Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž-928/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinje Dobrile Ćuruvija, kao predsjednice vijeća, sutkinje Jarmilke Kučera-Slivar, kao suca izvjestitelja i članice vijeća i sutkinje Nade Sambol kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆČM, OIB; [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Vandi Benz, odvjetnici iz Dubrovnika protiv tuženika ĆČ, OIB: nepoznat, [adresa], zastupan po punomoćniku Draganu Pištalo, odvjetniku iz Dubrovnika, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-797/2024 od 27. rujna 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 28. studenoga 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća kao osnovana, a djelomično se odbija kao neosnovana žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-797/2024 od 27. rujna 2024. godine potvrđuje u pobijanom dijelu i to točkama I.1, III. izreke, a preinačuje se u toč. IV. izreke i sudi:

"IV. Svaka stranka je dužna snositi svoje troškove postupka:".

II. U nepobijanom dijelu presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-797/2024 od 27. rujna 2024. godine i to u točkama I. 2. i II. izreke ostaje neizmijenjena.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom presuđeno je tako da izreka u cijelosti glasi: "I. 1.Nalaže se tuženiku predati tužiteljici u suposjed kuću zk. oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i pripadno zemljište zk. oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da joj preda duplikate ključeva, brava koje je postavio na vrata kuće, dopusti joj i omogući nesmetano sukorištenje te kuće i zemljišta, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude i pod prijetnjom ovrhe.

2.Odbija se tužiteljica sa zahtjevom da dopuštenje i omogućivanje smetanog sukorištenja kuće i zemljišta iz toč. I. 1. traje do početka izvedbe radova na geometrijskoj podjeli kuće naloženih odlukom suda te da dopusti i trpi nesmetano izvođenje tih radova, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži razvrgnuti suvlasničku zajednicu koji glasi: "Razvrgava se suvlasnička zajednica tužiteljice i tuženika na čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća sa zemljištem u [adresa]., na način da se kuća i zemljište geometrijski podjele između tužiteljice i tuženika i to da tužiteljici pripadne istočni dio zgrade označen plavom bojom s novoformiranim zasebnim ulazom "B" ukupne površine 65,57 m2 i istočni dio zemljišta na način da istočnoj diobenoj cjelini pripada 79 m2 zemljišta ispod zgrade te 230 m2 okolnog zemljišta što ukupno čini 309 m2 a tuženiku pripadaju prostorije zapadnog dijela zgrade s hallom označene crvenom bojom s postojećim zasebnim ulazom "A" ukupne površine 62,85 m2, a što je prikazano u prilogu 5 izvješća, te zapadni dio zemljišta na način da zapadnoj diobenoj cjelini pripadne 74 m2 zemljišta ispod zgrade te 366 m2 okolnog zemljišta, što ukupno čini 440 m2 zemljišta. Za provođenje izdvajanja zasebnih cjelina potrebno je zazidati prolaz između halla i hodnika, postojeći prozor pretvoriti u vrata, formirati priključke kuhinjskih elemenata u istočnom dijelu, formirati kupaonicu u zapadnom dijelu, formirati nove pristupne skale s pločnika ulice na razinu pločnika okućnice i razdvojiti priključke vodovoda, telefona i električne energije, koje radove će izvesti i snositi trošak tužiteljica. "

III. Prihvaća se podredno/alternativno istaknuti tužbeni zahtjev koji glasi: "Razvrgava se suvlasnička zajednica tužiteljice ĆČM i tuženika ĆČ na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi kuća i kat. Čest. [katastarska čestica] u naravi dvorište upisano u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom u roku od 15 dana."

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 11.412,85 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 27. rujna 2024. pa do konačne isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu, uvećano za 3 (slovima 3) postotna poena, čl. 29 Zakon o obveznim odnosima, u roku 15 dana računajući od pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv ove presude pravovremeno je izjavio žalbu tuženik i to protiv iste u točkama I. 1., III. i IV. izreke zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da drugostupanjski sud prihvati žalbu i presudu u pobijanom dijelu preinači ili ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

2.1 . Odgovor na žalbu nije podnesen.

3. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, a pazeći na bitne povrede odredba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 2.,4.,8.,9.,13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP- a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u prvostupanjskom postupku nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti i da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo. 5. Prvostupanjskom presudom sud prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice, te nalaže tuženiku predati tužiteljici u suposjed kuću zk. oznake čest. zgr. [katastarska čestica]. i pripadno zemljište zk. oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da joj preda duplikate ključeva brava koje je postavio na vrata kuće i dopusti joj i omogući nesmetano sukorištenje te kuće i zemljišta, a odbija tužbeni zahtjev tužiteljice za dopuštenjem i omogućavanjem smetanog sukorištenja kuće i zemljišta iz točke I. 1., koje traje od početaka izvedbe radova na geometrijskoj podjeli kuće naloženih odlukom, te da dopusti i trpi nesmetano izvođenje tih radova, a točkom II. odbija tužbeni zahtjev kojim se traži razvrgnuće suvlasničke zajednice na opisanim nekretninama na način da se izvrši geometrijska podjela, dok točkom III. prihvaća alternativno istaknuti tužbeni zahtjev kojim se traži razvrgnuće suvlasničke zajednice na kat. čest. zgr. [katastarska čestica]. i kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, a točkom IV nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak.

6. Protiv navedene presude žalbu podnosi tuženik i to protiv točke I.1. kojom je naloženo tuženiku predati tužiteljici u suposjed predmetne nekretnine, te protiv točke III. kojom je prihvaćen alternativno istaknuti tužbeni zahtjev kojim se traži razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na opisanim nekretninama civilnom diobom i protiv točke IV. kojom je odlučeno o troškovima parničnog postupka.

7. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud polazi od utvrđenog činjeničnog stanja:

- da su predmetne nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] k.o. čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća prizemna sa visokim potkrovljem, koja se sastoji od istočnog i zapadnog dijela povezanih prostorom ulaznog hola, zajedno sa obrađenim dvorištem u suvlasništvu parničnih stranaka na jednake dijelove, a da tuženik ulaganjima na koja se poziva nije napravio novu stvar, niti je ishodio za njih građevinsku dozvolu niti je imao suglasnost suvlasnice, odnosno tužiteljice, te da tuženik građenjem nije mogao postati vlasnikom druge polovice, odnosno predmetnih nekretnina a tvrdnje da je na drugi izvorni način pribavio pravo vlasništva nekretnina nije bilo, niti da bi to bilo pravnim poslom, te eventualna ulaganja su prikladna biti osnova za obvezno pravni zahtjev, a koji nije istaknut u ovom postupku,

- da nekretnine koje su predmet postupka su u posjedu tuženika, zgrada je zaključana kako je to evidentirano prilikom uviđaja 19. travnja 2024., te između stanaka brata i sestre ne postoji sporazum o korištenju predmetne nekretnine, a tužiteljica je isključena s posjeda te je tražila posjedovnu zaštitu u sudskom postupku, a tuženik ne tvrdi a ima drugi pravni osnov za posjedovanje predmetnih nekretnina i isključiti iz posjeda tužiteljicu,

- da nije sporno da je suvlasnička zajednica za stranke tegotna i da bi je obje htjele razvrgnuti, no da za etažno razvrgnuće ne postoji temeljna pretpostavka suglasnost suvlasnika, dok geometrijska dioba više nije moguća nakon provedene "legalizacije", kako se time formirana građevinska parcela ne može više cijepati,

- da vlasnik pa i suvlasnik ovdje tužiteljica može tužbom zahtijevati od posjednika, tuženika povrat individualno određene stvari, tj. nekretnina koje su opisane i radi se o reivindikacijskoj tužbi, za koju je tužiteljica morala dokazati, a što je dokazala da je ona vlasnica, odnosno suvlasnica ½ dijela predmetnih nekretnina, kao i da je tuženik onaj u čijoj se faktičnoj vlasti nalazi tužena stvar, dok identifikacija tražene stvari postoji oznakom opisanih nekretnina po zemljišno knjižnim oznakama i nalazom i mišljenjem mjerničkog vještaka po obavljenom očevidu, to s obzirom da je tužiteljica dokazala sve tri od propisanih pretpostavki za uspjeh tužbenog zahtjeva za predaju stvari u suposjed od posjednika tužiteljici kao suvlasnici, to je prihvaćen zahtjev za predaju u posjed, odnosno za predaju u suposjed, jer prema odredbi članka 161. Zakona o vlasništvu, (su)vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja (su)posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari,

- da ako geometrijska dioba nekretnina nije dopuštena prihvatit će se zahtjev da se stvar proda na javnoj dražbi ili na neki drugi prikladan način, a dobivena novčana svota će se podijeliti razmjerno suvlasničkom dijelovima (civilno razvrgnuće), to je sud prihvatio alternativno postavljen tužbeni zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, jer geometrijska dioba nije dopuštena.

8. Pobijajući prvostupanjsku presudu tuženik u žalbi u bitnome navodi da presuda nije obrazložena valjanim razlozima zbog kojih bi bilo osnovano dijelom prihvatiti tužbeni zahtjev, kao i da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanja, jer bez građevinskog vještačenja nije moguće utvrditi nije li predmetna kuća novonastala stvar od tuženika, te je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, jer bez ispravno utvrđenog činjeničnog stanja nije moguće primijeniti mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a da su stranke brat i sestra i on je cijelo vrijeme pozivao na sporazum uz razum, a civilna dioba koja je dosuđena je na štetu obiju stranaka u korist kupca na javnoj dražbi, te da je tuženik izradio novonastalu stvar u naravi kuću uknjiženo samo formalno i dalje na stranke, te je priložio dokumentaciju o legalizaciji i fotografije, troškovnike, no nije provedeno predloženo odgovarajuće vještačenje i saslušanje tuženika, pa stranke nisu suvlasnici jednako ovih nekretnina i tužiteljici ne pripada pravo na predaju u suposjed po tuženiku, niti dosuđeno pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, te da je tuženik priložio dokaze i predložio izvođenje dokaza da stranke nisu suvlasnici svaki u ½ dijela, a nije morao, niti je to učinio sestri istaknuti protutužbu ili tužbu za utvrđenje i uknjižbu, već prigovor o suvlasništvu u njegovu korist predmetnih nekretnina.

9. Sud ocjenu osnovanosti/neosnovanosti tužbenog zahtjeva može donijeti nakon što je na temelju predloženih i izvedenih dokaza utvrdio postojanje/nepostojanje činjenica na kojima stranke temelje svoje zahtjeve u smislu članka 7. stavak 1. i članka 219. stavak 1. ZZP-a.

10. Tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da sud naloži tuženiku predati joj u suposjed nekretnine koje su opisane u izreci presude, te traži da sud prihvati tužbeni zahtjev kojim traži razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina geometrijskom diobom, a alternativno postavlja zahtjev da se odredi civilna dioba suvlasničke zajednice nekretnina stranaka navodeći da su stranke suvlasnice predmetnih nekretnina svaka u ½ dijela. Iz podataka iz zemljišne knjige proizlazi da su stranke upisane kao suvlasnice svaka u ½ dijela nekretnina koje su predmet postupka.

11. Među strankama nije sporno da je tužiteljica, kao predlagateljica pokrenula izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina protiv protustranke, navodeći da su suvlasnici na ravne dijelove na predmetnim nekretninama, te je u predmetu prvostupanjskog suda br. R1-46/02 i proveden očevid na licu mjesta, uz prisutnost građevinskog vještaka Zdravka Nivića, ali je nakon toga protustranka, a ovdje tuženik predložio da se prekine sa izvanparničnim postupkom iz razloga što se radi o novonastaloj stvari od strane protustranke, jer je on to sam napravio. Nije sporno da je nakon toga prvostupanjski sud rješenjem br. R1-46/02 od 7. svibnja 2003. godine obustavio izvanparnični postupak, utvrdivši da je među strankama došlo do spora o predmetu diobe, pa da je valjalo stranke sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasništva uputiti u parnicu.

12. Tužiteljica je i podnijela u ovom predmetu tužbu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina, tvrdeći i nadalje da su suvlasnici na ravne dijelove, te je predložila da se suvlasnička zajednica razvrgne geometrijski, a alternativno je predložila da se suvlasnička zajednica razvrgne civilnom diobom.

13. Tijekom ovog postupka tuženik je tvrdio da se radi o novonastaloj stvari isključivo iz njegovih sredstava, pa da bi trebalo uzeti u obzir stanje koje je bilo prije rekonstrukcije i adaptacije objekta.

14. Tužiteljica tvrdi, a te njene tvrdnje tuženik tijekom postupka nije osporio, da je tuženik bez njene suglasnosti i uz njezino protivljenje izvršio predmetnu rekonstrukciju, adaptaciju u ratu oštećene zgrade, pa da se stoga ne radi o novoj stvari i da obzirom na takovu gradnju, tuženik nije stekao vlasništvo nad tom zgradom, već im nadalje pripada svakom suvlasništvo u ½ dijela, a tuženik bi prema njoj mogao imati obveznopravni zahtjev za naknadu dokazanih troškova.

15. Točno je da je tuženik predlagao da se provede građevinsko vještačenje na okolnosti vrste i visine uloženih sredstava za izvršene radove, koji bi bili relevantna osnova za eventualne daljnje pregovore (l. 11), kod kojih prijedloga je i ostao, tvrdeći kasnije da će dostaviti potrebnu dokumentaciju za to vještačenje, a kako bi nakon vještačenja mogao precizirati svoj protutužbeni zahtjev za naknadu izvršenih ulaganja u predmetnoj nekretnini. Kako tuženik ni nakon ponovno ostavljenog mu roka nije dostavio potrebnu dokumentaciju za takovo vještačenje, prvostupanjski sud je odustao od izvođenja građevinskog vještačenja na te okolnosti.

16. Dakle, tuženik zapravo tijekom postupka nije niti tvrdio, a niti dokazao, da bi stekao na neki način suvlasništvo u većem omjeru (niti u kojem) nego što tužiteljica tvrdi, a adaptacijom, dogradnjom i nadogradnjom ni ne može se steći vlasništvo sukladno čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152714, 81/15, 94/17 – dalje: ZV). Budući da tuženik nije niti postavio protutužbeni zahtjev u ovom predmetu radi isplate ovih ulaganja u predmetnu nekretninu, to doista nije bilo niti razloga za provođenjem građevinskog vještačenja na okolnosti utvrđenja vrijednosti njegovih ulaganja, a kako je sve to i navedeno u rješenju ovoga suda broj Gž-1833/2010-2. od 14. travnja 2011.

17. Dakle, tužiteljica tvrdi, a navedeno proizlazi iz podataka zemljišnih knjiga da su stranke upisane kao suvlasnici nekretnina koje su predmet postupka svaka u ½ dijela, a tuženik svoje tvrdnje o tome da bi bio vlasnik/suvlasnik predmetnih nekretnina u većom omjeru tijekom postupka ničim nije dokazao. S obzirom na navedeno tužiteljica kao suvlasnica predmetnih nekretnina ima pravo tražiti da joj tuženik preda u suposjed iste na način da joj preda duplikate ključeva brava koje je postavio na vrata kuće i dopusti joj i omogući sukorištenje predmetnih nekretnina, to je tužbeni zahtjev tužiteljice u tom dijelu osnovan i pravilno ga je prvostupanjski sud sukladno odredbi članka 161. ZV-a prihvatio te presudio kao u toč. I.1. izreke.

18. Tužiteljica isto tako tužbenim zahtjevom traži da donese presuda kojom se razvrgava suvlasnička zajednica stranaka na predmetnim nekretninama. Tužiteljica je prvotno tražila da se suvlasnička zajednica nekretnina razvrgne geometrijskom diobom no taj dio tužbenog zahtjeva je odbijen (točka II. izreke pobijane presude protiv koje nije podnesena žalba), a tužiteljica je predložila ako sud ne prihvati tako postavljen zahtjev da se prihvati tužbeni zahtjev kojim se suvlasnička zajednica nekretnina stranaka razvrgne civilnom diobom.

19. Suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama mogućega i dopuštenoga, kako je to propisano čl. 49. st. 1. ZV-a, a ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća svaki može zahtijevati da o tome odluči sud, kako je to i propisano st. 4. citiranog članka. Kada razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (čl. 50. st. 1. ZV-a), pa ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. naprijed citiranog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, kako je to i propisano čl. 50. st. 2. ZV-a. Ako geometrijska dioba nekretnina nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

19.1. U odluci o geometrijskog diobi suvlasničke zajednice mora biti određeno navedeno koji će fizički dio pripasti pojedincu suvlasniku, odnosno sve ono što svaki od njih treba učiniti radi ostvarenja diobe. Dakle, mora se odrediti i sadržaj i način diobe, u cilju stvaranja samostalnih gospodarskih cjelina.

19.2. Vještak Zdravko Nivić, je u svom nalazu i mišljenju istakao da je moguća geometrijska dioba i to na način da jednom suvlasniku pripadne istočni dio koji je obojen plavom bojom i to tako da tom suvlasniku pripadne od građevine površina 65,57 m2, te istočni dio zemljišta i to tako da pripada 79 m2 zemljišta ispod zgrade, te 230 m2 okolnog zemljišta, što ukupno čini 309 m2, dok bi drugom suvlasniku pripadao zapadni dio zgrade obojen crvenom bojom u površini od 62,85 m2 i zemljište i to 74 m2 zemljišta ispod zgrade, te 366 m2 okolnog zemljišta, odnosno ukupno 440 m2. No, za provođenje izdvajanja takovih zasebnih cjelina, potrebno je izvesti radove i to zazidati prolaz između halla i hodnika, postojeći prozor pretvoriti u vrata, formirati priključke kuhinjskih elemenata u istočnom dijelu, formirati kupaonicu u zapadnom dijelu, formirati nove pristupne skale s pločnika ulice na razinu pločnika okućnice i razdvojiti priključke vodovoda, telefona i električne energije, a koju vrijednost radova procjenjuje u iznosu od 6.080 Eura, te je potrebno i sačiniti posebni parcelacijski elaborat ali i sagraditi novi zid u svezi čega je potrebno obaviti još i radove iskopa rova temelja u podu uzduž postojećeg zida diobene cjeline "B", izvedbu kamenog nabačaja na dnu rova temelja, betoniranje trakastog temelja, izvedbu horizontalne i vertikalne hidroizolacije, izvedbu vertikalne dilatacije ugradbom ploča stiropora debljine 5 cm, zidanje zida betonskim bloketima ili blok opekom debljine 20 cm s ugradbom čeličnih ankera u postojeće bočne zidove promjera 10 mm u sloj morta između redova bloketa ili opeke, žbukanje zida unutarnjom završnom žbukom sa strane diobene cjeline "A", te završna obrada ožbukane površine unutarnjim premazom.

19.3. Mjernički vještak Mladen Muhoberac, na traženje suda, se očitovao da je podjelu predmetnih nekretnina na način kako je to predložio građevinski vještak moguće napraviti uz suglasnost Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Dubrovačko-neretvanske županije, budući da se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu na kojem već postoje izgrađeni objekti, a u svrhu čega stranke trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, pa nakon izdavanja takvog rješenja se može napraviti geodetski elaborat diobe, da se objekat mora sastojati iz dvije djeljive cjeline što znači da između ta dva objekta moraju postojati dva zida te moraju imati pristup sa javne površine.

19.4. Prvostupanjski sud pozvao je tužiteljicu da podnese zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice i da predloži sačinjenje parcelacionog elaborata, jer bez provođenja toga nije zapravo moguće utvrditi je li je geometrijska dioba predmetnih nekretnina moguća u smislu naprijed citiranog čl. 50. ZV-a.

19.5. Naime, geometrijska dioba pretpostavlja formiranje samostalnih gospodarskih cjelina pri čemu dakle trebaju biti zadovoljeni svi građevinski i geodetski propisi jer se prema prijedlogu građevinskog vještaka cijepa i kuća i zemljište ne samo ono koje se nalazi ispod građevine nego i okolno zemljište. Ukoliko geometrijska dioba nije moguća, a nema drugačijeg sporazuma stranaka, tada se nekretnine mogu prodati, odnosno provesti civilno razvrgnuće.

