Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1800/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca mr. sc. Krunoslava Barana, kao predsjednika vijeća, sutkinje Biserke Trstenjak-Opačak, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i sutkinje Vesne Bjelousov, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Tea Milanković Podbreznički, odvjetnica iz Zagreba, protiv I- tužene ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i II-tuženika UZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Boris Makarović, odvjetnik iz Zagreba, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 2011/2017-33 od 18. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika, ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2011/2017-33 od 18. svibnja 2022. i predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

" I Utvrđuje se da je tužitelj BZ vlasnik na dijelu z.k. č. br. [katastarska čestica], odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 153 čm koja površina je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka dipl. ing. Mladena Bebera od 26. lipnja 2019. određena spojnicom točaka C1-D1-E-F-C1, obojana na skici lica mjesta tamnožuto, koji dio nekretnine se nalazi uz među nekretnine tuženika označenu kao z.k. č. br. [katastarska čestica], odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što su I-tužena ČZ i II-tuženik UZ dužni priznati i trpjeti da se u skladu s ovom presudom i nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka dipl. ing. Mladena Bebera od 26. lipnja 2019. i njegove dopune nalaza od 1. travnja 2020. označi međa između nekretnina tužitelja i tuženika. II Nalaže se I-tuženoj i II-tuženiku da naknade tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 17.325,04 kn, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude pravovremenu žalbu podnijeli su tuženici zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu ZPP). Predlažu preinačiti pobijanu presudu na način da se tužbeni zahtjev odbije a tužitelja obveže da tuženicima naknadi troškove parničnog postupka, uvećan za troškove žalbe, podredno ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Tužitelj je u odgovoru na žalbu osporio osnovanost žalbenih navoda i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu, postupak koji je prethodio, žalbene navode tuženika i navode tužitelja u odgovoru na žalbu, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju tuženici sadržajno u žalbi ukazuju, jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama pa istu nije moguće ispitati.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na spornom dijelu međašne površine od 153 čm koja je u nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing. Mladena Bebera od 26. lipnja 2019. određena točkama C1-D1-E-F-C1, koji dio se nalazi uz među nekretnine tuženika označena kao z.k.ć.br. [katastarska čestica], odgovara k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što su tuženi dužni priznati i trpjeti da se u skladu s ovom presudom i nalazom i mišljenjem vještaka od 26. lipnja 2019. i njegove dopune od 1. travnja 2020. označi međa između nekretnina tužitelja i tuženika.

7. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je pred istim sudom vođen izvanparnični postupak pod poslovnim brojem R1- 844/2015 u pravnoj stvari predlagtelja BZ, ovdje tužitelja, protiv protustranaka ČZ i UZ, ovdje tuženika radi uređenja međe između nekretnine u vlasništvu predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine u vlasništvu protustranaka k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- rješenjem poslovni broj R1-844/15-9 od 1. travnja 2016. . međa je uređena prema posljednjem mirnom posjedu na način da se međna linija proteže točkama C-D, a u odnosu na spornu međašnu površinu, označenu sa C1-D1-E-F nezadovoljna stranka je upućena pokrenuti parnicu u roku od 6 mjeseci po pravomoćnosti ovog rješenja,

- rješenje o uređenju međe postalo je pravomoćno 4. studenog 2016.,

- predlagatelj, ovdje tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na spornoj međašnoj površini označenoj točkama C1-D1-E-F-C1,

- da su kupoprodajnim ugovorom od **.**.1995. CZ i ŠZ tužitelju prodali obiteljsku stambenu zgradu u [adresa], sagrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul br. [broj ZK uloška]-A,

- da su tuženi suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] livade [adresa] u [adresa], površine 79 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je u posjedovnom listu tužitelj upisan kao posjednik kč. br. [katastarska čestica], koja odgovara k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], površine 790 m2,

- da je na očevidu izvršena identifikacija sporne čestice po vještaku dipl ing. Mladenu Beberu kojom prilikom je sporna površina označena spojnicom točaka C1-D1-E-F- C1, obojana na skici lica mjesta tamnožuto, u površini od 153 m2,

- da iz iskaza tužitelja, a čiji iskaz su potvrdili svjedoci IZ, RZ i MZ, kojima prvostupanjski sud poklanja vjeru, proizlazi da je tužitelj bio u posjedu sporne čestice od 1985. godine.

8. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj u konkretnom slučaju sukladno odredbi čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), dokazao da je stekao pravo vlasništva na spornom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] dosjelošću, budući da je zakonit, pošten i istiniti samostalni posjednik neprekidno od 1985. pa stoga ima pravo da se u skladu s tim označi međa.

9. Osnovano tuženici u žalbi ukazuje da presuda prvostupanjskog suda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su nedostatni, nejasni i nerazumljivi.

10. Naime, u ovom postupku, koji je proizašao iz postupka uređenja međe, tužitelj treba dokazati da na spornoj međašnjoj površini ima jače pravo na posjed.

11. Jače pravo na posjed ne znači samo posjed, već treba dokazati da je taj posjed, kvalificiran (zakonit, istinit i pošten). Prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj u zakonitom, poštenom, istinitom i samostalnom posjedu sporne površine od 1985. godine, a pritom ne daje nikakve razloge o tome. Tako prvostupanjski sud ne navodi na koji način je tužitelj stekao posjed, je li posjed zasnovan na valjanoj pravnoj osnovi i kojoj, kada je isteklo vrijeme dosjedanja pa time nije ni moguće zaključiti da bi posjed tužitelja imao one elemente potrebne za stjecanje prava vlasništva dosjelošću prema čl. 159. ZV-a.

12. Nadalje, nije jasno na čemu prvostupanjski sud temelji odluku o usvajanju tužbenog zahtjeve da je tužitelj vlasnik do međe koju je sud označio u postupku uređenja međe ( radi s o dijelu u skici izmjere označene točkama C1-D1-D-C). Naime, obje stranke koje su sudjelovale u postupku uređenja međe imale su mogućnost da u prekluzivnom roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o uređenju međa stave svoj vlasnički zahtjev u parnici kojim bi dokazale da su vlasnice zemljišta preko međe koju je sud označio. Tuženici nisu u zakonskom roku ustali tužbom radi utvrđenja prava vlasništva na spornoj površini preko međe koju je sud označio i koja je pripala tužitelju. Time je nastupila presumpcija prava vlasništva tužitelja na toj površini i ona je prestala biti sporna.

13. Također, osnovano tuženici u žalbi ukazuju da tužitelj tužbenim zahtjevom nije naveo po kojoj linije se međa utvrđuje u parničnom postupku, što je nužno jer ukoliko tužitelj uspije s tužbom, pravomoćna presuda će oboriti predmijevu o vlasništvu stvorenu u postupku uređenja međa pa po okončanju parnice mora biti jasno po kojoj liniji među treba uspostaviti.

14. Na taj način počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 345. st. 2. toč. 11. ZPP-a, a zbog opisanog ostvaren je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, budući da u provedenom postupku nisu raspravljene odlučne činjenice potrebne za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

15. Slijedom navedenog, valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

16. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka (toč. II. izreke pobijane presude) jer ona ovisi o uspjehu stranaka u postupku.

17. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka, sukladno uputi danoj u ovom rješenju, valjano ocijeniti provedene dokaze i za svoju odluku dati valjane, dostatne i neproturječne razloge iz kojih će se moći ocijeniti ispravnost donesene odluke.

Osijek, 28. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća

mr. sc. Krunoslav Baran