REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4875/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LZ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Martina Radić Šunjić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Split, OIB 51401063283 iz Splita, Spinčićeva 1, koju zastupa punomoćnik HZ, dipl. pravnik s položenim pravosudnim ispitom, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž R-60/2024-3 od 27. lipnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-5909/2021-20 od 6. svibnja 2024., u sjednici održanoj 27. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž R-60/2024-3 od 27. lipnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-5909/2021-20 od 6. svibnja 2024.

1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

1. Je li tužbeni zahtjev kod stupnjevitih tužbi u smislu članka 186.b. ZPP-a osnovan u cijelosti ako se nakon pribave dokumentacije utvrdi kako se temeljio na djelomično neosnovanim tvrdnjama?

2. Ako se u manifestacijskom dijelu tužbenog zahtjeva iz stupnjevite tužbe (čl. 186. st. 1. ZPP-a) iznose tvrdnje koje se nakon pribave dokumentacije pokažu u većem dijelu neosnovane, a u manjem osnovane, pa tužitelj više ne potražuje isplatu po neosnovanim tvrdnjama, je li tada pravilno ocijeniti kako je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan?

3. Ima li odustajanje od dijela tužbenog zahtjeva kod stupnjevitih tužbi koji se temeljio na neosnovanim tvrdnjama značaj djelomičnog povlačenja tužbe, imajući u vidu kako se ne radi o smanjenju visine novčanog potraživanja već o odustajanju od tvrdnje da se nešto uopće nije isplaćivalo po zakonu?

4. Ako se nakon pribave dokumentacije utvrdi kako su neosnovani neki od činjeničnih navoda iz tužbe, pa tužitelj više ne potražuje isplatu po tim činjeničnim navodima, smatra li se to povlačenjem dijela tužbenog zahtjeva ili preciziranjem tužbenog zahtjeva?

Kao razlog važnosti postavljenih pitanja navodi odluke ovoga suda broj Revr 589/21, i Revr 756/21.

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Polazeći od odredbe članka 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, postavljenim pitanjima tuženik polazi od tvrdnje da je u ovom predmetu tužiteljica povukla tužbu u dijelu tužbenog zahtjeva, dok sud drugoga stupnja utvrđuje da tome nije bilo tako. Dakle, tuženik polazi od pogrešne pretpostavke i na njoj temelji postavljena pitanja. Stoga niti priložena sudska praksa nije od utjecaja.

5. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 27. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa