Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-3174/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sutkinja Arijane Bolanča predsjednice vijeća, Marije Šimičić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sande Crljen Ivančić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ŠĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužiteljice BĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. tužiteljice ŠĆL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. tužiteljice BĆL pok. BĆ, [adresa], 5. tužiteljice CĆ udove Š, [adresa] i 6. tužitelja DĆ pok. B, [adresa], svi zastupani po punomoćniku Vinku Ljubičiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & Partneri iz Splita, protiv Županijske uprave za ceste, OIB 65717231356, R. Boškovića 22, 21000 Split, radi naknade štete, odlučujući o žalbi 1. tužiteljice ŠĆ, 2. tužiteljice BĆ, 3. tužiteljice ŠĆL, 4. tužiteljice BĆL pok. BĆ, 5. tužiteljice CĆ udove Š i 6. tužitelja DĆ pok. B i o žalbi EĆ iz [adresa], podnesenih protiv presude Općinskog suda Splitu, poslovni broj: Pn-103/2018-54 od 18. rujna 2023., u sjednici održanoj 27. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba 1. tužiteljice ŠĆ, 2. tužiteljice BĆ, 3. tužiteljice ŠĆL, 4. tužiteljice BĆL, 5. tužiteljice CĆ i 6. tužitelja DĆ kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda Splitu, poslovni broj: PN-103/2018-54 od 18. rujna 2023.

r i j e š i o  j e:

Odbacuje se žalba EĆ kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev 1. tužiteljice ŠĆ, 2. tužiteljice BĆ, 3. tužiteljice ŠĆL, 4. tužiteljice BĆL pok. BĆ, 5. tužiteljice CĆ udove Š i 6. tužitelja DĆ pok. B (u daljnjem tekstu: tužitelji), koji su tražili da se naloži tuženiku da im u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati iznos od 600.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 1. siječnja 2001. do isplate, kao što je odbijen i njihov zahtjev da se obveže tuženika da u roku od 30 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti ranije posjedovno stanje na nekretninama položenim u ZU 190, označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] i sl. (Napomena: Ovaj dio tužbenog zahtjeva bit će preciziran nakon provedenog vještačenja) i baš na način da je dužan ukloniti otpadni i nasuti materijal s ovih nekretnina, u protivnom da se ovlašćuju tužitelji uz prethodno polaganje troškova tuženika, ukloniti isti, sve o trošku tuženika, a odbijen je i zahtjev da se obveže tuženika da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljima parnični trošak.

2. Protiv te presude žale se tužitelji pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači tako da se tužbeni zahtjev prihvati i tužiteljima dosude troškovi postupka, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. EĆ prvostupanjsku presudu također pobija u cijelosti ne navodeći žalbene razloge, kao ni prijedlog za postupanje žalbenog suda.

2.2. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

2.3. Žalba tužitelja nije osnovana, dok žalba EĆ nije dopuštena.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuju tužitelji jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

3.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tužitelja pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje.

4. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju trpe, kako to tvrde, zbog nemogućnosti korištenja znatnog dijela nekretnina upisanih u ZU 190 K. O. [katastarska općina], a koje da je tuženik uzurpirao izgradnjom prometnice koja je dobila oznaku županijske ceste broj 6165 [adresa] ([adresa])-[adresa] ([adresa]), na način što je bez znanja i suglasnosti tužitelja na istima odložio otpadni materijal.

5. Iz stanja spisa i pobijane odluke proizlazi sljedeće:

- da su tužitelji kao vlasnici nekretnina u pisanih u ZU 190 K. O. [katastarska općina] s tuženikom sklopili tijekom 1998. godine ugovor, predmet kojeg je bila isplata naknade za oduzete nekretnine radi izgradnje dionice ceste IA krak Naklice,

- da je predmetna dionica dobila oznaku županijske ceste broj 6165 [adresa] ([adresa])- [adresa] ([adresa]),

- da je tim ugovorom tužiteljima isplaćena odgovarajuća naknada,

- da je tuženik stupio u posjed otkupljenih nekretnina i na istima izgradio predmetnu dionicu ceste,

- da su tužitelji prema njihovim tvrdnjama prije izvođenja radova od strane tuženika parkirali svoj kamion na staroj cesti i onda pješačkim putem iznosili drva za ogrjev,

- da je tuženik tu dionicu ceste renovirao i asfaltirao, a da tužitelji više ne mogu, kao prije, kamion staviti na javnu asfaltiranu cestu i izvlačiti drva,

- da se u konkretnom slučaju radi o zemljištu, i to kamenjaru obraslom samoniklim raslinjem-šumom u cijelosti neupotrebljivim za bilo kakvu obradu i poljoprivrednu proizvodnju,

- da se radi najvećim dijelom o gotovo nepristupačnom terenu jer se radi o planinskoj strmini s velikom visinskom razlikom, zbog čega je tuženik i renovirao taj dio ceste na način da je u tom dijelu učvrstio serpentine,

- da je sudski vještak Zdravko Škarić vještak za poljoprivredu u bitnom u svom nalazu i mišljenju naveo da je na terenu vidio kako nema nikakvog nabacanog materijala na predmetnim česticama, kao što je naveo ni da tužitelji ni prije izgradnje sporne prometnice nisu mogli pristupiti motornim vozilima do istih, odnosno da na terenu on nije vidio nikakav put kojim bi se koristili iz razloga što se radi o ekstremno strmom zemljištu gdje je otežano i hodanje na noge, dok je istako kako prilaz predmetnim česticama prolaskom asfaltirane ceste ničim nije ugrožen, a zbog velike strmine da nije moguć pristup motornim vozilima,

- da se sudski vještak Neno Mimica za graditeljstvo i procjenu nekretnina u cijelosti usuglasio s prethodno navedenim od strane vještaka Zdravka Škarića, s time što je u bitnom dodano naveo kako su prije postojali stari putovi koji su upisani u katastru, dok da je u odnosu na predmetne nekretnine naveo da je moguć pristup pješačenjem kako dijelom postojećih putova tako i s izgrađene prometnice.

5.1. Na temelju navedenog, prvostupanjski sud smatrao je da za novonastalo stanje nema protupravnosti na strani tuženika, pa je zaključio da tužiteljima nije počinjena bilo kakva šteta jer šuma koja se nalazi na tom području i dalje raste, ali da zbog velike strmine, a ne zbog radnje tuženika da ju nije moguće eksploatirati, zbog čega je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

6. Navedena utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja u cijelosti prihvaća i ovaj sud, s time što ni žalbenim navodima tužitelja nisu dovedeni u sumnju.

7. Odredbom članka 154. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 107/95, 7/96,112/99, 88/01 – u daljnjem tekstu: ZOO), koji se Zakon u ovom slučaju primjenjuje, propisano je, tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

8. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužitelji ne trpe nikakvu štetu zbog koje bi im tuženik bio u obvezi naknaditi je u smislu citirane odredbe članka 154. stavka 1. ZOO-a, jer je tijekom prvostupanjskog postupka nedvojbeno utvrđeno da tužiteljima nije onemogućeno korištenja njihovih nekretnina (sječom drva) izgradnjom prometnice koja je dobila oznaku županijske ceste Gata-Zakučac, kao što je utvrđeno i da se na istima ne nalazi razbacani otpad i materijal i da tužitelji do svojih nekretnina mogu pristupiti pješice starim putovima, kao i neometano s izgrađene prometnice, s time što je utvrđeno i da nikada, pa tako ni prije izgradnje navedene prometnice, do svojih čestica nisu mogli pristupiti motornim vozilom zbog velike strmine tih nekretnina.

8.1. Stoga, neosnovano tužitelji žalbenim razlozima pobijaju navedena utvrđenja prvostupanjskog suda, pa tako neosnovno u žalbi tvrde da je taj sud počinio bitnu povredu iz odredbe članka 260. ZPP-a jer da nije pozvao sudske vještake Marka Miševića geometra i Ladu Ramljak vještaka za poljoprivredu da usmeno daju svoj nalaz i mišljenje, kada iz stanja spisa proizlazi da je pravilno sud postupio kada ih nije pozvao na dopunsko usmeno očitovanje iz razloga što to nije predloženo u podnesku tužitelja od 26. travnja 2023., kako oni tvrde, a kojim su se tužitelji očitovali na pisani nalaz i mišljenje vještaka Lade Ramljak.

8.2. Međutim, i pored prethodno navedenog, ovaj je sud mišljenja kako je prvostupanjski sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka za poljoprivredu Zdravka Škarića i Nene Mimice vještaka za graditeljstvo, pravilno zaključio da u radnjama tuženika kao investitora gradnje navedene prometnice nije bilo nikakve protupravnosti jer tužitelji ne trpe štetu iz razloga što ne mogu pristupiti svojim nekretninama, kada je utvrđeno da oni mogu pristupiti istima i pješačkim putovima, kao i sa asfaltirane prometnice, dok da nikada nisu na predmetne nekretnine mogli pristupiti motornim vozilima zbog velike strmine terena, pa im u smislu odredbe iz članka 154. stavka 1. ZOO-a, tuženik nije dužan naknaditi utuženi iznos niti ukloniti bilo kakav materijal jer ga na nekretninama nema, a tužitelji kroz dugogodišnje trajanje ovoga spora nisu dokazali suprotno.

9. Ostali žalbeni navodi tužitelja su sadržajno prigovori koje se sastoje od iznošenja njihovih vlastitih zaključaka, a suprotnih pravilnim utvrđenjima i zaključcima prvostupanjskog suda, koja u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

10. Odlučujući o žalbi EĆ, ovaj je sud na temelju odredbe članka 367. stavka 1. ZPP-a odbacio njegovu žalbu kao nedopuštenu jer to nije učinio prvostupanjski sud na temelju odredbe članka 358. stavka 1. ZPP-a, iz razloga što ju je podnijela osoba koja nije ovlaštena na podnošenje žalbe u ovoj pravnoj stvari (nije stranka u postupku).

11. S obzirom na navedeno, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a i članka 367. stavka 1. ZPP-a odlučeno je kako u izreci ove presude i rješenja.

U Splitu 27. studenog 2014.

Predsjednica vijeća:

Arijana Bolanča