REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2665/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, radi isplate, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 3112/2023-4 od 18. ožujka 2024., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1227/2018-41 od 7. lipnja 2023., u sjednici održanoj 27. studenoga 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3112/2023-4 od 18. ožujka 2024., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1227/2018-41 od 7. lipnja 2023. pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je postavio slijedeća pravna pitanja:
"1) Je li sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a i je li sud povrijedio tuženikovo pravo na pravično suđenje zagarantirano čl. 29. st. 1. Ustava RH i pravo vlasništva iz čl. 48. st. 1. Ustava RH kada u drugostupanjskoj presudi kojom je preinačio prvostupanjsku presudu na štetu tuženika u bitnom nije iznio odgovor na tužbu tuženika, niti se je izjasnio o navodima tuženika iz odgovora na tužbu i kada je netočno iznio razloge zbog kojih je prvostupanjski sud donio prvostupanjsku presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev?
2) Ako štetnik za prouzročenu štetu odgovara na temelju pretpostavljene krivnje, postoji li odgovornost štetnika za štetu odnosno može li sud naložiti ispunjenje izvanugovorne obveze za štetu tuženiku (štetniku), iz razloga što tuženik (štetnik) nije dokazao svoju nekrivnju?
3) Ako štetnik za prouzročenu štetu odgovara na temelju pretpostavljene krivnje, i ako tužitelj (oštećenik) dokaže postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu odnosno ako tužitelj (oštećenik) dokaže postojanje štete, visinu štete, štetnu radnju, uzročnost, protupravnost, te subjekte obvezanog odnosa, postoji li odgovornost tuženika (oštećenika) za štetu ako tuženik dokaže neki od zakonom propisanih razloga koji isključuju postojanje krivnje tuženika (štetnika)?
4) Je li čl. 6. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015 i 108/2017) propisana zakonska presumpcija da je javna cesta koja je puštena u promet izgrađena i rekonstruirana sukladno pozitivnim propisima i tehničkim normativima i jesu li upravitelji javnih cesta dužni s obzirom na čl. 221. st. 3. ZPP-a i čl. 6. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama dužni dokazivati da je cesta koja je puštena u promet izgrađena i/ili rekonstruirana sukladno pozitivnim propisima RH i tehničkim normativima?".
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. ZPP, ovaj sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu pravna pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, iz sadržaja postavljenih pitanja, cjelokupnog obrazloženja prijedloga za dopuštenje revizije i obrazloženja drugostupanjske presude, jasno proizlazi da tuženik kroz postavljena pitanja u biti još jednom izražava nezadovoljstvo pobijanom presudom, a to svakako nije razlog za intervenciju ovog suda u smislu dopuštenja revizije u odnosu na postavljena pitanja.
5. Nadalje, ocjena je ovoga suda da tuženik nije učinio vjerojatnim da su mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i to pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i pravo vlasništva iz čl. 48. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, a kako to tvrdi kroz sadržaj prvog pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije. Stoga, niti po ovoj osnovi ne postoje pretpostavke za intervenciju ovog suda u smislu dopuštenja revizije.
6. Zbog svega navedenog na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP riješeno kao u st. II. izreke.
Zagreb, 27. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
