 28. ožujka 2022. godine, broj: Pp 1078/2021., na sjednici vijeća održanoj dana 28. studenog 2024. godine
p r e s u d i o j e:
I. Povodom prigovora okrivljenika ŽO, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prekršajni nalog na način da se protiv okrivljenika ŽO, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog pod točkom II. izreke pobijanog prekršajnog naloga, temeljem odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), odbija optužba
da bi „radi sumnje u prisutnost alkohola u organizmu ponuđeno mu je da se podvrgne ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu pomoću alkometra marke „Drager 6810 ARYM 2063“, što je i prihvatio, te je uvidom u alkometar očitana koncentracija alkohola od 0,77/kg, što, umanjeno za granicu dopuštene pogreške od 0,10 g/kg iznosi 0,67 g/kg alkohola u organizmu“
II. Uslijed odluke iz točke I., prigovor okrivljenika ŽO postao je bespredmetan glede djela činjenično opisanog pod točkom II. izreke pobijanog prekršajnog naloga, a troškovi nastali u odnosu na te prekršaje padaju na teret proračunskih sredstava.
III. Uslijed odluka iz točke I. ove presude, preinačuje se prekršajni nalog u odluci o novčanoj kazni, tako da se okrivljeniku ŽO za prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisan pod točkom I. izreke pobijanog prekršajnog naloga prihvaća utvrđena novčana kazana u iznosu od 1.340,50 EUR (tisućutristočetrdeset eura i pedeset centi) koju je okrivljenik dužan platiti u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude, s time da će se, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini.
IV. Odbija se kao neosnovan prigovor okrivljenika ŽO, te se u ostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu prekršajni nalog potvrđuje.
V. Temeljem članka 138. stavka 2. točke 3 c. Prekršajnog zakona okrivljenik ŽO je obvezan na naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 EUR (petnaest eura) u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik ŽO proglašen je krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu 13.200,00 kuna zbog prekršaja iz članka 289. stavak 1. i 4. i članka 199. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanih u izreci pobijane presude. Okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od 2 mjeseca. Nadalje, okrivljenik je temeljem članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona obvezan ma plaćanje troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 180,00 kuna.
2. Protiv prekršajnog naloga pravodobno je podnio prigovor okrivljenik zbog odluke o novčanoj kazni, gdje moli da se ista ublaži jer je lošeg materijalnog statusa.
3. Prigovor je dijelom bespredmetan, a dijelom nije osnovan.
4. U povodu prigovora okrivljenika ovaj Sud je po službenoj dužnosti ispitao prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona i utvrdio da se protiv okrivljenika u ovom predmetu prekršajni postupak glede djela pod točkom II. izreke više ne može voditi, jer je od vremena kad je prema okrivljenju prekršaj počinjen (27. veljače 2021.) proteklo više od tri godine, pa je u smislu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Naime, za počinitelja prekršaja činjenično i pravno opisanog u točki I. izreke pobijane presude propisana je novčana kazna u iznosu do 5.000,00 kuna, pa kako je od dana 27. veljače 2021., kada je prema okrivljenju prekršaj počinjen, proteklo više od tri godine, to je u smislu članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona nastupila zastara prekršajnog progona, budući da je za inkriminirani prekršaj propisana novčana kazna do iznosa prema kojem ulaze u režim obaveznog prekršajnog naloga (članak 239. stavak 1. točka 1. i 2. Prekršajnog zakona), sa zastarnim rokom od 3 godine.
Trebalo je stoga, u smislu odredbe članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, donijeti presudu kojom se optužba protiv okrivljenika za djelo činjenično opisano pod točkom II. izreke odbija, zbog čega je prigovor okrivljenika u tom dijelu postao bespredmetan, a troškovi postupka nastali u odnosu na taj prekršaj padaju na teret proračunskih sredstava.
6. Postupajući dalje po službenoj dužnosti u odnosu na prekršaj činjenično i pravno opisan u točkom I. izreke ovaj sud nije utvrdio da bi pobijanim prekršajnim nalogom bile povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, niti da su počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona.
7. Ispitujući odluku o kazni vijeće ovog suda smatra da je izrečena novčana kazna primjerena težini prekršaja, opasnosti djela, te ostalim okolnostima mjerodavnim za izbor mjere i vrste kazne.
U svezi s tim valja istaći da su za djelo prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u rasponu od 1.320,00 do 2.640,00 eura ili kazna zatvora do 60 dana, a prvostupanjski sud je okrivljeniku za navedeni prekršaj izrekao novčanu neznatno iznad zakonskog minimuma, te ovaj sud uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja i nedokumentirane žalbene navode o lošijim materijalnim prilikama okrivljenika, ne nalazi osnovanim primjenu instituta ublažavanja kazne.
8. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 15,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka.
9. Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 28. studenog 2024.
ZAPISNIČAR:
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Zlatko Hasić, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci 3 otpravka: za spis, okrivljenika i ovlaštenog tužitelja.