20. Odredbom čl. 53 ZV-a je propisano da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo) uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.

20.1. Tužiteljica je tijekom postupka isticala (list 77 spisa) da ako postoje poteškoće za provođenje geometrijske diobe predmetne kuće i pripadnog zemljišta parcelacijom na način da svaki dio kuće dobije svoj zemljišnoknjižni broj, a tako i svaki dio zemljišta, da onda predlaže da se izvrši geometrijska podjela etažiranjem kuće po vertikali i dodjelom određenog dijela pripadnog zemljišta kao sporednog dijela etaže, svakom od posebnih dijelova tako etažirane kuće, međutim kao što je već naprijed rečeno to nije geometrijska dioba nekretnine već razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva u smislu čl. 53. ZV-a za što je potrebna suglasnost suvlasnika.

21. Iz nalaza i mišljenja od 13. lipnja 2024. sudskog vještaka Stjepana Grmoljeza danog nakon provedenog očevida između ostalog proizlazi da se u konkretnom predmetu radi o završenoj samostojećoj manje zahtjevnoj zgradi, tj. zgradi kao jedinstvenoj cjelini koja je izgrađena na dijelovima čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve je to takvim utvrđeno uvidom u dokumentaciju dostavljenu od tuženika koja se odnosi na legalnost zgrade i potvrđeno je da je sama zgrada ozakonjena temeljem rješenja o izvedenom stanju od 30. studenog 2016. i po vještaku geodetska snimka nezakonito izgrađene zgrade je zaokružena crvenom linijom koja označava objekt koji se nalazi u postupku legalizacije – rješenja o izvedenom stanju. Isto tako iz nalaza i mišljenja proizlazi da pregledom arhitektonskog snimka iz postupka legalizacije, TVT Bego potvrđuje da se radi o jedinstvenoj zgradi koja je izgrađena na razini prizemlja prema rasporedu prostorija prikazanih u arhitektonskom snimku kao jedinstvenoj uporabnoj cjelini pa sukladno svemu ovom i više puta istaknutom rješenju o izvedenom stanju očito je i nepobitno da nije dopustivo navedenu zgradu i zemljište oko zgrade u konkretnom slučaju cijepati tj. dijeliti na više neovisnih uporabnih cjelina, pa se time okućnica same zgrade, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smatra zemljištem za redovitu upotrebu zgrade.

22. Dakle, pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da nije moguće izraditi parcelacioni elaborat, odnosno nisu ispunjene ostale pretpostavke koje su potrebne za to da se provede geometrijska dioba nekretnina, a na način kako je to predložio građevinski vještak, u smislu čl. 50. ZV-a i kako je to tužbenim zahtjevom tražila tužiteljica.

23. S obzirom na navedeno pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da geometrijska dioba kao način razvrgnuća nije moguća i zato je odbijen tužbeni zahtjev kojim se traži geometrijska dioba kao način razvrgnuća suvlasničke zajednice, kao i dio tužbenog zahtjeva za predaju u posjed vezan za provedbu ove i ovakve diobe.

24. Budući da je prvostupanjski sud utvrdio da geometrijska dioba nekretnina nije dopuštena odnosno moguća, a isto tako nisu ispunjeni uvjeti da se provede diobu uspostavom etažnog vlasništva, pravilno je prihvatio alternativni zahtjev kojim se traži da se provede civilna dioba odnosno da se stvar proda na javnoj dražbi ili na neki drugi prikladan način, a dobivena novčana svota podjeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

25. Neosnovano tuženik u žalbi navodi da pobijana presuda nije obrazložena i da u istoj nisu navedeni valjani razlozi da donošenje iste u pobijanom dijelu budući da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi jasno obrazložio zbog čega ne prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tražila geometrijsku diobu i zbog čega prihvaća alternativno postavljeni tužbeni zahtjev kojim se određuje civilna dioba predmetnih nekretnina te tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku predati u suposjed tužiteljici predmetne nekretnine i za isto je naveo valjane razloge kako je to naprijed obrazloženo.

25.1. Isto tako neosnovano tuženik u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer kao što je naprijed obrazloženo prvostupanjski sud je proveo predložene dokaze i to građevinsko i geodetsko vještačenje kao i očevid na licu mjesta te iz dostavljenih nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da nije moguće diobu predmetnih nekretnina provesti geometrijskom diobom. Kao što je naprijed obrazloženo iako je tuženik predlagao provođenje građevinskog vještačenja te je određeno provođenje građevinskog vještačenja na okolnosti vrste i visine uloženih sredstava u predmetnu kuću s obzirom na stanje prije rekonstrukcije i adaptacije no budući da tuženik nije dostavio u spis dokumentaciju vezanu za isto niti nakon što ga je prvostupanjski sud na zapisniku od 21. travnja 2008. godine upozorio da ukoliko istu ne dostavi u roku od 15 dana da će sud odustati od izvođenja dokaza građevinskim vještačenjem, sud je odustao od izvođenja istog pa doista tijekom postupka nije utvrđeno da bi tuženik izgradio predmetnu kuću već je utvrđeno da je raniju građevinu koja je bila oštećena u ratu adaptirao i u istu izvršio ulaganja po osnovi kojih bi imao pravo na povrat uloženog, a s obzirom da su predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasništvo stranaka svake u ½ dijela, a adaptacijom, dogradnjom i nadogradnjom ni ne može se steći vlasništvo sukladno čl. 156. ZV-a.

25.2. Međutim, osnovano tuženik u žalbi navodi da tužiteljica nije uspjela s tužbenim zahtjevu kako je to navedeno u točkama I.2. i II. izreke pobijane presude pa da nije osnovano i opravdano da joj se dosudi trošak u cijelosti. Naime, točno je da je tužiteljica uspjela sa zahtjevom za predaju nekretnine u suposjed njoj kao suvlasnici (koji je postavila tek tijekom postupka), a uspjela je i sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice sa alternativnim zahtjevom – kojim je tražila da se izvrši razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom, dok je prethodni tužbeni zahtjev za razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom odbijen i nije prihvaćen tužbeni zahtjev za predaju u suposjed u dijelu koji pretpostavlja provedbu fizičke diobe nekretnina i posljedično time izvođenje određenih građevinski radova, te je tužiteljica alternativni zahtjev koji je i prihvaćen postavila tek neposredno prije zaključenja glavne rasprave kada je iz provedenih dokaza bilo razvidno da nije moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine, a koju je tužbenim zahtjevom tužiteljica tijekom cjelokupnog prvostupanjskog postupka tražila, to se po ocjeni ovoga suda ne može smatrati da tužiteljica nije uspjela u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva i da zbog istog nisu nastali posebni troškovi. Naime, tijekom cjelokupnog postupka provodili su se dokazi poradi utvrđivanja je li geometrijska dioba predmetnih nekretnina moguća kako je to predlagala tužiteljica, to su i troškovi postupka nastali zbog navedenog dok je tužiteljica tek neposredno prije zaključenja glavne rasprave postavila tužbeni zahtjev kojim predlaže da se dioba predmetnih nekretnina provede civilnom diobom. S obzirom na navedeno sukladno odredbi članka 154. stavak 4. ZPP-a budući su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima i da su obje stranke doprinijele dugotrajnosti postupka, te su tijekom postupka suglasno predlagale zastoj postupka radi pokušaja mirnog rješenja spora, a poradi čega su odgađana ročišta, te su nastajali troškovi postupka zastupanja na istima, a sama tužiteljica je tijekom postupka postavljala nove tužbene zahtjeve i uređivala postojeće tužbeni zahtjev, valjalo je odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove te prihvatiti žalbu tuženika, preinačiti pobijanu odluku o trošku i odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

26. S obzirom na sve naprijed navedeno valjalo je sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a, žalbu tuženika djelomično odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i to točkama I.1. i III. izreke presude, a djelomično prihvatiti kao osnovanu i preinačiti pobijanu odluku u djelu kojim je odlučeno o troškovima postupka dok prvostupanjska presuda u nepobijanom dijelu i to točkama I.2. i II. izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

Bjelovar, 28. studenoga  2024.

Predsjednica vijeća

Dobrila Ćuruvija