REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4515/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Mladena Šimundića, suca izvjestitelja i Dubravke Matas, članice vijeća, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Stečajna masa iza LIMPRES d.o.o. u stečaju, OIB 07506133597, Karlovac, Miroslava Krleže 4, odlučujući o žalbi vjerovnika Republika Hrvatska, protiv rješenja Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj St-310/2012-331 od 11. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. studenog 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba Republike Hrvatske i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj St-310/2012-331 od 11. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Osijeku rješenjem poslovni broj St-310/2012-331 od 11. studenog 20204. odbacio je prijedlog stečajnog vjerovnika Republika Hrvatska, za ukidanje odluke skupštine vjerovnika održane 16. listopada 2024., pozivom na odredbu članka 108. stavka 2. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15., 104/17., 36/22. i 27/24.; dalje: SZ).

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio stečajni vjerovnik, smatrajući istu neprihvatljivom zbog ekstenzivne interpretacije mjerodavnog procesnog prava i pravno neprihvatljivog pretjeranog formalizma u interpretaciji i primjeni mjerodavnog procesnog pravila.

2.1. Smatra da odredbom članka 108. SZ-a nije izričito propisan rok u kojemu se takav zahtjev mora iznijeti. U odnosu na navod prvostupanjskog suda da nitko na navedenoj skupštini nije tražio ukidanje odluka odgovara da je on glasao protiv donošenja odluka te ukazivao na postojanje sukoba interesa na strani vjerovnika koji je glasao za odluku zbog čega proizlazi da je tražio ukidanje odluke.

2.2. Prema mišljenju žalitelja, situacije u kojoj osobni interes vjerovnika koji je istovremeno i dužnik (otpuštanje ili znatno umanjivanje osobnog duga koji ima prema stečajnoj masi) u sukobu s ciljevima stečajnog postupka i interesima ostalih vjerovnika predstavljaju sukob interesa.

2.3. Navodi i da je u praski Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske više puta ukazano da zakone treba tumačiti polazeći od pretpostavke da je zakonodavac išao za time da normativno postigne smisleni, a ne zbunjujući rezultat, te predlaže ukinuti pobijano rješenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana odluka ispitana je u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno članka 10. SZ-a te članka 365. stavka 2. u vezi s članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 153/23.; dalje: ZPP) pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a kao i u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. Navodima žalbe nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost postupanja prvostupanjskog suda. Naime, neovisno o tome što odredbom članka 108. SZ-a doista nije formalno navedeno kada se mora podnijeti zahtjev za ukidanje odluke skupštine vjerovnika, iz same činjenice da o takvom prijedlogu sud mora odlučiti na istoj skupštini ili, u služenim situacijama, u roku od osam dana, jasno proizlazi da se takav zahtjev može postaviti samo na samoj skupštini.

7. I prema mišljenju ovog suda navedena je odredba u tom smislu jasna i ne dopušta drugačije tumačenje, neovisno o opravdanjima naknadno podnesenog zahtjeva za ukidanje odluke skupštine vjerovnika, pa je sud pravilno odbacio prijedlog za ukidanje odluke skupštine vjerovnika podnesen tri tjedna nakon održavanja skupštine.

8. Što se tiče žalbenih navoda u kojima se žalitelji pozivaju na pravo pristupa sudu i vladavinu prava, treba ukazati da je ovo pravo, upravo u ovakvim slučajevima, osigurano odredbom članka 172. SZ-a.

9. Naime, tom je odredbom propisano pravo stečajnih vjerovnika na naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja stečajnoga postupka (skupna šteta).

10. Prema odredbi članka 172. stavka 2. SZ-a, ukoliko na zahtjev stečajnoga upravitelja ili jednog ili više stečajnih vjerovnika skupština vjerovnika odbila dati odobrenje za pokretanje parnice, odnosno nastavak već pokrenute parnice radi naknade štete, parnicu su ovlašteni pokrenuti, odnosno nastaviti već pokrenutu parnicu stečajni vjerovnici u svoje ime i za svoj račun u roku od osam dana od donošenja odluke skupštine vjerovnika.

11. U takvim situacijama stečajni vjerovnici, ukoliko uspiju u parnici, imaju pravo svoje utvrđene tražbine i troškove parničnoga postupka namiriti u punom iznosu, dok su eventualni višak dužni prenijeti u stečajnu masu (članak 172. stavak 5. SZ-a).

12. Dakle, odredbama Stečajnog zakona posebno je osigurano upravo pravo vjerovnika da, makar je skupština vjerovnika glasala protiv njihovog prijedloga, pokušaju samostalno ostvariti svoje pravo. Štoviše, u slučajevima postupaka koji se vode radi skupne štete po pravilima članka 172. SZ-a, ne postoji obveza da se dobiveni iznos uplati u stečajnu masu, već vjerovnik koji je pokrenuo takav postupak ima pravo svoju utvrđenu tražbinu naplatiti u cijelosti, a tek eventualni višak u stečajnu masu.

13. Dakle, zakonodavac je predvidio mogućnost postojanje sukoba interesa (ili različitog mišljenja) pojedinih vjerovnika, te je ostavio mogućnost da drugi vjerovnici, koji imaju drugačije mišljenje, svoje pravo ostvare u posebnoj parnici, o svom trošku, ali i u svoju korist.

14. No, najveći problem u cijeloj toj situaciji predstavlja činjenica da vjerovnici svojim pravima iz navedene odredbe u praksi opće ne koriste, ali na takav izbor vjerovnika sudovi ne mogu utjecati.

15. Slijedom navedenog, žalba je odbijena kao neosnovana, a prvostupanjsko rješenje potvrđeno (članak 380. točka 2. ZPP-a u vezi članka 10. SZ-a).

Zagreb, 27. studenog 2024.

Predsjednica vijeća

Jagoda Crnokrak