Republika Hrvatska

Županijski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 1

Poslovni broj: Gž-716/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od suca Vladimira Šestaka kao predsjednika vijeća, sutkinje Sonje Celovec Trivanović kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i suca Vladimira Ferenčevića kao člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja ŠL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Viktoriji Knežević, odvjetnici u Dubrovniku, protiv tuženika UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mariju Kaznačiću, odvjetniku u Dubrovniku, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-241/2020 od 22. srpnja 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 28. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

Djelomično se odbija kao neosnovana, dok se djelomično prihvaća kao osnovana žalba tuženika i presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-241/2020 od 22. srpnja 2024. se:

- potvrđuje u točki I. izreke u deklaratornom dijelu zahtjeva za postojanje prava služnosti instalacija za kanalizaciju u korist povlasnih nekretnina opisanih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], izgrađenih na čk.br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina], a na teret čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra označenog u skici ing.geo. Stjepana Grmoljeza iz srpnja 2015., kao i uknjižba prava služnosti, i točka II. izreke,

- preinačuje u preostalom dosuđujućem dijelu postojanja prava služnosti potpornog zida i u tom dijelu se odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je tako da izreka u cijelosti glasi:

„I Utvrđuje se postojanje prava služnosti imanja potpornog zida i instalacija za kanalizaciju u korist nekretnina označenih i opisanih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] izgrađenih na čest. zem. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, a na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je označen narančastom bojom na preglednoj skici ing. geo Stjepana Grmoljeza iz srpnja 2015. g. Dužna je tuženica trpjet uknjižbu prava služnosti imanja potpornog zida i instalacija za kanalizaciju u korist nekretnina označenih i opisanih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] izgrađenih na čest. zem. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, a na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je označen narančastom bojom na preglednoj skici ing. geo Stjepana Grmoljeza iz srpnja 2015.g.

II Nalaže se tuženici naknaditi tužiteljima 1 i 2 troškove parničnog postupka od 3.611,26 eura u roku 15 dana.“

2. Protiv gore navedene presude tuženik u zakonskom roku podnosi žalbu zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sve u vezi članka 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. – dalje: ZPP) i predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu tuženika kao osnovanu, preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja, podredno da žalbu usvoji i pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede pazi ovaj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

6. Predmet spora je utvrđenje postojanja prava služnosti potpornog zida i instalacija za kanalizaciju u korist nekretnina označenih i opisanih kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] izgrađenih na čest. zem. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, a na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je označen narančastom bojom na preglednoj skici ing.geo. Stjepana Grmoljeza iz srpnja 2015. i uknjižba prava služnosti potpornog zida i instalacija za kanalizaciju u korist povlasnog dobra označenog kao čk.br. [katastarska čestica] sve u k. o. [katastarska općina], a na teret čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra.

7. Prvostupanjski sud u postupku polazi od slijedećih utvrđenih činjenica:

- da je tužitelj ŠL etažni vlasnik E-27 stana u čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužitelj ČL etažni vlasnik stana E-15 u čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je vlasnik čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženik UL,

- da je iz geodetskog situacijskog nacrta izrađenog od strane Stjepana Grmoljeza iz srpnja 2015. na čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] narančastom bojom prikazan potporni zid i instalacije za kanalizaciju,

- da je na čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište od 972 m2 kao vlasnik upisana Općenarodna imovina sa organom upravljanja Uprava stambenih zgrada gradsko privredno poduzeće Dubrovnik, Općina Dubrovnik, dok iz upisa u teretovnici proizlazi da je uknjiženo pravo korištenja zemljišta u korist vlasnika čest. zgr. [katastarska čestica],

- da čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nosi katastarsku oznaku [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a čk.br. [katastarska čestica] k.o.. [katastarska općina] nosi katastarsku oznaku [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da potporni zid ima pravokutni oblik i većim dijelom ulazi u čk.br. [katastarska čestica] (nekretnina tuženika), a manjim dijelom u čk.br. [katastarska čestica],

- da iz potvrde Vodovoda Dubrovnik od 19. lipnja 2020. proizlazi da na čk.br. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nema izgrađene javne kanalizacije, već da se radi o privatnim instalacijama i šahtovima,

- da iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Mara Lučića proizlazi da dio određen potpornim zidom se nalazi na čk.br. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i da ima površinu od 74 m2 označenu točkama A,B,C,D,I,H,G,F,E,A, od čega je površina određena potpornim zidom i katastarskom granicom između čk.br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] iznosi 68 m2 (na skici označeno točkama A,B,C,D,E,F,G,A), a preostali dio određen rubom zida i rubom terase i katastarskom granicom između čk.br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] iznosi 8 m2 (na skici prikazan točkama D,E,F,G,H,I,D),

- da se šahtovi za oborinsku vodu nalaze na čk.br. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]),

- da je položaj, visina i smjer cijevi oborinske odvodnje prikazan na skicama mjerničkog vještaka u prilogu 1. i 2. (list spisa 64-68),

- da iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka ML proizlazi da je prema projektnoj dokumentaciji (list spisa 41-42) iz građevinske dozvole oborinska odvodnja zgrade, odnosno šaht broj 2 izveden prema projektnoj dokumentaciji, dok je šaht broj 1, koji je smješten neposredno ispod potpornog zida i koji se nalazi na čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije u skladu sa projektnom dokumentacijom i građevinskom dozvolom, jer je bio predviđen na čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da uklanjanje južnog potpornog zida ako se izvede u skladu s pozitivnim propisima RH i odgovarajućom projektnom dokumentacijom za izvođenje radova u skladu s pravilima struke, prema nalazu građevinskog vještaka, ne smije ugroziti stabilnost okolnih građevina.

8. Prvostupanjski sud u skladu s naprijed utvrđenim činjeničnim supstratom prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja pozivom na odredbu članka 229. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., 81/15., 94/17. – dalje: ZV), zaključujući da tužitelji pošteno izvršavaju sadržaj prava stvarne služnosti na način opisan u tužbi preko 20 godina, uslijed čega su stekli pravo stvarne služnosti temeljem dosjelosti.

9. Naime, stvarna služnost je pravo vlasnika jedne nekretnine kao povlasnog dobra da za potrebe te nekretnine obavlja određene radnje na nekretnini drugog vlasnika kao poslužnog dobra ili da zahtjeva od vlasnika poslužnog dobra da se suzdržava od obavljanja određenih radnji koje bi inače imao pravo obavljati na svojoj nekretnini (članak 186. stavak 1. ZV-a). Pri tome, svaka služnost mora imati razumnu svrhu, a kad se govori o stvarnoj služnosti razumnom svrhom se smatra bolje i korisnije gospodarenje povlasnom nekretninom (članak 175. ZV-a).

10. Prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda pravilno je prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica zaključio da su tužitelji poštenim posjedovanjem prijepornog dijela stekli pravo stvarne služnosti odvodnje oborinskih voda putem cijevi i šahtova, a koji su označeni u skici mjerničkog vještaka Stjepana Grmoljeza dosjelošću, jer su izvršavali sadržaj prava stvarne služnosti poštenim posjedom preko 20 godina i to od 1991. od kada su se izgradile zgrade do dana podnošenja tužbe 25. ožujka 2020., uslijed čega su stekli pravo služnosti dosjelošću, temeljem zakona.

11. Uslijed navedenog, valja nadodati da protivno žalbenim navodima tuženika pravilno prvostupanjski sud primjenjuje odredbu članka 229. stavak 1. i 2. ZV-a, jer su se pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti stekle u vrijeme važenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima protekom 20 godina od 1991., sve do 2011., a u skladu s odredbom članka 388. stavak 3. ZV-a.

12. Prema odredbi članka 388. stavak 1. ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ZV-a, prosuđuje se prema njihovim odredbama, time da je stavkom 3. navedene zakonske odredbe određeno da rokovi koji su za sjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim zakonom, ako su bili počeli teći i prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne i dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom, ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

13. Dakle, imajući u vidu naprijed navedene odredbe, rok za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću počeo je teći u vrijeme dok je bila na snazi odredba članka 54. stavak 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91., 9/92., 77/92. – dalje: ZOVO), koja odredba je propisivala da se stvarna služnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio. Sada je to propisano odredbom članka 229. stavak 1. ZV-a.

14. Uslijed navedenog, imajući u vidu naprijed navedene odredbe, kada je početak tijeka roka dosjelosti u konkretnom slučaju na snazi bio ZOVO, a završetak tijeka roka dosjelosti završio za vrijeme važenja ZV-a, tada stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću valja prosuđivati po zakonu koji je bio na snazi u vrijeme isteka roka za stjecanje dosjelošću, dakle kad je to pravo stečeno, a to je odredba članka 229. stavak 1. ZV-a, koju pravilno primjenjuje prvostupanjski sud.

15. Neutemeljeno i neosnovano žalbenim navodima tuženik upućuje na pogrešnu primjenu odredbe članka 229. stavak 2. ZV-a, zaključujući da su predmetne cijevi i šahtovi za odvodnju oborinske vode sačinjeni protivno građevinskoj dozvoli, zlouporabom povjerenja vlasnika poslužne nekretnine, uslijed čega ne mogu biti predmet stjecanja prava stvarne služnosti dosjelošću, jer su napravljeni bez i mimo suglasnosti vlasnika poslužne nekretnine čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što prema navodima tuženika upućuje nalaz i mišljenje građevinskog vještaka u dijelu u kojem vještak navodi da šaht broj 1 nije izveden prema projektnoj dokumentaciji i građevinskoj dozvoli.

16. Da bi se dosjelošću stekla služnost odvodnje oborinskih voda na nekretnini tuženika, tada nije samo dovoljna činjenica da je tuženik propuštao izgradnju odvodnje oborinskih voda putem cijevi i šahtova, već je potrebno da je tuženik zabranjivao izgradnju odvodnje oborinskih voda na svojoj nekretnini.

17. Sustav odvodnje oborinskih voda na nekretnini tuženika je izgrađen 1991. i takva odvodnje je funkcionirala za potrebe zgrada na susjednoj parceli čk.br. [katastarska čestica], pa kako tuženik nije zabranjivao izgradnju i korištenje odvodnje oborinskih voda na svojoj parceli, a tužitelji su pošteno izvršavali sadržaj te stvarne služnosti, to su isti stekli pravo stvarne služnosti dosjelošću protekom 20 godina, jer se tuženik kao vlasnik poslužne nekretnine tome nije protivio.

18. Sve to proizlazi i iz stranačkih iskaza tužitelja koji navode da su saznali da je odvodnja oborinskih voda za predmetne zgrade izvedena protivno građevinskoj dozvoli i na nekretnini tuženika tek par godina prije podnošenja tužbe 25. ožujka 2020., dakle već kad je protekao rok dosjedanja od 20 godina, jer su se već 2011. ostvarile pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću, prema odredbi članka 229. stavak 1. i 2. ZV-a.

19. Međutim, zahtjev tužitelja vezano za stvarnu služnost potpornog zida izgrađenog na nekretnini tuženika čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, kao i zahtjev za uknjižbu te služnosti, nije osnovan.

20. Vezano za potporni zid kroz koji prolazi cijev oborinske odvodnje (list spisa 66), a koji se nalazi na nekretnini tuženika kao vlasnika poslužne nekretnine, taj zahtjev tužitelja bi se mogao tretirati kao služnost u smislu odredbe članka 188. stavak 4. ZV- a, samo pod uvjetom da se time postiže razumna svrha, dakle bolje i korisnije gospodarenje povlasnom nekretninom.

21. Kada se postavljanjem cijevi za odvodnju oborinskih voda i izgradnjom šahtova broj 1 i 2 postiže svrha odvodnje oborinskih voda u korist povlasne nekretnine, to se o potpornom zidu ne može govoriti kao o služnosti, u smislu odredbe članka 188. stavak 4. ZV-a, uslijed čega nije bilo mjesta prihvaćanju tužbenog zahtjeva.

22. Prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda potporni zid na čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra vlasnika tuženika ne predstavlja služnost prema odredbi članka 188. stavak 4. ZV-a, jer se tim potpornim zidom ne postiže razumna svrha, bolje i korisnije gospodarenje povlasnom nekretninom u svrhu odvodnje oborinskih voda sa nekretnina čk.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označene kao povlasnog dobra.

23. Stoga je, uslijed navedenog, sud prvog stupnja prihvaćanjem tužbenog zahtjeva vezano za služnost potpornog zida pogrešno primijenio materijalno prava, uslijed čega je u tom dijelu valjalo djelomičnim prihvaćanjem žalbe tuženika preinačiti pobijanu prvostupanjsku presudu i u tom dijelu odbiti tužbeni zahtjev, temeljem odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a.

24. Kako je tuženik sa svojom žalbom uspio u neznatnom dijelu zahtjeva, zbog čega nisu nastali posebni troškovi, to je odluka o troškovima postupka iz točke II. izreke prvostupanjske presude pravilna, primjenom odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a, uslijed čega je istu valjalo potvrditi prema odredbu članka 380. točka 2. ZPP-a.

25. Slijedom izloženog presuđeno je kao u izreci.

Bjelovar, 28. studenog 2024.

Predsjednik vijeća

Vladimir Šestak