REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-4890/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr. sc Igora Periše člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Frano Bazina, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Addiko Bank d.d. iz Zagreba, Slavonska avenija 6, OIB 14036333877, kojeg zastupa punomoćnica Iris Šanjug, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3881/2024-2 od 27. kolovoza 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj P-589/2023-20 od 26. lipnja 2024., u sjednici održanoj 27. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3881/2024-2 od 27. kolovoza 2024.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je naznačio 7 materijalnopravnih i postupovnopravnih pitanja koja se odnose na primjenu čl. 502.c ZPP-a, informiranje tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, prekid zastare podnošenjem tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, nepoštenost tuženika, tijek zateznih kamata te s tim u vezi bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, popunjavanje pravnih praznina izračunom promjenjive kamatne stope primjenjive na kunske kredite za predmetno razdoblje, popunjavanje pravnih praznina odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorene kamatne stope i ukidanjem valutne klauzule te s tim u vezi bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

3. Predlagatelj navodi da je riječ o pitanjima o kojima postoji različita praksa nižestupanjskih sudova, a o kojima revizijski sud nije zauzeo shvaćanje odnosno pitanjima o kojima je zauzeto pravno shvaćanje koje tuženik smatra neodrživim. Ističe da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu te se poziva na odluke viših sudova, revizijskog suda i Suda Europske unije.

4. Prijedlog nije osnovan.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

6. Naime, postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu budući da u pogledu tih pitanja pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovoga suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/18 od 19. ožujka 2019., Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019. i dr., a nije riječ o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu (tako i ovaj sud u odluci broj Revd- 4030/2022 od 8. ožujka 2023., Revd-5607/2021 od 15. veljače 2022. i dr.). Pri tome, u odnosu na pitanja koja se odnosi na pravilnost utvrđenja informiranosti tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule te na pravilnost činjenične presumpcije o donošenju jednostranih odluka o promjeni kamatne stope od strane tuženika, a bez da je izveden po tuženiku predložen dokaz saslušanjem predloženih svjedoka, valja istaknuti da iz prvostupanjske odluke proizlazi da tuženik nije dostavio ime zaposlenika tuženika čije saslušanje bi trebalo provesti, dok je sud odbio prijedlog za saslušanje javnog bilježnika s obrazloženjem da se njegovim saslušanjem ne može utvrditi obaviještenost potrošača prije sklapanja ugovora o kreditu i da on za to nema zakonske ovlasti. Nadalje, glede pitanja koja se odnose bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a treba reći da predlagatelj polazi od pogrešne pretpostavke da nižestupanjske presude ne sadrže razloge o odlučnim činjenicama.

7. Slijedom navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, te je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a riješio kao u izreci pod točkom I.

Zagreb, 27. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek