Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-332/2020-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Emira Čustovića, predsjednika vijeća, Noemi Butorac, suca izvjestitelja i člana vijeća i Marije Vetma, članice vijeća, u pravnoj svari tužitelja Š P, OIB:.., Z zastupan po punomoćnicima D T i J T, odvjetnicima u Z, protiv tuženika 1.Z Š, OIB: …, Z, 2.I Š, OIB:…, Z, zastupani po punomoćnici A Š, odvjetnici u Z, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1780/2017-34 od 18. veljače 2020., 27. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e

I.Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1780/2017-34 od 18. veljače 2020. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II.Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu izjavljenog pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"1.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I.Dužni su tuženici Z Š, OIB:… i I Š, OIB:…, predati tužitelju Š P, OIB:…, u posjed oduzeti dio nekretnine oznake čest.br. 2834 k.o. Zadar, u naravi pašnjak, površine 1375m2, i to dio koji je u skici sudskog očevida od dana 24.travnja 2019.godine izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke M G, dipl.ing.geod., koja je skica sastavni dio ove presude, označen likom A-B-E-D-C-A žutom i plavom bojom, ukupne površine 12m2, i to slobodan od svih osoba i stvari tuženika, slijedom čega se tuženicima Z Š i I Š osobito nalaže s opisanog dijela nekretnine oznake čest.br. 2834 k.o. Zadar ukloniti zid od betonskih blokova dužine 16m, koji je zid u skici sudskog očevida od dana 24. travnja 2019.godine, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke M G, dipl.ing.geod., koja je skica sastavni dio ove presude, označen linijom A-C-1, te postavljene betonske kocke, koje su na skici sudskog očevida od dana 24.travnja 2019.godine, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke M G, dipl.ing.geod., koja je skica sastavni dio ove presude, označene likom A-B-C-A, žutom bojom, površine lika 9m2, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Dužni su tuženici Z, OIB:…, i I Š, OIB:…, nadoknaditi tužitelju Š P, OIB:…, prouzročene parnične troškove, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos parničnih troškova teče od dana objave presude pa do isplate, po stopi propisanoj čl.29.stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2.Dužan je tužitelj naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 12.375,00 kuna u roku do 15 dana, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja 18.veljače 2020.g. do isplate, po stopi od 6,11%, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana."

2.Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) predlažući da se pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti, a podredno da se ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na koju povredu ukazuje žalitelj. Pobijana presuda ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, odnosno razlozi su nejasni i proturječni.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za predaju u posjed oduzetog dijela nekretnine oznake čest.br. k.o. Z, u naravi pašnjak, površine 1375m2, i to dio koji je u skici sudskog očevida od dana 24.travnja 2019.godine izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke M G, dipl.ing.geod., koja je skica sastavni dio ove presude, označen likom A-B-E-D-C-A žutom i plavom bojom, ukupne površine 12m2, i to slobodan od svih osoba i stvari tuženika, slijedom čega se tuženicima Z Š i I Š osobito nalaže s opisanog dijela nekretnine oznake čest.br. k.o. Z ukloniti zid od betonskih blokova dužine 16m, koji je zid u skici sudskog očevida od dana 24. travnja 2019.godine, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke M G, dipl.ing.geod., koja je skica sastavni dio ove presude, označen linijom A-C-1, te postavljene betonske kocke, koje su na skici sudskog očevida od dana 24.travnja 2019.godine, izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke M G, dipl.ing.geod., koja je skica sastavni dio ove presude, označene likom A-B-C-A, žutom bojom, površine lika 9m2, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

7. Obrazlažući pobijanu presudu prvostupanjski sud navodi da je tužitelj podnio pravu vlasničku tužbu ili rei vindicatio iz čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV) te iz čl. 162. st. 1. ZV-a, kojom traži predaju u posjed dijela nekretnine koja nije u njegovom posjedu, legitimirajući je zemljišnoknjižnim izvatkom kat. čest. 2834 k. o. Zadar iz kojeg slijedi da je tužitelj 1/1 vlasnik ove nekretnine, s tim da tuženici tvrde da su upravo oni vlasnici spornog prostora kojeg su stekli u dogovoru i po sporazumu sa tužiteljem u vrijeme gradnje zida i popločavanja spornog prostora 2006-2007, dakle dosjelošću, jer se isti nalazi u njihovom posjedu od dana gradnje spornog zida 2006- 2007 po dogovoru sa tužiteljem.

8. Nadalje, u provedenom postupku sud je utvrdio da je u odnosu na tuženika riječ o dugotrajnom samostalnom, vlasničkom posjedu zasigurno od 2006.godine, te da tuženike nitko nije uznemiravao u posjedu, niti tražio predaju u posjed spornog dijela nekretnina, nit uklanjanje spornog zida, od 2006. godine kada su ušli u posjed spornog prostora, po dobivanju dopuštenja tužitelja za gradnju kuće 05.rujna 2005.g., pa sve do podnošenja ove tužbe Općinskom sudu u Z 18. listopada 2017. godine, prije toga opomene pred tužbu 18.kolovoza 2017.g., a tužitelj i tuženici su neposredni, prvi susjedi, međaši, što sve jasno ukazuje da niti tužitelj Š P kroz svo to vrijeme nije nalazio ništa sporno u pogledu onog što je ograđeno po tuženiku i popločano, niti je osporavao posjed i vlasništvo tuženiku na spornom dijelu kroz svo to vrijeme, što bi zasigurno učinio da je smatrao da je isti njegovo vlasništvo. Stoga prvostupanjski sud smatra da su tuženici bili u zakonitom posjedu (temeljenom na sporazumu o gradnji zida i popločavanju spornog prostora sklopljenim sa Š P 2006.godine koji je tuženiku pod 1 dopustio da se postavi međašni zid i poploča sporni prostor), istinitom posjedu (u posjed tuženici nisu ušli niti silom, potajno, ili na prijevaru, ovo ograđivanje je tužitelj jasno vidio sa svog zemljišta i pristupnog puta, i vidljivo mu je bilo od vremena gradnje 2006.g.do danas) i poštenom posjedu (kada su tuženici stekli posjed, nisu znali niti su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed spornog dijela, jer su ušli u posjed po dopuštenju Š P na temelju sporazuma, u prostorne gabarite koji se nisu mijenjali kroz vrijeme) zasigurno od 2006. godine, te da su u takvom posjedu do dana podnošenja tužbe nadležnom sudu 18. listopada 2017. godine, dakle na strani tuženika postoji više od 10 godina neprestanog samostalnog zakonitog, istinitog i poštenog posjedovanja, pa su stoga na strani tuženika ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 159. st. 1. i 2. ZVDSP-a, te su tuženici postali vlasnici spornog dijela kojeg su stekli dosjelošću 2016.godine po isteku desetogodišnjeg zakonskog roka, pa je zbog toga odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za predaju u posjed, jer su tuženici postali vlasnici spornog dijela i to onog dijela kat.čest. 2834 k.o. Z, koji je na skici vještak omeđen dužinama A-B,B-C,C-A, obojanog žutom bojom površine 9m2, uključivo i zida na tom dijelu dužine 16m na dužini A-C-1, dok za radove asfaltiranja na dijelu kat.čest. 2834 omeđenom dužinama B-C,C-D,D-E,E-B, obojanom plavom bojom nije utvrđeno tko ih je radio i kada, ali je utvrđeno da tuženici te radove nisu izvodili, pa je u tom dijelu osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije, te je tužbeni zahtjev iz tog razloga odbijen za ovaj dio tužbenog zahtjeva.

9. Zaključak prvostupanjskog suda za sada se ne može prihvatiti jer nema razloga o odlučnim činjenicama za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

10. Takav zaključak ovaj sud ne može prihvatiti jer prvostupanjski sud nije dao jasne i prihvatljive razloge u pogledu tvrdnje da postoji sporazum o gradnji zida i popločavanja spornog prostora tuženika i tužitelja i to 2006. kojim je tuženiku pod 1. tužitelj dopustio da postavi međašni zid i poploča sporni prostor, odnosno nisu dati razlozi o odlučnim činjenicama koje se tiču postojanja sporazuma o gradnji zida i popločavanja spornog prostora, njegov sadržaj kao i vrijeme kada je navedeni sporazum sklopljen.

11. Ujedno prvostupanjskom sudu se ukazuje da u smislu članka 338. stavak 4. ZPP- a u obrazloženju odluke sud pored ostalog treba navesti koje je dokaze izvodio i navesti zašto, te kako je te dokaze ocijenio. Prvostupanjski sud navodi koje je dokaze proveo, između ostalog nabrajajući imena svjedoka, ne navodeći iskaze svjedoka a niti analizirajući iste, pa na takav način nije moguće izvršiti ispitivanje razloga i posebno ispitivanje ocjene vjerodostojnosti iskaza svjedoka. U smislu članka 59. stavak 1. Sudskog poslovnika (37/14, 49/14, 81/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23 i 55/24 – dalje SP) tekst sudskih odluka i ostalih pismena mora biti jasan i sažet. Sadržaj iskaza svjedoka nije potrebno u cijelosti citirati u obrazloženju odluke ali iskaz svakog svjedoka mora biti moguće provjeriti i ocijeniti njegovu vjerodostojnosti, a što što se u konkretnom slučaju ne može učiniti.

12. Iz svega navedenog vidljivo je da je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer se presuda ne može ispitati budući nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

13. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te nakon što ocijeni izvedene dokaze u smislu odredbe članka 8. ZPP-a donijet će novu odluku pri čemu je dužan navesti logične i uvjerljive razloge na osnovi kojih dokaza je uzeo utvrđenu činjenicu i koju činjenicu i zašto, kojem dokazu vjeruje, a kojem ne i zašto, koju tvrdnju prihvaća, a koju ne i zašto i jesu li koji dokazi nevažni i zašto.

15. Odluka o troškovima nastalim u postupku u povodu izjavljenog pravnog lijeka temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

U Dubrovniku, 27. studenog 2024.

Predsjednik vijeća

Emir Čustović v.r.