REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3253/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Branku Bulatu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Šavorić & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Drvo Lux d.o.o. iz Zagreba, Dubravica 3, OIB: 23145144773, zastupanog po punomoćnici Jasni Matičević, odvjetnici u Zagrebu, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-686/2024-2 od 20. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5786/2018-46 od 30. listopada 2023., u sjednici održanoj 27. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-686/2024-2 od 20. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5786/2018-46 od 30. listopada 2023.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je naznačio postupovnopravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:

"1. Je li sud kada u presudi nije naveo razloge o odlučnim činjenicama i obrazložio drugostupanjsku odluku u smislu čl.369.st.1. ZPP-a počinio i apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.2.toč.11. ZPP-a?

2. Je li drugostupanjski sud ovlašten utvrditi žalbene navode neosnovanima, a bez da je iz obrazloženja presude jasno i nedvojbeno vidljivo da je prilikom donošenja odluke o žalbi pažljivo razmotrio i obrazloženo odgovorio na sve žalbene navode?

3. Predstavlja li propust drugostupanjskog suda da se obrazloženo očituje o žalbenim navodima bitno povredu odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl.354.st.2.toč.11. ZPP-a?

4. Odnose li se odredbe Zakona o parničnom postupku o obveznom sadržaju pisano izrađene presude iz čl.338. ZPP-a i na drugostupanjske odluke?

5. Je li drugostupanjski sud ovlašten primjenjujući odredbu čl.368.st.1. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu u čijem je obrazloženju zanemaren znatni dio činjeničnog supstrata tužbe i znatni dio sadržaja provedenih dokaza?

6. Može li prvostupanjski sud dopustiti preinaku tužbe nakon što je drugostupanjski sud ukinuo prvostupanjsku presudu i postupak vratio na ponovno suđenje u fazu glavne rasprave?".

3. U prijedlogu je tuženik postavio i materijalnopravna pitanja koja glase:

"1. Da li je neispunjenje obveze, uvjetovane radom sudova i tijela, bez ostavljanja primjerenog roka koji nikako ne može biti rok od 8 dana, zakonom dopušten razlog za raskid ugovora u kojem takva obveza u roku nije utvrđena bitnim sastojkom ugovora, a sve kraj činjenice da ispunjenje te obveze nije utvrđeno bitnim sastojkom ugovora u smislu kogentne odredbe čl. 360. Zakona o obveznim odnosima?

2. Je li tužitelj aktivno legitimiran postaviti naspram tuženika koji nije pasivno legitimiran postaviti zahtjev za stečeno bez osnove?

3. Je li pasivno legitimiran na povrat stečenog bez osnove tuženik u čiju imovinu nikada nije prešao dio imovine tužitelj u smislu odredbe čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima?".

4. Nadalje, tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije i u smislu odredbe čl. 385. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) uz tvrdnju da su nižestupanjski sudovi povrijedili ustavna i konvencijska prava tuženika, a osobito pravo na obrazloženu sudsku odluku kao sastavnicu temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

5. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

6. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ocjena je ovoga suda da postupovnopravna pitanja navedena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pravna pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, tim pitanjima tuženik ukazuje na bitne povrede odredaba parničnog postupka, pa ista kao takova, nisu razlog za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.

7. Glede materijalnopravnih pitanja treba reći da su u odnosu na prvo i drugo pitanje izostali razlozi važnosti u smislu čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP, dok odgovor na treće pitanje proizlazi iz odredbe čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima koja je jasna i nije ju potrebno posebno tumačiti. Prema tome, niti u odnosu na materijalnopravna pitanja nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda za dopuštenje revizije.

8. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u izreci.

9. Glede tuženikovih navoda da su mu pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena ustavna i konvencijska prava, a osobito pravo na obrazloženu sudsku odluku kao sastavnicu temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje, treba reći da je ocjena ovoga suda da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Naime, prema ocjeni ovoga suda tuženiku je bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika, a presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima i očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da su tuženiku povrijeđena ustavna i konvencijska prava, a kako to tvrdi u prijedlogu za dopuštenje revizije.

10. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. II. izreke.

Zagreb, 27. studenoga 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa