Broj: Ppž-8363/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Roberta Završkog članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. JMV, zbog prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VII. Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 27. rujna 2023., broj: 54. Pp-14709/2023, u sjednici vijeća održanoj 27. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VII. Policijske postaje Zagreb i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1.Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 27. rujna 2023., broj: 54. Pp-14709/2023 na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. (pravilno čl. 182. t. 1.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.,) okr. JMV oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2.Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, VII. Policijska postaja Zagreb, pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3.Žalba nije osnovana.

4.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5.Žalbom se, u bitnom, ističe da je sud pozvao ovlaštenog tužitelja da dopuni optužni prijedlog, jer iz činjeničnog opisa radnje izvršenja ne proizlaze obilježja prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, međutim, tužitelj je, očitujući se na navedeno, ostao kod navoda optužnog prijedloga, smatrajući da nema potrebe za izmjenom i dopunom optužnog prijedloga. Reproducirajući dijelove pobijane odluke, tužitelj smatra da je evidentno i dokazano da se radi o inkriminiranom prekršaju počinjenog od strane okrivljenika, dok oslobođenje od krivnje daje mogućnost ne samo okrivljeniku, već i drugima, da čine iste ili slične prekršaje te napominje kako su sam opis prekršaja kao i presuda po kojoj je okrivljeniku izrečena zaštitna mjera navedeni u obrazloženju optužnog prijedloga, odnosno nisu izostavljeni iz istog.

6. Nije u pravu tužitelj navodima žalbe, budući da je prvostupanjski sud pravilno i na zakonu osnovano okr. JMV oslobodio optužbe.

7.Naime, okr. JMV optužbom je stavljeno na teret da je počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojim je sankcionirano ne postupanje u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom. Odlučne činjenica odnosno konstitutivni elementi koji čine biće prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji su pravomoćna odluka kojom je zaštitna mjera izrečena i vremenski period u kojem je zaštitna mjera bila na snazi.

7.1.Kako je to vidljivo iz optužnog prijedloga, u činjeničnom opisu se ne naznačuje kojom presudom je zaštitna mjera zabrane uznemiravanja, približavanja i uhođenja žrtve nasilja u obitelji, majke JM bila izrečena okr. ŠMV, kada je postala pravomoćna i izvršna, ni kada je ta zaštitna mjera bila na snazi. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a ne u obrazloženju optužnog prijedloga, kako to pogrešno tužitelj navodi u žalbi.

8. Slijedom navedenog, djelo za koje se okr. JMV optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi, po propisu nije prekršaj, pa je prvostupanjski sud, pravilnom primjenom zakona, pravilno okrivljenika za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe.

9.Treba navesti da prvostupanjski sud, u smislu čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, nije ni trebao održati ročište i predstavnika tužitelja pozvati da dopuni optužni prijedlog. Naime, čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, propisano je: „Ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe“, koja zakonska odredba isključuje pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu. Međutim, postupanje prvostupanjskog suda ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijane presude, budući da je pravilno donio odluku o oslobođenju okrivljenika optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj.

10. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 27. studenog 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v. r. Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.