REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3944/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EU, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Mario Poljak, odvjetnik u Zagrebu protiv 1. tuženika DU, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sandra Fridrih, odvjetnica u Sisku i 2. tuženika Usavršavanje d.o.o., OIB 19466359042 iz Velike Gorice, Slavka Kolara 3, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-721/2024-2 od 17. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-336/2022-31 od 1. ožujka 2024. u sjednici održanoj 27. studenoga 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.
II. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u odnosu na povrede temeljnih prava zajamčenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-721/2024-2 od 17. svibnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-336/2022-31 od 1. ožujka 2024.
2. Tužiteljica u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pravna pitanja:
„Može li se zemljišno knjižni vlasnik nekretnine, u čiju korist je uknjiženo vlasništvo koje se temelji na ugovoru o kupoprodaji koji je nastao kaznenim djelom, i to djelovanjem zločinačke organizacije, pozivati na „načelo povjerenja u potpunost zemljišne knjige“?
Treba li sud pri donošenju odluke o utvrđenju ništetnosti ugovora o kupoprodaji između prodavatelja koji je nekretninu stekao temeljem ništetnog ugovora o kupoprodaji i kupca kojeg štiti načelo povjerenja u zemljišne knjige, staviti načelo povjerenja u potpunost i istinitost zemljišne knjige iznad značaja pravomoćne i ovršne sudske presude kojom je utvrđeno da je ugovor o kupoprodaji nekretnine kojom je prodavatelj stekao nekretninu, ništetan ex tunc, znači od trenutka nastajanja, pa s tim u vezi prodavatelj koji je prodao nekretninu, nije vlasnik nekretnine od trenutka donošenja presude?
Može li se načelo povjerenja u zemljišne knjige, i u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga smatrati jačim načelom od načela da nitko ne smije zadržati imovinsku korist stečenu kaznenim djelom?
Predstavlja li donošenje nove presude sa drugačijim utvrđenjem, koja je u potpunoj suprotnosti sa ranije utvrđenim činjenicama u pravomoćnoj i ovršnoj presudi o istoj stvari, povredu načela pravne sigurnosti i vladavine prava koje je jedan od temeljnih aspekata vladavine prava koje zahtijeva da se presuda sudova, kada pravomoćno donesu odluku, ne bi smjela dovoditi u pitanje obzirom da je pravomoćna presuda presuđena stvar (res judicata) i rješava spor između strana s pravomoćnim učinkom, a što je temeljni element prava na pošteno suđenje zajamčenog člankom 6. Konvencije u građanskim pitanjima?
Je li sud dužan, u situaciji kada tijekom parničnog postupka utvrdi da je jedna od stranaka laik i ne poznaje pravo koje joj po zakonu pripada, uputiti stranku da angažira punomoćnika, odnosno da osigura besplatnu pravnu pomoć?“
2.1. Tužiteljica podnosi prijedlog za dopuštenje revizije prema odredbi članka 385. a stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/22 - dalje: ZPP-a jer smatra da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima došlo do teške povrede odredaba parničnog postupka, jer joj je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje zajamčeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Ispitavši cjelokupan sadržaj prijedlog za dopuštenje revizije zajedno sa sudskom praksom na koju se tužiteljica poziva, ovaj sud ocjenjuje da postavljena pravna pitanja nisu pitanja koja bi bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti su važna za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer se postavljenim pitanjima ne polazi od činjeničnih utvrđenja i zaključaka zbog kojih je pobijana odluka donesena, odnosno na kojima je utemeljena pobijana presuda.
5. Naime, nižestupanjski sudovi su u konkretnom predmetu zaključili da je protekom roka od tri godine od kada je bio zatražen prednikov upis (a to je bilo 2011.) u kojem razdoblju tužiteljica nije zahtijevala brisanje tog upisa, su nastupili su pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost zemljišne knjige i došlo je do stjecanja prava vlasništva u korist 1. tuženika na temelju povjerenja u istinitost zemljišne knjige jer se njegovo stjecanje više ne može osporavati zbog nevaljanosti prednikove uknjižbe.
6. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao u izreci pod točkom I.
7. Sadržaj prijedloga tužiteljice za dopuštenje revizije se odnosi na ocjenu žalbenih navoda od strane drugostupanjskog suda te u vezi s time ističe da je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužiteljici bilo omogućeno da iznosi činjenice i predlaže dokaze te da su nižestupanjski sudovi odgovorili na odlučujuće navode tužiteljice. Drugostupanjska presuda detaljno je obrazložena te se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pošteno suđenje.
8. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu članka 385.a stavka 2. ZPP-a odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP-a te je odlučeno kao u izreci pod točkom II. rješenja.
Zagreb, 27. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
