Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4476/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u pravnoj stvari prvotužiteljice IHM /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] i drugotužitelja MM /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koje zastupa Sanja Restović Mirčeta, odvjetnica u Odvjetničkom društvo Macura i Partneri iz [adresa], protiv prvotuženice MB iz [adresa] i drugotuženice MM iz [adresa], koje zastupa Damir Babić, odvjetnik iz [adresa], zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi prvotužiteljice IHM i drugotužitelja MM protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-32/2020-26 od 1. srpnja 2024., nadnevka 27. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba prvotužiteljice PŠR i drugotužitelja PŠ, i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp-32/2020-26 od 1. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da su tuženici zasmetali tužitelje u zadnjem mirnom posjedu prava služnosti nužnog prolaza na način da su na dijelu nekretnine, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem tužitelji ostvaruju pravo nužnog prolaza sagradili betonski zid dužine cca 22 metara i širine cca 0,2 metra, smanjujući pritom širinu nužnog prolaza sa 1,20 metara na 1,00 metar, za vraćan tužiteljima oduzetog posjed prava služnosti nužnog prolaza na način da tuženici uklone novosagrađeni zid, na Skici mjesta očevida izrađenoj po IT, geod. od 24. siječnja 2024. označen slovima A-D, dužine 23,70 m, i položen na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zahtjev za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanje, sve u roku od 15 dana ili će to protekom tog roka učiniti tužitelji o trošku tuženika, uz zabranu tuženicima takvog ili sličnog smetanje posjeda prava tužitelja ubuduće (stavak I. izreke) i naloženo tužiteljima naknaditi tuženicama trošak u iznosu od 550,00 eura (stavak II. izreke).

2. Protiv rješenja žale se tužitelji iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a). Tužitelji predlaže preinaku ili ukidanje pobijanog rješenja slijedom žalbenih navoda.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za sudsku zaštitu posjeda prava stvarne služnosti na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na skici mjesta očevida izrađenoj 24. siječnja 2024. po geodeti IT označenom slovima A-D, dužine 23,70 m, koju tužitelji temelje na navodima da su tuženici podizanjem zida na dijelu čest. br. 55260 k. o. [katastarska općina], na kojemu je rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1- 165/2010 od 23. studenog 2010., djelomično preinačenog rješenjem Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-260/2011 od 4. travnja 2011. po prijedlogu prednika (prodavatelja zem. čest. 2036/8 k. o. [katastarska općina] MŽ) osnovan nužni prolaz, smanjili nužni prolaz sa 1,20 m na 1,00 m i na taj način ih onemogućili u dosadašnjem načinu ostvarivanja prava služnosti prolaza.

6. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev u bitnome obrazlažući: da je sporni betonski zid izgrađen krajem 2018. i početkom 2019.; da se dijelom na kojem se nalazi zid nije prolazilo niti prije postavljanja zida (tužitelji nisu stupili u posjed), da su tužitelji kupoprodajni ugovor za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (pašnjak 405 m2) sklopili sa MŽ **.**.2020., prema kojem je rok za plaćanje kupovine i stupanje u posjed bio ugovorene najkasnije s nadnevkom 10. svibanj 2021., odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za posjedovnu zaštitu iz odredbe članka 22. stavka 2. u vezi s člankom 21. stavkom 1. i člankom 10. stavkom 1. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015., 94/2017. - pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZVDSP-a), napominjući da tužiteljima ta zaštita ne bi pripadala niti pod pretpostavkom da su posljednji i mirni posjednici spornog dijela (što tužitelji nisu dokazali) jer da izgradnjom zida koji je na pojedinim mjestima širine 1 m tužitelji nisu smetani u pravu služnosti prolaza (nisu isključeni iz prava služnosti prolazom, niti im je bitno ograničen način izvršavanja tog prava) i da su tužitelji trebali postaviti tužbeni zahtjev na utvrđenje da su ih tuženici smetali u suposjedu prava stvarne služnosti staze i kolnika - nužnim prolazom do njihove nekretnine.

7. Žalbene razloge zbog kojih pobija prvostupanjsko rješenje tužitelji u bitnome vežu za činjenicu da su u posjed nekretnine, koju su kupili 28. listopada 2020., stupili i prije 10. svibnja 2021. kad je ugovoren krajnji rok za plaćanje kupovine i stupanje u posjed, da je izgradnjom zida u zapadnom dijelu (između točke A i B) prolaz sužen na 98 cm, a postavljenim električnim stupom na prolazu za 22 cm, što da predstavlja ograničenje i uznemiravanje njih kao ovlaštenika stvarne služnosti nužnog prolaza u njegovom izvršavanju, uz iznošenje vlastite ocjene izvedenih dokaza i njihove mjerodavnosti za meritornu odluku (koja je zadržana za sud), i ukazivanje na pretjerani formalizam u dijelu iskazanog stava prvostupanjskog suda kako je trebao glasiti tužbeni zahtjev (točka 32. obrazloženja prvostupanjskog rješenja).

8. Ispitivanjem prvostupanjskog rješenja u granicama žalbenih navoda nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a na koju se pozivaju tužitelji, a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

9. To što tužitelji činjeničnim zaključivanjem prvostupanjskog suda nisu zadovoljni i što smatraju da je istinito i odlučno samo ono što oni tvrde, nije povrijeđeno niti jedno njihovo pravo.

10. Naime, prema mjerodavnim odredbama ZVDSP-a s posjedom stvari izjednačeno je faktično (efektivno) izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava) i na posjed prava se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona (članak 10. stavak 5.), kojima je između ostalog propisano da onaj koga drugi smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (članak 21. stavak 1.) i ovlašten ga je štiti putem suda (članak 22. stavak 1.), a koju zaštitu sud pruža u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednik, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 2.).

11. Iz navedenih odredbi slijedi da je faktično (efektivno) izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava) izjednačeno sa suposjedom prava stvari, da se na posjed prava stvarne služnosti primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, odnosno da je za pokretanje i vođenje postupka zbog smetanja posjeda aktivno legitimiran nositelj prava na zaštitu posjeda, a to je posljednji, faktični (efektivni) i mirni posjednik stvari odnosno prava.

12. Da bi dokazao svoju aktivnu legitimaciju, tužitelju je dovoljno dokazati svoj posjed u času smetanja te čina smetanja jer samo o tome ovisi postojanje njegovog prava na zaštitu posjeda (nije potrebno dokazivati kada je stekao posjed i kako ga je stekao s obzirom da mu pripada zaštita bez obzira koliko je posjed trajao i kakve su kvalitete njegovog posjeda).

13. Iz iskaza svjedoka (MM, MP, DS, MA /list 76. - 78. spisa/, EŠ /list 84. - 85. spisa/) i drugotuženice MM (list 85. - 86. spisa), koji su po prvostupanjskom sudu pravilno ocijenjeni kao vjerodostojni proizlazi da je sporni betonski zid širine 20 cm i na udaljenosti 1 m, od susjednog ogradnog zida, vlasništvo trećih osoba, kojim je formiran nužni prolaz kao služnost prolaza i provoza preko dijela čes. zgr. 1055 (čest. br. 55260) k. o. [katastarska općina] za korist čes. zem. 2036/8 i 2036/3 k. o. [katastarska općina] prema rješenju R1-165/2010 (Gž- 260/2011) izgrađen krajem 2018. i početkom 2019. (nepune dvije godine prije sklapanja kupoprodajnog ugovora /28. listopada 2020./ kojim su tužitelji kupili od MŽ česticu br. 2036/8 bez kolnog ulaza, na koju je pristup moguć isključivo pješice po osnovi ranije uspostavljene služnosti odlukom suda) i da tužitelji nakon kupoprodaje (listopada 2020.), a niti prodavateljica MŽ prije prodaje neizgrađene čestice tužiteljima, nisu prolazili "tim putem" (nisu se koristili pravo služnosti prolaza preko dijela čest. br. 55260 k. o. [katastarska općina]).

14. Iskazi svjedoka JK, GP i drugotužitelja MM u smislenom obavještavanju sudu o bitnim činjenicama nisu odgovarajući izvor saznanja, kako je to ocijenio i prvostupanjski sud, budući da je svjedok JK na upit jesu li tužitelji nakon kupoprodaje prolazili tim putem iskazao „da ne zna“, a niti je li tužitelji tamo dolaze, da svjedokinja GP uopće nije iskazivala na okolnosti posljednjeg mirnog posjeda tužitelja, a niti je drugotužitelj u svom iskazu navodio da bi se tužitelji koristili pravo služnosti prolaza preko čest. br. 55260 k. o. [katastarska općina], te da su i vezano za ostale okolnosti iskazi proturječni sa nespornim činjenicama (po svjedoku K put prije izgradnje zida je bio širok cca 50 cm, a nakon izgradnje sužen cca 20-50 cm, po svjedokinji P je novosagrađeni zid viđen prošlog ljeto /2023./, izgradnjom zida je prolaz sužen 20 do 30 cm, ne zna točno i tamo je električni stup).

15. U konačnici tužitelji se, u prilog zaštiti zbog smetanja posjeda, tijekom prvostupanjskog postupka nisu očitovali jesu li se, a ako jesu od kada koristili pravom služnosti prolaza preko dijela čest. br. 55260 k. o. [katastarska općina].

16. Prema tome, iz rezultata raspravljanja kao jedini objektivni zaključak ostaje, kakao ga je u biti formirao i prvostupanjski sud da tužitelji nisu posljednji, faktični (efektivni) i mirni posjednici prava služnost prolaza preko dijela čest. br. 55260 k. o. [katastarska općina] i pod pretpostavkom kada bi se radilo o činu smetanja iz 2020. , a ne krajem 2018. i početkom 2019., odnosno da je osnovan prigovor nedostataka aktivne legitimacije istaknut po tuženicima (list 17. spisa), a što je dostatan i pravno utemeljen razlog za otklanjanje sudske zaštite zbog smetanja posjeda tužiteljima.

17. Budući da za odluku po zahtjevu iz stavka I. izreke pobijanog rješenja nije odlučno kada su tužitelji kupili čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već činjenica da nisu bili posljednji, faktični (efektivni) i mirni posjednici prava služnost prolaza preko dijela čest. br. 55260 k. o. [katastarska općina] i pod pretpostavkom kada bi se radilo o činu smetanja iz 2020. (a ne krajem 2018. i početkom 2019. kako to proizlazi iz rezultata raspravljanja), to je bez utjecaja na konačnu odluku sadržaj kupoprodajnog ugovora za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u dijelu ugovorenih rokova plaćanja kupovine i stupanja u posjed (najkasnije do 10. svibnja 2021.), te činjenica i zaključak, kako to navode tužitelji u žalbi, da je prolaz "sužen u svojom zapadnom dijelu (između toč. A i B) na 98 centimetara", da je "na predmetnom putu postavljen i električni stup uz koji se više ne može niti proći" (električni stup postavio HEP), što da nedvojbeno predstavlja "ograničavanje i uznemiravanje ovlaštenika stvarne služnosti nužnog prolaza u njegovom izvršavanju na zakonu ustanovljenih prava" i da sugestija suda iz točke 32. obrazloženja kako je trebalo postaviti tužbeni zahtjev predstavlja pretjerani formalizam, a što da je razvidno iz odluke kojom je osnovan nužni prolaz.

18. Osim toga, žalitelji očito ispuštaju iz vida da posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom, da unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo, niti je njegova pravna zaštita istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva, da je cilj posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja, da je u toj parnici raspravljanje ograničeno na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja, i da suposjednik uživa posjedovnu zaštitu u međusobnom odnosu sa drugim posjednikom, pri čemu jedan od njih isključuje ili bitno ograničava drugoga u dotadašnjem načinu obavljanja faktične vlasti na stvari (pravu) u njihovom posjedu.

19. Dakle, suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud u bitnome pravilno utvrdio činjenično stanje i primijenio materijalno pravo kad je zbog nedostataka aktivne legitimacije u materijalno-pravnom smislu odbio tužbeni zahtjev.

20. Kako tužitelji nisu naveli konkretne povrede i propuste koje je po njima prvostupanjski sud počinio vezano za odluku o troškovima, već se samo pozvao na zakonsku formulaciju o povredama zbog kojih se i ta odluka može pobijati, te kako drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to odluka o troškovima pod stavkom II. izreke prvostupanjskog rješenja ostaje neizmijenjena.

21. Zaključno, ispitivanjem rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Psp- 32/2020-26 od 1. srpnja 2024. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tužiteljima, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP-a).

U Zagrebu 27. studenog 2024.

Sutkinja:

Slavica Garac