REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2730/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Slađani Čanković, odvjetnici u Zagrebu, Preradovićeva 18/I, protiv tuženika: 1. Knauf d.o.o., Ulica grada Vukovara 21, Zagreb, OIB: 46419854204, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Anić i partneri, Zagreb i 2. Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Antuna Heinzla 4, OIB: 29743547503, zastupanog po punomoćnici Andrei Čečuk, odvjetnici u Splitu, Slavićeva 15, radi naknade štete, odlučujući o prijedlozima tužitelja i tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž- 473/2023-6 od 21. studenoga 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj Pn-63/2020-103 od 2. lipnja 2023., ispravljena rješenjem istoga suda Pn-63/2020 od 17. siječnja 2024. na sjednici održanoj 27. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-473/2023-3 od 21. studenoga 2023. u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom i u njemu sadržanog prava na raspravljanje pred sudom i usmeno očitovanje vještaka na istaknute primjedbe na nalaz i prava na mogućnost postavljanja pitanja vještaku na raspravi.

II. Tuženicima se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-473/2023-6 od 21. studenoga 2023. u odnosu na povredu temeljnog prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku.

Obrazloženje

1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-473/2023-6 od 21. studenoga 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj Pn-63/2020 od 2. lipnja 2023.postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz članka 375. u vezi s člankom 365. te člankom 354. stavkom 2. točke 6. i 11. Zakona o parničnom postupku kada u obrazloženju svoje presude propusti odlučivati o žalbenim razlozima koje stranka/tužitelj istakne u žalbi u odnosu na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, bitnu povredu odredbi parničnog postupka i materijalnog prava?

2. Povrjeđuje li drugostupanjski sud tužiteljevo pravo na obrazloženu presudu kao jedan od aspekata prava na pravično suđenje zagarantirano čl. 29. Ustava Republike Hrvatske te članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kada ne obrazlaže tužiteljeve žalbene razloge vezane uz povrede ljudskih prava?

3. Jesu li sudovi prilikom odlučivanja o izgubljenoj zaradi povrijedili čl. 1090. Zakona o obveznim odnosima kada nisu uzeli u obzir obračun zarade koju bi tužitelj ostvarivao u fušu, a da je pri tom izvjesno da je isti obavljao rad u fušu nakon stalnog zaposlenja?

4. Je li drugostupanjski sud kada je ocjenjivao nastalu štetu izostankom za rad u fušu trebao voditi računa da je tužitelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku i da one okolnosti po kojima je on obavljao automehaničarske poslove prije gotovo 20 godina se ne mogu procjenjivati pod istim uvjetima po kojima bi danas mogao iste obavljati u fušu?

5. Postupa li sud protivno odredbi čl. 5. Zakona o parničnom postupku kad prigovore na pisani nalaz i mišljenje vještaka ne dostavlja vještaku na očitovanje, niti vještaka poziva da dopuni nalaz i mišljenje sukladno prigovorima niti ga poziva na ročište pred sudom radi očitovanja o prigovorima stranke, a prethodno ne uvažavajući prigovore na zadatak vještaku?

6. Je li sukladno čl. 377. st. 2. Zakona o parničnom postupku prvostupanjski sud dužan postupiti po uputi i pravnom shvaćanju višeg suda te je li drugostupanjski sud dužan po žalbi otkloniti navedenu povredu, odnosno predstavlja li nepostupanje po uputi i pravnom shvaćanju višeg suda bitnu povredu odredbi parničnog postupka?

7. Može li prvostupanjski i drugostupanjski sud sam utvrditi odlučne činjenice za koje je potrebno stručno znanje vještaka aktuarske struke, a kojim sud ne raspolaže, a da pri tom strankama ne dopušta mogućnost prigovora na matematički izračun visine naknade, a koju je izračunao sud, a ne vještak, iako je vještak za takav izračun posjedovao stručna znanja, a taj izračun je tek u presudi dan strankama na uvid?

8. Je li drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kad je suprotno odredbi 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za odvjetnika tužitelju, kod vrijednosti predmeta spora iznad 500.000,00 kn, za svakih dovršenih daljnjih 1.000,00 kn priznao po jedan bod umjesto za svakih započetih?“ pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Ujedno se poziva i na razloge propisane čl. 385.a st. 2. ZPP navodeći da su mu pobijanom presudom zbog grubih povreda odredaba parničnog postupka i propuštanja raspravljanja istaknutih primjedbi na nalaz vještaka grubo povrijeđena temeljna prava na jednakost pred sudom i pravično suđenje čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010, i 13/2017.; dalje: Konvencija)

2. Tuženik Knauf d.o.o. podnosi prijedlog za dopuštenje revizije postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Da li je drugostupanjski sud ovlašten preinačiti prvostupanjsku presudu na način da da novom drugostupanjskom presudom usvoji tužbeni zahtjev na način da u dvije točke izreke presude dva puta usvoji tužbeni zahtjev po osnovi rente za tuđu pomoć i njegu koji se odnosi na isto vremensko razdoblje, te da li je u ovome slučaju prekoračen tužbeni zahtjev i počinjena bitna povreda članka 354 stavak 2 točka 12) ZPP-a?

2. Da li je došlo do prekoračenja tužbenog zahtjeva iz članka 354. stavak 2. točka 12). ZPP-a kojim je jasno određeno da je prekoračenje tužbenog zahtjeva apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka u slučaju kada je drugostupanjski sud usvojio podnesene žalbe i ukinuo prvostupanjsku presudu u dijelovima u kojim je tužitelju dosuđena kapitalizirana temporarna renta za tuđu pomoć i njegu i kapitalizirana temporarna renta za izgubljenu zaradu, te novom drugostupanjskom presudom preinačio prvostupanjsku presudu na način da je tužitelju dosudio rentu za tuđu pomoć i njegu i rentu za izgubljenu zaradu iako tužitelj u konačno specificiranom tužbenom zahtjevu potražuje isključivo kapitaliziranu temporarnu rentu za tuđu pomoć i njegu i isključivo kapitaliziranu temporarnu rentu za izgubljenu zaradu, te da li drugostupanjski sud ima ovlaštenje na opisani način preinačiti prvostupanjsku presudu obzirom na sadržaj odredbe članka 354. stavak 2. točka 12) ZPP-a?

3. Da li je dopušteno da drugostupanjski sud u svojoj presudi kojom je preinačio prvostupanjsku presudu u dijelu koji se odnosi na rješenje o parničnom trošku odluku o parničnom trošku utemelji i obrazloži isključivo vrednovanjem uspjeha koji je tužitelj konačno na temelju drugostupanjske presude postigao u sporu u odnosu na visinu postavljenog tužbenog zahtjeva i visinu dosuđenog iznosa u drugostupanjskoj presudi kojom je preinačena prvostupanjska presuda te da u potpunosti izostavi bilo kakvo vrednovanje uspjeha koji su u parnici postigli tuženi i u potpunosti izostavi bilo kakvo obrazloženje zbog čega je odlučio ne vrednovati uspjeh koji su u parnici postigli tuženici, a sve u smislu odredbe članka 154 ZPP-a u vezi s odredbama članaka 378 – 381 ZPP-a?“ pozivom na razoge propisane čl. 385.a st. 1. ZPP. Ujedno se poziva i na revizijske razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodeći da mu je zbog osobito teških povreda odredaba ZPP iz čl. 354. st. 2. toč. 12. u svezi sa čl. 2. ZPP i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na jednakost pred sudom i pravično suđenje (čl. 14. st. 2. Ustava i čl. 29. st. 1. Ustava).

3. Tuženik Triglav osiguranje podnosi prijedlog za dopuštenje revizije protiv iste presude suda drugog stupnja postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1. Da li je drugostupanjski sud prekoračio tužbeni zahtjev kada je preinakom prvostupanjske presude tužitelju dosudio isplatu iznosa na ime mjesečne rente po osnovi tuđe pomoći i njege za isti period za koji je istom odlukom potvrdio prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te time počinio apsolutno bitnu povredu odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 12.?

2. Da li je drugostupanjski sud ovlašten preinačiti prvostupanjsku presudu kojom je tužitelju dosuđen iznos na ime kapitalizirane rente, na način da tužitelju dosudi iznos na ime mjesečne rente, unatoč tome što tužitelj u svom konačno postavljenom tužbenom zahtjevu nije ni postavio zahtjev za isplatu mjesečne rente već je samo tražio isplatu iznosa na ime kapitalizirane rente te da li je takvim postupanjem drugostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 12. i presudom prekoračio tužbeni zahtjev?

3. Da li je drugostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. kada je potvrdio prvostupanjsku presudu pozivajući se u obrazloženju svoje odluke na odredbu čl. 368. ZPP-a, a da pri tom u svom obrazloženju nije naveo da li postupa sukladno st. 1. ili st. 2. citirane odredbe i da li je dužan, ukoliko postupa sukladno odredbi čl. 368. st.2., iznijeti svoje pravno shvaćanje i navesti razloge zbog kojih smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali da bi pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu i o kojem bi se materijalnopravnom institutu u tom slučaju radilo?

4. Da li je drugostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja radi naknade štete po osnovi mjesečne rente na ime izgubljene zarade, a da su u obrazloženju pobijane presude u cijelosti izostali razlozi koji ukazuju da je konkretnim dokazom utvrđeno postojanje neke činjenice na kojoj temelji pobijanu odluku u tom dijelu kao i utvrđenja i zauzeta pravna stajališta?. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova povodom revizije pozivom na razloge propisane čl. 385.a st. 2. ZPP navodeći da su im pobijanom drugostupanjskom presudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka povrijeđena temeljna prava zajamčena čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14, dalje: Ustav) i čl. 6. Konvencije.

4. Na prijedloge nije odgovoreno.

5. Ovaj sud je u više odluka iznio pravno shvaćanje prema kojem je stranci onemogućeno raspravljanje pred sudom u situaciji kada je stranka iznijela primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka a vještak se nije očitovao na istaknute primjedbe (Rev 54/07-2 od 5. rujna 2007., Rev 1009/2019-2 od 24. kolovoza 2022., Rev 3019/2016-2 od 1. listopada 2019., Revx 1229/2014-2 od 27. siječnja 2015., Rev 1390/2014-2 od 20. svibnja 2020., Revx 1044/2017-2 od 19. rujna 2018. i dr.).

6. Tužitelj je u žalbi protiv prvostupanjske presude iznio žalbene navode (toč. 1.8. do 1-13. žalbe) koji upućuju na propuštanje suda u pogledu raspravljanja primjedbi na nalaz vještaka, no iz obrazloženja pobijane presude ne proizlazi da je na ove žalbene navode odgovoreno.

7. Tuženici u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljajući pravna pitanja, a koja su ujedno obrazložili i pozivanjem na povredu temeljnih prava, navode da im je pobijanom presudom zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP (prekoračenjem zahtjeva) povrijeđeno pravo na pošteno suđenje i jednakost pred zakonom iz čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava.

8. Imajući u vidu navode tuženika u pogledu sadržaja izreke pobijane drugostupanjske presude proizlazi da su tuženici učinili vjerojatnim da je prilikom donošenja pobijane drugostupanjske presude počinjena opisana bitna povreda odredaba parničnog postupka koja bi mogla dovesti do povrede prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom.

9. Slijedom navedenog, prijedlozi za dopuštenje revizije tužitelja i tuženika su prihvaćeni te je temeljem čl. 389.b st. 3. odlučeno kao u izreci. Temeljem iste odredbe u odnosu na postavljena pravna pitanja i ostale povrede temeljnih prava prijedlozi za dopuštenje revizije stranaka se smatraju povučenim.

Zagreb, 27. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa