Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
Sve baze
  • Sve baze
  • Zakoni
  • Podzakonski
  • Sudska praksa
  • EU propisi
  • Vijesti
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

    Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

    Poslovni broj Pn-1067/2015-245

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Petru Matiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja 1. UČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Martina Tončić Bota, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547, kojeg zastupaju Trpimir Gugić i Damjan Krivić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Gugić, Kovačić & Krivić, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. srpnja 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, 26. studenoga 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 platiti tužiteljici UČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 36.049,83 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate po referentnoj stopi uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

    II. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 platiti tužitelju VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 23.981,93 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate po referentnoj stopi uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

    III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 platiti tužiteljici ĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 23.981,93 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate po referentnoj stopi uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

    IV. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 platiti tužitelju VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 31.523,07 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate po referentnoj stopi uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

    V. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB: 38922958547 platiti tužitelju VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] rentu u mjesečnom iznosu od 221,98 eura počevši od 1. siječnja 2024. pa ubuduće s time da obroke nastale do donošenja presude isplati odjednom zajedno s pripadajućim zakonskom zateznim kamatama po referentnoj stopi uvećanoj za tri postotna poena tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate, a buduće i dospijevajuće kako budu dospijevali i to svaki mjesečni iznos do desetog dana u mjesecu, a sve u roku od petnaest (15) dana.

    VI. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice UČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu kojim potražuje isplatu iznos od 7.748,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 2008. do isplate, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih na iznos od 36.049,83 eura od 1. rujna 2008. do 25. studenoga 2024. kao neosnovan.

    VII. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu kojim potražuje isplatu iznos od 5.880,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 2008. do isplate, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih na iznos od 23.981,93 eura od 1. rujna 2008. do 25. studenoga 2024. kao neosnovan.

    VIII. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice ĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 5.880,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 1. rujna 2008. do isplate, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih na iznos od 23.981,93 eura od 1. rujna 2008. do 25. studenoga 2024. kao neosnovan.

    IX. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu kojim potražuje isplatu iznosa od 6.775,70 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 26. studenoga 2024. do isplate, kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata tekućih:

    - na iznos od 209,60 EUR počam od 01.09.2005.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 200,86 EUR počam od 01.10.2005.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 135,36 EUR počam od 01.11.2005.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 131,00 EUR počam od 01.12.2005.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 135,36 EUR počam od 01.01.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 141,86 EUR počam od 01.02.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 128,14 EUR počam od 01.03.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 141,86 EUR počam od 01.04.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 137,29 EUR počam od 01.05.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 141,86 EUR počam od 01.06.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 137,29 EUR počam od 01.07.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 141,86 EUR počam od 01.08.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 141,86 EUR počam od 01.09.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 137,29 EUR počam od 01.10.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 114,46 EUR počam od 01.11.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 84,20 EUR počam od 01.12.2006.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 88,78 EUR počam od 01.01.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 92,64 EUR počam od 01.02.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 78,54 EUR počam od 01.03.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 92,64 EUR počam od 01.04.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 87,94 EUR počam od 01.05.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 92,64 EUR počam od 01.06.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 87,94 EUR počam od 01.07.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 92,64 EUR počam od 01.08.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 92,64 EUR počam od 01.09.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 87,94 EUR počam od 01.10.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 92,64 EUR počam od 01.11.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 87,94 EUR počam od 01.12.2007.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 92,64 EUR počam od 01.01.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 104,66 EUR počam od 01.02.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 94,48 EUR počam od 01.03.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 104,66 EUR počam od 01.04.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 99,57 EUR počam od 01.05.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 104,66 EUR počam od 01.06.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 99,57 EUR počam od 01.07.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 104,66 EUR počam od 01.08.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 104,66 EUR počam od 01.09.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 99,57 EUR počam od 01.10.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 104,66 EUR počam od 01.11.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 86,30 EUR počam od 01.12.2008.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 91,38 EUR počam od 01.01.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 97,31 EUR počam od 01.02.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 81,47 EUR počam od 01.03.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 97,31 EUR počam od 01.04.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 92,03 EUR počam od 01.05.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 133,70 EUR počam od 01.06.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 158,39 EUR počam od 01.07.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,67 EUR počam od 01.08.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,67 EUR počam od 01.09.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 158,39 EUR počam od 01.10.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,67 EUR počam od 01.11.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 158,39 EUR počam od 01.12.2009.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,67 EUR počam od 01.01.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,28 EUR počam od 01.02.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 145,68 EUR počam od 01.03.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,28 EUR počam od 01.04.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 156,08 EUR počam od 01.05.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,28 EUR počam od 01.06.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 156,08 EUR počam od 01.07.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,28 EUR počam od 01.08.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,28 EUR počam od 01.09.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 156,08 EUR počam od 01.10.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,28 EUR počam od 01.11.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 156,08 EUR počam od 01.12.2010.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,28 EUR počam od 01.01.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 166,47 EUR počam od 01.02.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 150,36 EUR počam od 01.03.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 166,47 EUR počam od 01.04.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,10 EUR počam od 01.05.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 166,47 EUR počam od 01.06.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,10 EUR počam od 01.07.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 166,47 EUR počam od 01.08.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 166,47 EUR počam od 01.09.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,10 EUR počam od 01.10.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 166,47 EUR počam od 01.11.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 161,10 EUR počam od 01.12.2011.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 166,47 EUR počam od 01.01.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 167,62 EUR počam od 01.02.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 156,81 EUR počam od 01.03.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 167,62 EUR počam od 01.04.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 162,21 EUR počam od 01.05.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 167,62 EUR počam od 01.06.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 162,21 EUR počam od 01.07.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 167,62 EUR počam od 01.08.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 167,62 EUR počam od 01.09.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 162,21 EUR počam od 01.10.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 167,62 EUR počam od 01.11.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 162,21 EUR počam od 01.12.2012.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 167,62 EUR počam od 01.01.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.02.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 152,44 EUR počam od 01.03.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.04.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,33 EUR počam od 01.05.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.06.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,33 EUR počam od 01.07.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.08.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.09.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,33 EUR počam od 01.10.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.11.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,33 EUR počam od 01.12.2013.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.01.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.02.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 152,44 EUR počam od 01.03.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.04.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,33 EUR počam od 01.05.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.06.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 163,33 EUR počam od 01.07.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.08.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 168,77 EUR počam od 01.09.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 159,43 EUR počam od 01.10.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 164,74 EUR počam od 01.11.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 159,43 EUR počam od 01.12.2014.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 164,74 EUR počam od 01.01.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 170,42 EUR počam od 01.02.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 153,93 EUR počam od 01.03.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 170,42 EUR počam od 01.04.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 164,92 EUR počam od 01.05.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 170,42 EUR počam od 01.06.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 164,92 EUR počam od 01.07.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 170,42 EUR počam od 01.08.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 170,42 EUR počam od 01.09.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 164,92 EUR počam od 01.10.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 170,42 EUR počam od 01.11.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 164,92 EUR počam od 01.12.2015.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 170,42 EUR počam od 01.01.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 178,57 EUR počam od 01.02.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 167,04 EUR počam od 01.03.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 178,57 EUR počam od 01.04.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 172,81 EUR počam od 01.05.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 178,57 EUR počam od 01.06.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 172,81 EUR počam od 01.07.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 178,57 EUR počam od 01.08.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 178,57 EUR počam od 01.09.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 172,81 EUR počam od 01.10.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 178,57 EUR počam od 01.11.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 172,81 EUR počam od 01.12.2016.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 178,57 EUR počam od 01.01.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 195,35 EUR počam od 01.02.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 176,45 EUR počam od 01.03.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 195,35 EUR počam od 01.04.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 189,05 EUR počam od 01.05.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 195,35 EUR počam od 01.06.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 189,05 EUR počam od 01.07.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 195,35 EUR počam od 01.08.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 195,35 EUR počam od 01.09.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 189,05 EUR počam od 01.10.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 195,35 EUR počam od 01.11.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 189,05 EUR počam od 01.12.2017.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 195,35 EUR počam od 01.01.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 191,65 EUR počam od 01.02.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 173,10 EUR počam od 01.03.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 191,65 EUR počam od 01.04.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 185,47 EUR počam od 01.05.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 191,65 EUR počam od 01.06.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 185,47 EUR počam od 01.07.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 191,65 EUR počam od 01.08.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 191,65 EUR počam od 01.09.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 185,47 EUR počam od 01.10.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 191,65 EUR počam od 01.11.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 185,47 EUR počam od 01.12.2018.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 191,65 EUR počam od 01.01.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 200,95 EUR počam od 01.02.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 181,50 EUR počam od 01.03.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 200,95 EUR počam od 01.04.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 194,47 EUR počam od 01.05.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 200,95 EUR počam od 01.06.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 194,47 EUR počam od 01.07.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 200,95 EUR počam od 01.08.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 200,95 EUR počam od 01.09.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 194,47 EUR počam od 01.10.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 200,95 EUR počam od 01.11.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 194,47 EUR počam od 01.12.2019.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 200,95 EUR počam od 01.01.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 210,66 EUR počam od 01.02.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 197,07 EUR počam od 01.03.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 210,66 EUR počam od 01.04.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 203,86 EUR počam od 01.05.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 210,66 EUR počam od 01.06.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 203,86 EUR počam od 01.07.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 210,66 EUR počam od 01.08.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 210,66 EUR počam od 01.09.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 203,86 EUR počam od 01.10.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 210,66 EUR počam od 01.11.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 203,86 EUR počam od 01.12.2020.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 210,66 EUR počam od 01.01.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 225,63 EUR počam od 01.02.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 203,80 EUR počam od 01.03.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 225,63 EUR počam od 01.04.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 218,36 EUR počam od 01.05.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 225,63 EUR počam od 01.06.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 218,36 EUR počam od 01.07.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 225,63 EUR počam od 01.08.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 225,63 EUR počam od 01.09.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 218,36 EUR počam od 01.10.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 225,63 EUR počam od 01.11.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 218,36 EUR počam od 01.12.2021.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 225,63 EUR počam od 01.01.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 242,34 EUR počam od 01.02.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 218,89 EUR počam od 01.03.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 242,34 EUR počam od 01.04.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 234,52 EUR počam od 01.05.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 242,34 EUR počam od 01.06.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 234,52 EUR počam od 01.07.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 242,34 EUR počam od 01.08.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 242,34 EUR počam od 01.09.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 234,52 EUR počam od 01.10.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 242,34 EUR počam od 01.11.2022g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 234,52 EUR počam od 01.12.2022.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 242,34 EUR počam od 01.01.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 272,62 EUR počam od 01.02.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 246,24 EUR počam od 01.03.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 272,62 EUR počam od 01.04.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 263,83 EUR počam od 01.05.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 272,62 EUR počam od 01.06.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 263,83 EUR počam od 01.07.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 272,62 EUR počam od 01.08.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 272,62 EUR počam od 01.09.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 263,83 EUR počam od 01.10.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 272,62 EUR počam od 01.11.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 263,83 EUR počam od 01.12.2023.g. pa do 25. studenoga 2024.

    - na iznos od 272,62 EUR počam od 01.01.2024.g. pa do 25. studenoga 2024. kao neosnovan.

    X. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u dijelu kojim potražuje plaćanje rente u iznosu od 47,71 eura mjesečno počevši pod 1. siječnja 2024. pa ubuduće kao neosnovan.

    XI. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljima troškove postupka u iznosu od 30.422,23 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. studenoga 2024. do isplate po referentnoj stopi uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

    XII. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 120.213,08 eura kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužitelji od 1. do 3. u tužbi od 1. rujna 2008. navode da se 14. svibnja 2005. na kolniku ulice Podvrh kod kućnog broja 2 u mjestu Podvrh, Samobor, dogodila prometna nesreća na način da je na VČ (supruga 1. tužiteljice i oca 2. i 3. tužitelja) koji se kretao svojim biciklom, naletjelo vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je u alkoholiziranom stanju upravljao FČ. Tom prilikom VČ suprug 1. tužiteljice i otac 2. i 3. tužitelja je zadobio teške tjelesne ozljede uslijed kojih je zaostao teški invaliditet utvrđen u ovosudnom parničnom postupku pod brojem P- 1209/05. Tužitelji stoga smatraju da imaju pravo na naknadu štete za duševne boli zbog osobito teškog invaliditeta supruga odnosno oca, pa svaki od tužitelja od 1. do 3. potražuje od tuženika iznos od 220.000 kn na temelju odredbe iz čl. 201. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96,112/99, 88/01, dalje: ZOO). Podneskom od 20. studenoga 2012. (list 206.-207.) potražuju od tuženika na ime duševnih boli i to prvotužiteljica za osobito teški invaliditet supruga 220.000,00 kn; drugotužitelj za osobito teški invaliditet oca 150.000,00 kn; i trećetužiteljica za osobito teški invaliditet oca 150.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od štetnog događaja 14. svibnja 2005. do isplate.

    2. U odgovoru na tužbu od 1. rujna 2008. (list 26.-28. spisa), tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporava isključivu odgovornost, nastanak i dinamiku nastanka samog štetnog događaja kako to opisuju tužitelji, te prigovara visini postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe da je oštećeni VČ sudjelovao u prometu pod utjecajem alkohola i to sa 1,08 g/kg u krvi i 1,89 g/kg u urinu, te postupao protivno odredbi čl. 198. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 105/04, dalje: ZOSPC). Ističe da tuženik nije bio "označen" reflektirajućim prslukom sukladno čl. 113. st. 2. ZOSPC-a. Osporava visinu jer se tužitelji pozivanju na nalaze medicinskih vještaka iz spisa P-1209/05 na koje je tuženik uložio prigovore o kojima nije odlučeno. Protivi se tijeku zatraženih zateznih kamata na utuženi iznos štete jer se na nematerijalnu štetu sukladno važećim propisima i sudskoj praksi pripada od dana presuđenja. Tijekom postupka prigovara visini postavljenih tužbenih zahtjeva, te ističe da bi visinu naknade u odnosu na 2. i 3. tužitelja valjao odrediti u različitim iznosima uvažavajući činjenicu da su oboje osnovali vlastite obitelji te se osamostalili i činjenicu da je 3. tužiteljica zaposlena i prebiva u inozemstvu. Tijekom postupka osporava da bi se kod oštećenika radilo o naročito teškom invaliditetu koje se kreće u granicama potpunog invaliditeta, te da za ocjenu ovakvog invaliditeta nije bitan samo postotak već i pojavni oblici kroz koje se invaliditet očituje. Tijekom postupka je prigovorio i limitu osigurane svote.

    3. Tužitelji tijekom postupka osporavaju dinamiku štetnog događaja utvrđenu u kaznenom spisu ovog suda K-378/05, gdje je okrivljenik NČ priznao krivnju odnosno počinjenje kaznenog djela te u tom postupku nisu saslušavani svjedoci niti oštećenik VČ. Osporavaju da bi se VČ u trenutku sudara kretao po svojoj strani kolnika jer da je on samo sjedio na biciklu i razgovarao sa svjedocima. Stoga osporavaju prigovor suodgovornosti oštećenika nastanku štetnog događaja.

    4. Podneskom od 14. listopada 2010. 1. do 3. tužitelji navode da su se tuženiku obratili dopisom od 18. lipnja 2010. da im isplati iznos za akontaciju štete ili kompletan iznos do ukupne visine osigurane svote, a to je zatražio i četvrtotužitelj VČ u predmetima P-565/08 i P-1209/05, a kako je tuženik to odbio smatra da bez obzira na visinu osigurane svote sud treba dosuditi i štetu koja prelazi i preko visine osigurane svote, a sve s obzirom na praksu sudova, jer ako je šteta bila pokrivena u momentu nastanka štete u cijelosti osiguranom svotom po tom štetnom događaju onda tako valja biti i nadalje bez obzira kada će se šteta svim tužiteljima dosuđivati i u bilo kojem iznosu, bez obzira na visinu osigurane svote.

    5. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-1067/15-190 od 27. listopada 2022. (list 805.) na ovaj predmet spojen je predmet ovoga suda Stalne službe u Jastrebarskom poslovni broj Pn-962/2015 u pravnoj stvari tužitelja VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (u daljnjem tijeku postupka označen kao četvrtotužitelj, koji je suprug ovdje prvotužiteljice i otac ovdje 2. i 3. tužitelja) protiv ovdje tuženika radi isplate rente za tuđu pomoć i njegu kao naknadu jednog vida štete iz istog štetnog događaja prometne nezgode koja se dogodila 14. svibnja 2005.

    6. Naime, razlozi spajanja su ekonomičnost i efikasnost vođenja postupka, a zbog istaknutog tuženikovog prigovora prekoračenja limita osiguranja od 1.400.000,00 kuna u ovome i u spojenom postupku.

    7. Ovdje valja napomenuti da se između ovdje četvrtotužitelja i tuženika vodio i treći postupak pred ovim sudom Stalna služba u Samoboru pod poslovnim brojem Pn- 187/17 u kojemu je donesena presuda od 19. prosinca 2018. (list 607.-627.) koja je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1965/2020-6 od 6. srpnja 2021. (list 1501-1511.) radi isplate na ime naknade nematerijalne štete na ime duševnih boli zbog pretrpljenih fizičkih bolova i straha, zbog naruženja, zbog smanjenja radne i životne aktivnosti te naknadu materijalne štete na ime naknade za tuđu pomoć i njegu u kući, za oštećenja bicikla te sa naslova izgubljene zarade.

    8. U tom pravomoćno okončanom predmetu u konačnici je naloženo tuženiku da četvrtotužitelju isplati 580.550,00 kn sa zateznim kamatama od 19. prosinca 2018. do isplate na ime naknade štete za duševne boli zbog pretrpljenih bolova i straha te zbog naruženja i smanjenja životnih aktivnosti te zbog imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u kući za period od 60 dana nakon otpusta iz bolnice 7. lipnja 2005. te uništeni bicikl; iznos od 236.429,03 kuna na ime izgubljene zarade od 1. lipnja 2005. do 31. srpnja 2015. te rentu za izgubljenu zaradu od 1. kolovoza 2015. pa nadalje koja je u periodu do 28. veljače 2017 1.975,33 kn, od 1. ožujka 2017. do 16. ožujka 2017. 948,16 kn, od 1. ožujka 2017. do 17. ožujka 2017. do 31. ožujka 2017. 280,35 kn te od 1. travnja 2017. pa nadalje u iznosu od 623,48 kn mjesečno, sa zateznim kamatama od pojedinačno navedenih iznosa do isplate.

    9. U tužbi od 19. lipnja 2008. (spojeni predmet Pn-962/15, list 809.-810.) četvrtotužitelj potražuje od tuženika naknadu štete kao oštećenik iz istog štetnog događaja, dakle po istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi kao u predmetu Pn-187/19, s time da predmetu Pn-962/15 spojenom na ovaj spis potražuje naknadu štete na ime tuđe pomoći i njege za period od 8. kolovoza 2005. pa ubuduće s time da se tužbeni zahtjev sastoji od isplate svih dospjelih, a neplaćenih iznosa rente, te naslova isplate rente za ubuduće. Navodi da je u štetnom događaju 14. svibnja 2005. na kolniku ulice Podvrh kod kućnog broja 2 u mjestu Podvrh, Samobor na tužitelja koji se kretao svojim biciklom naletjelo vozilo [registarska oznaka] kojim je upravljao FČ u alkoholiziranom stanju, bez vozačke dozvole i sa vozilom koje nije bilo osigurano, kojom prilikom je zadobio niz teških tjelesnih ozljeda, a zbog trajnih posljedica je ostao 100%-tni invalid ovisan o svakodnevnoj pomoći druge osobe u punom opsegu.

    10. U odgovoru na tužbu ističe prigovor dvostruke litispendencije, navodeći da je i u drugom predmetu tužitelj tražio naknadu za tuđu pomoć i njegu, osporava isključivi odgovornost, nastanak i dinamiku štetnog dogđaja kako ju opisuje tužitelj te prigovora visini zahtjeva. Navodi da je da je četvrtotužitelj sudjelovao u prometu pod utjecajem alkohola i to sa 1,08 g/kg u krvi i 1,89 g/kg u urinu, bez upaljenih svjetala zbog čega ističe prigovor doprinosa oštećenika jer je zbog znatne količine alkohola u krvi i urinu bila smanjena sposobnost tužitelja da upravlja biciklom i sudjeluje u prometu.

    11. Iz činjenica navedenih u tužbama proizlazi da je u ovoj pravnoj stvari tužbeni zahtjev postavljen na isplatu naknade štete od tuženika koji odgovara za štetu prouzročenu trećim osobama počinjenim motornim vozilom koje nije osigurano.

    12. Budući da se štetni događaja dogodio 14. svibnja 2005. to se u ovoj pravnoj stvari primjenjuju odredbe Zakona o osiguranju koji je tada bio na snazi (Narodne novine broj 9/19, 20/19, 50/19, 116/19, 11/20, 140/20, dalje: ZO).

    13. Među strankama nije sporno da se dogodio štetni događaj za koji je pravomoćnom kaznenom presudom proglašen krivim FČ koji je nezgodu prouzročio u alkoholiziranom stanju i neosiguranim vozilom, da su 1. do 3. tužitelji supruga i djeca četvrtotužitelja koji je oštećenik iz štetnog događaja, dakle nije sporna njihova aktivna legitimacija, kao što nije sporna pasivna legitimacija tuženika. Među strankama također nije sporno da je do sada tuženik po štetnom događaju isplatio samo četvrtotužitelju iznos od 145.450,00 kn.

    14. Sporna je odgovornost tuženika s obzirom na istaknuti tuženikov prigovor podijeljene odgovornosti, odnosno na to da tuženik ističe doprinos oštećenika nastanku štetnog događaja kao, sporna je osnovanost zahtjeva 1. do 3. tužitelja u smislu postoji li osobito teški invaliditet na strani četvrtotužitelja koji opravdava dosudu pravične naknade na ime duševnih boli, a sporna je i sama visina tužbenog zahtjeva. Također, budući da među strankama postoje tri postupka za različite vidove štete koji su prouzročeni istim štetnim događajem, i s obzirom na visinu svih postavljenih zahtjeva koji premašuju iznos od 1.400.000,00 kn, sporno je je li premašen limit osiguranja do koje tuženik odgovara.

    15. Sukladno odredbi čl. 12. st. 3. ZPP-a u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

    16. U tom pogledu tuženik podnosi prigovore da je unatoč presudi u kaznenom postupku oštećenik svojim radnjama doprinio nastanku štete.

    17. Sukladno odredbi čl. 192. ZOO-a o podijeljenoj odgovornosti mora se raditi o događaju u kojem je oštećeni sudjelovao u svojoj vlastitoj šteti, odnosno mora postojati uzročna veza između radnje oštećenog i određenog djela vlastite štete kao posljedice zajedničkog djelovanja.

    18. U tom smislu na tuženiku je teret dokaza da je oštećenik doprinio nastanku štete.

    19. Nadalje, odredbom iz čl. 86. ZO-a propisano je da oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti podnosi odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje, dok je odredbom iz čl. 80. st. 1. ZO-a propisano da obveza društva za osiguranje na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti ne može po jednom štetnom događaju biti veća od iznosa što ga na prijedlog Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga utvrdi Vlada Republike Hrvatske, ako ugovorom o osiguranju nije utvrđen veći iznos.

    20. Odredbom iz čl. 80. st. 3. ZO-a propisano je ako ima više oštećenih osoba, a ukupna naknada premašuje iznos iz stavka 1. ovoga članka, prava oštećenih osoba prema društvu za osiguranje razmjerno se smanjuju.

    21. Iako sama odredba iz čl. 86. ZO-a koja propisuje odgovornost tuženika za štetu nastalu uporabom vlasnika ili korisnika koji automobil nije osigurao ne upućuje da odgovornost ne može biti veća od iznosa što ga na prijedlog Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga utvrdi Vlada Republike Hrvatske valja u tom smislu primijeniti opću odredbu iz čl. 80. st. 1. ZO-a koja propisuje navedeno.

    22. Naime, intencija zakonodavca ne može se tumačiti na različiti način tako da se za štete koje su prouzročene neosiguranim vozilom budu privilegirane u odnosu na štete koje su počinjene osiguranim ili nepoznatim vozilom (tako i VSRH u Revx-283/14 od 16. prosinca 2014.).

    23.1. Radi utvrđena spornih činjenica sud je proveo dokazni postupak u kojemu je izvršio uvid u priklopljeni spis K-378/05, u sve priložene isprave i to u: vjenčani list VČ i UČ (list 8.), rodne listove VČ i ĆČ (list 9.-10.), zapisnik o očevidu PUZ PP Samobor od 20.07.2006. (list 11.-13. spisa), uvid u spis P- 1029/05 i nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka iz spisa P-1209/05 (109.-163.), situacijski plan-skicu lica mjesta (list 39.), fotolelaborat iz spisa K-378/05 (list 71.-77.), presudu K-378/05-7 od 23.02.2006 (list 84.) situacijski plan-skicu lica mjesta (list 85.), uz suglasnost stranaka pročitan je zapisnik o očevidu s rekonstrukcijom (list 46.); nalaz i mišljenje prometnog vještaka Srećka Hlišč (list 49.-53.); saslušani su svjedoci: JČ, EČ, LČ, TČ (list 91.-92.); provedeno je prometno vještačenje po vjetšaku ĐČ (list 92.-93. i 105.-106.), provedeno je medicinsko vještačenje po kirurgu dr. Aljoši Matejčiću, neurogologu dr. CČ, otorinolaringologu dr. Maji Mušura, psihijatru dr. Petru Skočiću, oftalmologu dr. Branimiru Cerovskom (list 169.-172. i 188.-190.), saslušani su vještaci dr. Aljoša Matejčić, dr. CČ, i dr. Maja Mušura, (list 202.-203.), sačinjeno je objedinjeno mišljenje vještaka dr. Aljoše Matejčića, dr. CČ, dr. Maje Mušura, dr. Petra Skočića, i dr. Branimira Cerovskog (list 237.), pročitan je zapisnik od 30.svibnja 2012. o očevidu s rekonstrukcijom (list 248.); provedeno je prometno vještačenje po prometnom vještaku Ivanu Bedenikoviću (list 251.-258.), koji je dao dopunu nalaza (list 271.), saslušan je vještak Ivan Bedeniković (list 282.), saslušan je svjedok NČ (list 288.), prvotužiteljica UČ i drugotužitelj VČ (list 289.).

    23.2. U ponovljenom postupku provedeni su dokazi saslušavanjem trećetužiteljice (list 377.), dopunskim saslušavanjem sudskog vještaka Ivana Bedenikovića, ponovno je saslušan svjedok GČ (list 452.), dopunski je saslušan sudski vještak Ivan Bedeniković (list 453. i list 479.), koji je na ročištu dao dopunu nalaza i mišljenja s novom skicom lica mjesta (list 488. -491.), pribavljeni su podavi o mirovini četvrotutžitelja (list 555.), podaci o socijalnim naknadama četvrtotužitelja (list 567. i list 577.), provedeno je financijsko-aktuarsko vještačenje (list 749.-754.), saslušan je vjetšak Zrinko Ručević (list 803. -804.) te je potom nakon spajanja spisa Pn-962/15 na ovaj spis provedeno dopunsko aktuarsko vještačenje (list 1476.-1483.), nakon čega je vještačenje ponovno dopunjeno (1553. -1559.), vještak je potom dao pisano očitovanje na primjedbe stranaka na posljednji nalaza i mišljenje (list 1626.-1627.), te je potom dao iskaz na ročištu 4. srpnja 2024. (list 1664. -1665), a u međuvremenu je provedeno i dopunsko financijsko vještačenje na okolnost visine rente za tuđu pomoć i njegu (list 1633. -1638.); pribavljeni su i podaci o uplatama četvrtotužitelju na ime doplataka za pomoć i njegu nakon 14. svibnja 2009. pa nadalje (list 1605.).

    23.3. Ovdje valja dodati i da su u spojenom predmetu poslovni broj Pn-962/15 provedeni dokazi uvidom u isprave zapisnika o očevidu i medicinske dokumentacije (list 813.-874.), saslušan je četvrtotužitelj (list 895.), proveden je očevid sa sdvjedokinjma SČ i EČ (list 924.-926.), prometno vještačenje po vještaku Srećku Hlišću (list 935. -940.), saslušan je vještak Srećko Hlišć (list 159.), provedeno je medicinsko vještačenje na okolnost potrebe tuđe pomoći i njege po vještacima Jakši Filipoviću i Branimiru Cerovskom (list 929.) koji su potom saslušani na ročištu (list 160.), provedeno je financijsko vještačenje na okolnost visine tuđe pomoći i njege po Zrinku Ručeviću (list 973.-974.), provedeno je prometno vještačenje po sudskom vještaku Nevenu Erešu (list 982. -985.), vještaci Srećko Hlišć i Neven Ereš saslušani su na ročištu 25. veljače 2013. (list 1013. -1014.), saslušane su svjedokinje SČ i DČ (ranije SČ) (list 1050.-1051.), saslušan je svjedok FČ (list 1111.), te ponovno vještaci Neven Ereš i Srećko Hlišć (list 1112.), provedeno je toksikološko vještačenje po vještakinji Ranki Ferček u sklopu Centra za kriminalistička vještačenja " ŽČ" (list 1131.- 1134.), provedeno je dopunsko vještačenje na okolnost visine tuđe pomoći i njege po Zrinku Ručeviću (list 1138. - 1144.), saslušana je vještakinja toksikologinja Ranka Ferček (list 11556. -1157.), dva puta je saslušan prometni vještak Ivan Bedeniković (list 1220. i list 1351.).

    24. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a ocjenjujući sve provedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine“ broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) utvrđeno je da su tužbeni zahtjevi svih tužitelja djelomično osnovani.

    25. Uvidom presudu ovog suda poslovni broj K-378/05 utvrđeno je da je okrivljenik FČ, osiguranik tuženika, proglašen krivim za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće, opisano i kažnjivo po čl. 272. st. 1. KZ-a, jer je 14. svibnja 2005. oko 21,30 u [adresa] protivno čl. 199. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pod utjecajem apsolutnog alkohola u krvi od najmanje 2,46 g/kg, zbog čega su mu vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom Samoborske ulice u smjeru sjevera te je dolaskom do raskrižja s kolnikom ulice Podvrh uslijed pijanog stanja postupio protivno čl. 47. st. 2. ZOSPC-a, jer je nakon izvršenog skretanja u ulicu Podvrh u potpunosti prešao na lijevu stranu kolnika ulice Podvrh te je prednjim djelom osobnog automobile udario u prednji dio bicikla kojim je iz suprotnog smjera po svojoj desnoj strani kolnika ulice Podvrh upravljao VČ, uslijed čega je VČ zadobio teške tjelesne ozljede u vidu puknuća kosti lubanje i natučenje mozga. U konkretnom slučaju način kretanja bicikliste, odnosno činjenica da se kretao ne predstavlja bitno obilježje kaznenog djela, već je to isključivo postupanje okrivljenika koji je radi alkoholiziranosti prešao na lijevu stranu kolnika te je došlo do naleta na oštećenika. Uvidom u navedeni kazneni spis utvrđeno je da je okrivljenik priznao kazneno djelo te se nije provodio dokaz saslušanjem oštećenika te prometnim vještačenjem.

    26. Na okolnost suodgovornosti, odnosno na okolnost dinamike prometne nesreće i mogućnosti izbjegavanja iste provedeno je prometno vještačenje po vještaku Srećku Hlišću čiji zaključak je da se oštećenik biciklist kretao središnjim dijelom užeg kolnika ulice Podvrh prema jugoistočnom spojištu sa Samoborskom ulicom, od kuda je od juga s desne strane biciklistu skretanjem ulijevo preko pune razdjelne linije na tome djelu Samoborske ulice skrenuo vozač osobnim vozilom držeći se središnjeg djela ulice Podvrh kroz južni dio ušća kojeg razdvaja prometni otok, radi čega je za oko 15 m u dubini ulice Podvrh došlo do izravnog sudara. Do sudara ne bi došlo da su se barem jedan ili oba vozača kretala uz desni rub kolnika, a kada su se opazili imali su dovoljno vremena da se sa sredine kolnika pomaknu na svoju desnu stranu i do nesreće ne bi došlo. Također do izravnog sudara ne bi došlo i da je vozač osobnog automobila skretao lijevo preko isprekidane linije Samoborske ulice kroz sjeverni dio ušća ulice Podvrh, jer bi prolaskom pored njega i potrebnim desnim skretanjem već bio kod prilasku mjestu sudara više desno na sebi desnoj strani kolnika.

    27. Tužitelj je takvom nalazu prigovorio, da vještak nije sačinio skicu sukladno pokazivanju sudionika na očevidu (a prema kojem je oštećenik stajao na biciklu 20 cm od desnog rubnika), te da u tom smislu dopuni nalaz, te da se pribavi kazneni spis. Prelaže čitanje iskaza svjedoka SČ, DČ i JČ, te IČ iz spisa P-1209/05, odnosno po potrebi njihovo neposredno saslušanje u nazočnosti vještaka, te da se vještak potom očituje na prigovore. Tuženik na nalaz nije imao primjedbi.

    28. Na ročištu 15. veljače 2011. (list 91.), a nakon neposrednog saslušanja svjedoka EČ, SČ, koje su nesrodne s tužiteljima i u vrijeme štetnog događaja imale su 15 i 17 godina te su bile očevici prometne nezgode, te iz čijih suglasnih iskaza proizlazi da su razgovarale na travnjaku uz lijevi rub kolnika ulice Podvrh kada im je gurajući bicikl prišao oštećenik VČ, koji je potom s njima razgovarao na način da je sjedio na biciklu držeći desnu nogu na rubniku kolnika, dakle da se nije kretao kolnikom ulice kad je FČ udario u njega svojim vozilom, očitovao se vještak na prigovor tužitelja.

    29. Vještak Srećko Hlišć je iskazao da je iz pribavljenog kaznenog spisa, koji nije imao pri izradi nalaza, a u kojem je original fotoelaborat načinjen na mjestu nesreće, utvrdio da je vozilo osiguranika tuženika oštećeno u prednjem desnom dijelu na način da je potpuno razbijen desni smjerokaz i staklo desne putne svjetiljke, a sa deformiranog lima otpali su listići boje, te su otpale krhotine desne putne svjetiljke. Vještak konstatira da kod očevida policije nije konstatirano gdje su ostali ovi primarni tragovi, a koji omogućavaju točnu lokaciju mjesta kontakta, a radi se o krhotinama desnog smjerokaza i desne putne svjetiljke i listićima boje, koji su se morali odvajati odmah nakon kontakta. Navodi da okolnost pojave oštećenja najprije krajnje desno a potom prema sredini lijeve strane krova ukazuju da je u kontaktu moralo doći do udara u prednji dio bicikla, te da zaključuje kako uzdužne osi osobnog vozila i bicikla nisu bile međusobno paralelne već je biciklist bio ukošen relativno desno u odnosu na samo vozilo. Vještak navodi da skretanje s lijeva u desno osobnog vozila dozvoljava mogućnost da se kontakt dešava na desnoj strani kolnika za smjer kretanja bicikliste a lijevoj za smjer kretanja osobnog vozila, ali se zbog nedostatka materijalnih tragova ne može izjasniti da li se tada biciklist nalazio strogo uz desni rub kolnika, zato jer bi temeljen oštećenja na osobnom vozilu koje je nastalo udarom u kotač bicikla, i nalazi se strogo desno, lijevi dio osobnog vozila morao izlaziti izvan kolnika, ako je biciklist bio neposredno uz rub kolnika. Pojasnio je da je konkretno došlo do toga da je osiguranik tuženika, skrećući ulijevo iz Samoborske ulice u ulicu Podvrh izgubio kontrolu tako da je prešao na za sebe suprotnu polovicu kolnika, te bio u povratu desno, prema sredini, kad je pokupio biciklistu, ponio ga zajedno s biciklom, krećući se sredinom kolnika, a to zato jer bicikl u nastavku nije pregažen, niti je bio u kontaktu s desnim bokom osobnog vozila. Vještak je isključio mogućnost da se nesreće događala na desnoj strani kolnika za osobno vozilo jer bi isto u tom slučaju u nastavku kretanja dok gura bicikl ispred sebe moralo pregaziti taj bicikl. Vještak je ustvrdio da čak da se bicikl u trenutku kontakta kretao to ne mijenja činjenicu da je bio na svojoj desnoj strani kolnika.

    30. Tuženik je predložio novo prometno vještačenje, a s obzirom na to da je vještak pri usmenom očitovanju zauzeo potpuno suprotno stajalište od onog u pisanom nalazu. Tužitelj je predložio da se prometni vještak očituje da li se s obzirom na postavljene prometne znakove i punu liniju, sa glavne Samoborske ulice može skrenutu u ulicu Podvrh gdje je to učinio osiguranik tuženika, te da se očituje na činjenicu da je Ulica Podvrh u djelu gdje se dogodio sudar jednosmjerna ulica.

    31. Na ročištu 19. travnja 2011. vještak je iskazao, da to nije na prethodnom usmenom očitovanju kazao, jer je smatrao da je strankama jasno da se preko pune razdjelne linije ne prelazi odnosno da na način na koji je izvedeno obilježavanje kolnika kojim je nailazilo vozilo osiguranika tuženika zahtijeva da se ulazak u Ulicu Podvrh obavi ne izravno odmah dijagonalnim skretanjem u lijevo, nego obilaskom prometnog otoka koji se nalazi na ušću u ulicu Podvrh, a što je iznio u pisanom nalazu. Na prigovor tuženika se očitovao da je nalaz izmijenio jer je imao uvid u fotoelaborat i oštećenje vozila iz kaznenog spisa, iz čega je utvrdio da su oštećenja na vozilu najprije čeono desno, zatim gore lijevo. Pojasnio je da okolnost usmjeravanja sjedala bicikla u desnu stranu znači da je udarna sila djelovala na bicikl i vozača bicikla u tome smjeru a da se iz toga ne može zaključiti da se bicikl kretao cik-cak po kolniku, jer nije vjerojatno da će bicikl nabaciti osobno vozilo na sebe već isključivo osobno vozilo svojom silinom kretanja mijenja putanju kretanja bicikla i njegovog vozača. Vještak se očitovao da se nesreća dešava gdje završava račva ušća u ulicu Podvrh i gdje ta ulica ima relativnu kontinuiranu širinu, ali da se, iako se na tom djelu promet odvija dvosmjerno, to ne može promatrati toliko usko zato jer osobno vozilo da bi došlo u tu točku mora se neposredno prije toga kretati djelom kolnika na koji nije smjelo doći po oznakama na kolniku Samoborske. Vještak je potom pojasnio da nije došlo do gaženja kasnijih tragova koji su morali padati smjerom kretanja osobnog vozila, što se posebice odnosi na položaj bicikla koji se praktično popriječio zauzimajući desnu stranu kolnika, gledano smjerom kretanja osobnog vozila. Ovaj položaj posljedičnih tragova i bicikla upućuje na zaključak da se momentu kontakta osobno vozilo nije moglo kretati svojom desnom stranom kolnika pogotovo jer je moralo biti u kontaktu s biciklom naprijed desno, a što bi značilo da je biciklist bio u kretanju lijevom stranom kolnika. Približno mjesto kontakta je locirao crvenom olovkom na skici na listu 85. u području kružnice i slova B.

    32. Iskaz svjedoka JČ nije bitan jer je iskazala da nesreću nije vidjela i nije bila na licu mjesta, a svjedok TČ nesreću nije, vidio ali je potvrdio da je neposredno prije nesreće čuo razgovor oštećenika VČ sa SČ i EČ i njegovom kćerkom.

    33. Na prijedlog tuženika provedeno je novo prometno vještačenje i očevid s rekonstrukcijom po prometnom vještaku Ivanu Bedenikoviću. Iz nalaza i mišljenja navedenog vještaka proizlazi da prema utvrđenim oštećenjima na vozilu i biciklu slijedi da je vozilo svojim prednjim desnim djelom udarilo u prednji kotač bicikla koji je u tom trenutku bio zaokrenut prema sredini kolnika. U nastavku kretanja oštećeni je bio nabačen na prednji više lijevi dio krova vozila što znači da se u trenutku naleta oštećenik VČ bije mogao nalaziti na pokazanom mjestu uz rub kolnika jer bi u tom slučaju osobno vozilo moralo lijevim djelom kretati izvan kolnika po travnatoj bankini gdje su se nalazili svjedoci. Vještak potom navodi da je do naleta na oštećenika moglo doći tijekom kretanja osobnog vozila uz lijevi rub kolnika s time da se oštećenik nije biciklom nalazio uz sam rub kolnika. Vozač osobnog vozila je skretao u ulicu Podvrh preko pune linije na kolniku Samoborske ulice što znači da se u nastavku kretao po svojoj lijevoj polovici kolnika, a nije moguće utvrditi da se osobno vozilo na početku ulaska ulicu kretalo djelom po nogostupu. Do nezgode ne bi došlo da se osobno vozilo uključivalo u ulicu Podvrh na mjestu gdje se na Samoborskoj ulici nalazi isprekidana linija. Vještak zaključuje da do naleta nije moglo doći na samom rubu kolnika već na lijevoj strani gledano iz smjera kretanja osobnog vozila približno na mjestu prikazanom na skici br. 2. Dopunom nalaza vještak je ustvrdio da je kolnik u ulici Podvrh na mjestu nezgode širok 3,9 m, da se na samom ušću ulice Podvrh sa Samoborskom, nalazi prometni otok tako da je ušće fizički podijeljeno, ali gledano iz Samoborske ulice ne postoje prometni znakovi koji bi usmjeravali vozila na koji način obići otok. Vještak ističe da se na kolniku Samoborske ulice južnije od prometnog otoka nalazi puna linija koja se proteže do zone prometnog otoka što znači da vozila koja sa južne strane Samoborske ulice imaju namjeru skrenuti u ulicu Podvrh moraju zaobići prometni otok sa njegove sjeverne strane. Stoga zaključuje da je ulica Podvrh dvosmjerna, uz napomenu da do nesreće ne bi došlo da je osiguranik tuženika u ulicu Podvrh ulazilo sa Samoborske ulice skrećući ispravno ulijevo obilazeći prometni otok sa sjeverne strane.

    34. Tužitelji takovom nalazu nisu prigovorili, dok mu je tuženik prigovorio u dijelu utvrđenja sudarnog položaja bicikla i osobnog vozila, iz razloga što smatra da vještak nije pravilno protumačio postojanje materijalnih tragova na mjestu nesreće te činjenicu da je nalet osobnog vozila bio čeoni pod kutom sa zakrivljenim prednjim kotačem bicikla prema sredini kolnika.

    35. Na prigovore tuženika očitovao se vještak Ivan Bedeniković na ročištu 23. siječnja 2013. te iskazao da s obzirom na utvrđena oštećena vozila i bicikla te činjenicu da su svi materijalni tragovi pronađeni uz desni rub kolnika, te činjenicu da je tužitelj nabačen na krov vozila, ne može isključiti da je do sudara došlo više prema sredini kolnika. Ukoliko je nakon prvog kontakta između vozila i bicikla, osiguranik tuženika tijekom nabacivanja oštećenika na vozilo, skrenuo u desno, tada je doista moguće da su tijekom daljnjeg kretanja vozila prema naprijed, navedeni materijalni tragovi pali na mjesto gdje su i pronađeni po djelatnicima policije. Ističe da na kolniku nisu pronađeni materijalni tragovi na osnovi kojih bi se moglo utvrditi točno mjesto sudara, kako u odnosu na uzdužnu os kolnika, tako i u odnosu na širinu kolnika. Iz fotoelaborata policije, vidljivo je da su na osobnom vozilu nastala opsežna oštećenja, što znači da je dio dijelova sa osobnog vozila trebalo biti nađeno na kolniku i to približno na mjestu sudara, a takovi tragovi nisu navedeni u zapisniku o očevidu, a niti skicirani. S obzirom na položaj sjedala na biciklu, tužitelj je morao u trenutku kontakta sa vozilom, sjediti na biciklu svojom punom težinom. Iskazao je da je po njegovom mišljenju, dio ulice Podvrh na skici lica mjesta gdje je ucrtao položaj automobila osiguranika tuženika i biciklista, jednosmjeran te da je puna linija u Samoborskoj ulici prije otoka, znak da se u ulicu Podvrh sa Samoborske ulice, iz smjera kretanja osiguranika tuženika, mora ući propisno – zaobilaženjem otoka.

    36. U ponovljenom postupku sukladno uputi suda drugog stupnja dopunski je saslušan sudski vještak Ivan Bedeniković na ročištu 7. rujna 2017. (list 479. -480.) koji je u spis predao dopunu svog nalaza i mišljenja sa rekonstrukcije u predmetu P- 1209/05 (kasnije Pn-187/15) te se očitovao vezano uz iskaza štetnika MČ, napominjući da je dopuna nalaza i mišljenja koju je predao na tom ročištu sačinjena upravo provedena po provedenom očevidu 26. studenoga 2014. gdje je FČ na mjestu štetnog događa pokazao mjesto na kojem je svojim vozilom naletio na prednika tužiteljice, a koje mjesto je na priloženoj skici označeno pozicijom broj 8. Pokazano mjesto je potpuno nemoguće, iz razloga što su svi materijalni tragovi uslijed naleta na prednika tužiteljice, nađeni iza pokazanog mjesta. Kad se prema skici mjesta vrši izračun udaljenosti mjesto kontakta je prema materijalnim tragovima negdje 20m u ulici Podvrh, a prema pokazivanju štetnika 7m što je apsolutno nemoguće. Prema materijalnim tragovima, uzimajući u obzir njegov nalaz i mišljenje u ovom spisu od 3. lipnja 2012. (list 251.-258.), i na ročištu predane skice očevida navodi da iz obje skice proizlazi da je mjesto sudara u odnosu na širinu kolnika ulice Podvrh, bilo na lijevoj polovici kolnika ulice Podvrh, a da je na tom ročištu predanoj skici, središnjica kolnika ucrtana zelenom linijom. Također da je u toj skici zaustavljeno vozilo štetnika označeno brojem 5 te je zakošeno udesno. Ističe i da su svi nalazi i mišljenja dani na podlozi skica lice mjesta djelatnika policije na dan očevida. Navodi i da je na originalnoj skici (list 255. spisa) u visini otoka puna linija, a potom isprekidana, po njegovoj procjeni iza otoka je puna linija još u dužini oko 5m. Kad vozilo iz ulice Podvrh skreće u Samoborsku prema skici lica mjesta, prema točki 12. odnosno ulijevo to vozilo ne mora zaobilaziti otok već može odmah skretati ulijevo. U odnosu na mjesto sudara, navodi da sukladno iskazima svjedoka, čisto uz rub kolnika, nije moglo biti jer je u svojoj dopuni nalaza i mišljenja koju je predao na tom ročištu naveo na kojem je mjestu najvjerojatnije došlo do kontakta i to mjesto je u priloženoj skici označio pozicijom broj 9 s time da je mjesto sudara moglo biti malo lijevo ili desno, a što sve piše u dopuni.

    37. Tuženik je potom predlagao provođenje novog prometnog vještačenja koji dokazni prijedlog je sud odbio budući da je na tom ročištu prometni vještak u svom iskazu u dovoljnoj mjeri otklonio sve primjedbe tuženika.

    38. Također je proveden i dopunski dokaz saslušavanjem svjedoka TČ na ročištu održanom 17. svibnja 2017. (list 452.) koji navodi da ima kuću nasuprot mjesta gdje se dogodila prometna nesreća, poznato mu je križanje s prometnim otokom, zna da tu postoji pješački prijelaz kod vatrogasnog doma. Također, iza pješačkog prijelaza za skretanje u ulicu ulijevo, je puna linija, te se ulijevo mora skretati zaobilaženjem otoka, a radi se o otoku gdje je jedan električni stup sa javnom rasvjetom. Puna linija je isprekidana da bi se skrenulo iza otoka ulijevo. Tako je bilo uvijek od kada se on sjeća, a tako je i sada, s time da može reći da se toga nitko ne pridržava jer većina ljudi prolazi odmah ulijevo u ulicu Podvrh iz nekad Samoborske ulice, a sada ulice Josipa Jelačića. Navedeno potvrđuje nakon što mu se predočava skica lica mjesta očevida (list 401. spisa), odnosno da je pješački prijelaz prije skretanja ulijevo u ulicu Podvrh, kod kolnog ulaza, a iza njega je puna linija, do isprekidane za skretanje ulijevo nakon prometnog otoka. Nakon što mu je predočen list broj 400 spisa, svjedok iskazuje da upravo tako izgleda otok, pješački prijelaz o kojem je govorio i skretanje u ulicu Podvrh.

    39. Saslušan je i osiguranik tuženika FČ iz čijeg iskaza proizlazi da se iz Samoborske u ulicu Podvrh kretao tako da nije zaobišao prometni otok, da je vozio brzinom od oko 40-50 km/h a biciklista je uočio 3-5 m prije udara u njega. Ustvrdio je da se biciklista kretao njegovom desnom stranom kolnika i vozio se na neosvijetljenom biciklu. U kaznenom postupku da je priznao krivnju za kazneno djelo kako mu je stavljeno na teret s činjeničnim opisom, ali da mu sutkinja nije čitala optužni prijedlog a gdje je pisalo da je u potpunosti prešao na lijevu stranu kolnika. Svjedok je ustvrdio da je mjesto udara bilo kako je pokazao na skici na listu 39. koje je označeno br. 1 i zvjezdicom, a da su svjedokinje, djevojke stajale na mjestu označenom br. 2 i zvjezdicom.

    40. Sud nije poklonio vjeru iskazu ovog svjedoka u pogledu pokazivanja mjesta udara jer je isti suprotan materijalnim tragovima utvrđenim zapisnikom o očevidu. Iz iskaza svjedoka proizlazilo bi da su materijalni tragovi nađeni prije mjesta udara što je u suprotnosti sa svime utvrđenim. Također mu nije poklonio vjeru da se oštećenik nalazio na desnoj strani kolnika. Ovaj svjedok je izravno zainteresiran za ishod postupka kao osiguranik tuženika koji je nesreću skrivio pod utjecajem alkohola. Valja reći da je u trenutku nesreće istome bila utvrđena koncentracija alkohola od najmanje 2,46 g/kg, zbog čega su mu vozačke sposobnosti bile bitno smanjene, te je sud uvjerenja da u takvim okolnostima percepcije navedenog svjedoka svakako nisu bile realne.

    41. Iz provedenih prometnih vještačenja sud zaključuje da do nesreće ne bi došlo da se osiguranik tuženika kretao kako je to prometnim oznakama na cesti kojom se kretao bilo naznačeno, dakle da je u Ulicu Podvrh ušao ne prelaskom preko pune linije već zaobilaženjem prometnog otoka. Također sud zaključuje da se nalet dogodio na lijevoj strani kolnika, dakle na strani kolnika na kojoj se osiguranik tuženika nije trebao nalaziti, te da je na tom djelu ulica jednosmjerna.

    42. Navedeno potvrđuje sudski vještak u svom dopunskom iskazu kao i dopunski saslušani svjedok TČ, kao i svjedoci očevici nezgode (SČ i DČ), koji redom nisu zainteresirani za ishod postupka, a koji opisuju da se osiguranik kretao većom brzinom, da je skrenuo na lijevu stranu kolnika i tu udario u oštećenika koji je bio zaustavljen na kolniku i nije se kretao, te i njega i njegov bicikl "ponio" na haubi i tako nastavio kretanje te se tek potom zaustavio na desnoj strani kolnika.

    43. Takvu dinamiku prometne nezgode potvrđuje u svom iskazu danom u predmetu Pn-962/15 (list 895.) i osobno četvrtotužitelj kao oštećenik koji navodi da se nalazio na biciklu uz rub ceste s jednom nogom na nogostupu, razgovarajući sa svjedokinjama SČ i DČ (tada SČ), da se nije kretao, i da je štetnik svojim vozilom naletio na njega skrećući iz Samoborske ulice u ulicu Podvrh prešavši u potpunosti na njegovu stranu kolnika.

    44. Iz zapisnika o očevidu evidentno je da nema tragova kočenja osiguranika tuženika, a i svjedoci očevici iskazuju da je osobno vozilo bez zaustavljanja udarilo oštećenika. Svjedok SČ je iskazala da na tom djelu ceste postoji ulična rasvjeta, a da je vozilo osiguranika tuženika bilo bez upaljenih svjetala. Dakle, sud smatra da oštećenik pri takvoj dinamici događanja nije mogao izbjeći nastanak štetnog događaja, a niti da je ičim doprinio njegovom nastanku kao i svojoj šteti.

    45. Ovdje valja nadodati da su iskazi saslušanih SČ i DČ (ranije SČ) dani na očevidu 12. studenoga 2010. (list 924. -925.) i na ročištu 2. listopada 2013. (list 1050. -1051.) i svjedoka MČ (list 1111.) provedeni u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem Pn-962/15 u bitnome podudarni njihovim iskazima dani u ovome predmetu, a prije spajanja na ovaj predmet.

    46. Također, valja navesti da su u predmetu koji se vodio pod poslovnim brojem Pn-962/15 provedena vještačenja po vještacima Srećku Hlišću i potom po Nevenu Erešu koji se i nakon dva zajednička saslušavanja na ročištima nisu mogli usuglasiti oko dinamike nastanka prometne nezgode, da bi u konačnici stranke na ročištu održanom 11. ožujka 2015. (list 1156.) suglasno navele da se u tom predmetu koristi nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ivana Bedenikovića koji je sačinjen u predmetu poslovni broj P-1209/05 (kasnije poslovnog borja Pn-187/15) te priložen u spis (list 1159.-1163.). Potom je i u tom predmetu prije spajanja na ovaj spis kao vještak saslušan Ivan Bedeniković koji je u konačnici u svome iskazu danom na ročištima 16. prosinca 2015. (list 1220.) i 10. listopada 2018. (list 1351.) na ročištima dao nalaz i mišljenje koje se u bitnome podudara nalazu i mišljenju koje je dao u ovome predmetu, a prije spajanja navedenih dvaju postupaka.

    47. U smislu postojanja doprinosa četvrtotužitelja valja ponovno naglasiti da je pravomoćnom kaznenom presudom K-378/05 utvrđeno da je štetnik upravljao vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom Samoborske ulice u smjeru sjevera te je dolaskom do raskrižja s kolnikom ulice Podvrh uslijed pijanog stanja postupio protivno čl. 47. st. 2. ZOSPC-a, jer je nakon izvršenog skretanja u ulicu Podvrh u potpunosti prešao na lijevu stranu kolnika ulice Podvrh te je prednjim djelom osobnog automobile udario u prednji dio bicikla kojim je iz suprotnog smjera po svojoj desnoj strani kolnika ulice Podvrh upravljao VČ, uslijed čega je VČ zadobio teške tjelesne ozljede.

    48. Budući da je na taj način utvrđena krivnja štetnika MČ, na tuženiku je bio teret dokazivanja da je četvrtotužitelj svojim radnjama doprinio nastanku štete.

    49. Uzevši u obziri iskaze saslušanih svjedoka i stranaka te u cijelosti prihvaćeni nalaz i mišljenje prometnog vještaka Ivana Bedenikovića proizlazi da niti jedan od tih dokaza, osim iskaza štetnika MČ kojemu sud nije poklonio vjeru kako je ranije obrazloženo, ne ukazuje na to da bi četvrtotutžitelj kao sudionik na biciklu na ikoji način doprinio nastanku štete.

    50. Nadalje, u pogledu doprinosa nastanku štete sukladno uputi suda drugog stupnja bilo je potrebno i odlučiti o prijedlogu za provođenje toksikološkog vještačenja, pa se u tom smislu ukazuje da je u spojenom predmetu koji se vodio pod poslovnim brojem Pn-962/15 provedeno toksikološko vještačenje i prije odluke suda o spajanju tog postupka na ovaj postupak, pa je u tom pogledu proveden i navedeni dokaz.

    51. Nalaz i mišljenje je dala sudska vještakinja Ranka Ferček u sklopu Centra za forenzična ispitivanja "Ivan Vučetić" u pisanom obliku 24. srpnja 2014. (list 1130. - 1134.) u čijem mišljenju stoji u odnosu na četvrtotužitelja da je pri koncentraciji od 1,34 g/kg alkohola u krvi vozač pod utjecajem alkohola. S koncentracijom od preko 1,30 g/kg su apsolutno nesposobne za sigurnu vožnju motornim vozilom, a vjerojatnost nastanka prometne nezgode je 7 puta veća nego u trijeznom stanju. Četvrtotužitelj je imao koncentraciju alkohola u toj mjeri visoku da je moguće da su njegove vozačke sposobnosti bile smanjene te da nije mogao zadržati pravocrtni smjer kretanja u vožnji biciklom ili pravovremeno zapaziti ili reagirati na nailazak automobila sa suprotne strane ako je sjedio na biciklu na kolniku. U odnosu na štetnika stoji da pri koncentraciji od 2,46 g/kg alkohola je vozač pod tolikim utjecajem alkohola da su njegova vozačke sposobnosti bitno smanjene, bio je apsolutno nesposoban za sigurnu vožnju motornim vozilom, a vjerojatnost nastanka prometne nezgode s posljedicom ozljede je 10 puta veća nego kad je vozač u trijeznom stanju. Pri tim koncentracijama alkohola u krvi navedeni poremećaji su izrazitiji, evidentni su vrlo značajni pomaci u motoričkim i senzoričkim funkcijama. U toj fazi javljaju se i povremena suženja svijesti s gubitkom vremenske i prostorne orijentacije, izrazita nekritičnost, agnozija čak i do letargije i stanja konfuzije. Stupanj manifestacije takvih promjena ovisi o mnogim drugim faktorima kao što su situacijske okolnosti, individualna tolerancija na alkohol gdje osobe navikle na čestu konzumaciju podnose veće količine od nenaviklih, trenutno zdravstveno stanje, raspoloženje. S toksikološkog stanovišta većina osoba pri tim koncentracijama okvirno reagira istim promjenama u organizmu. S obzirom na to da alkohol ne djeluje na sve osobe identično, moguće je da se štetnik sjeća detalja prometne nezgode.

    52. Saslušana na ročištu 11. ožujka 2015. (list 1156.) navodi da s obzirom na prigovor tužitelja iskazuje da je vještak odgovorio striktno na postavljeno pitanje suda gdje se pitalo da li je tužitelj bio sposoban sudjelovati u prometu s obzirom na stupanj alkoholiziranosti. Osoba s izračunatom koncentracijom od 1,34 g/kg je apsolutno nesposobna za sigurnu vožnju vozilom u prometu, dakle na pitanje da li je osoba mogla s obzirom na alkoholiziranost sjediti na biciklu odgovaram da je osoba mogla samo sjediti na biciklu, oslonjena na noge međutim ni u tom položaju nije bila apsolutno svjesna i sigurna zato što koncentracija alkohola u njegovoj krvi u tom trenutku je odgovarala opisu ponašanja kako je navedeno pod točkom 1. nalaza i na stranicama nalaza 2/4 i 3/4. Bez obzira na položaj tijela u kojem je bila osoba njegova alkoholiziranost je bila upravo takva kako je opisano to znači nije bio apsolutno motorički, senzorički i psihomotorički kompetentan za taj položaj u kojem se nalazio. I četvrtotužitelj i štetnik su bili apsolutno nesposobni za sigurnu vožnju. S obzirom da na toksikološku situaciju i koncentracija alkohola koju je štetnik imao u krvi moguće je da on nije ispravno zapazio situaciju na prometnici što znači i da nije nužno morao uočiti i četvrtotužitelja na cesti.

    53. Po danom usmenom iskazu stranke daljnjih primjedbi na nalaz i mišljenje nisu imale.

    54. Navedeni rezultati toksikološkog vještačenja po kojemu četvrtotužitelj nije bio sposoban za sigurnu vožnju nemaju utjecaja na tuženikovu odgovornost za štetu koju je počinio FČ izazvavši prometnu nezgodu.

    55. Naime, iz rezultata provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je štetnik nezgodu prouzročio zbog toga što je skrenuo preko pune linije lijevo iz Samoborske u ulicu Podvrh s južne strane prometnog otoka umjesto da je to učinio na mjeru gdje se nalazi isprekidana linija zaobilazeći prometni otok sa sjeverne strane u kojem slučaju do prometne nezgode ne bi došlo.

    56. Drugo, u situaciji u kojoj je štetnik skrenuo s južne strane otoka preko pune linije, iz prometnog vještačenja proizlazi jasan zaključak da se nalet štetnika na četvrtotužitelja dogodio isključivo na lijevoj strani kolnika gledano u smjeru kretanja vozila, odnosno na desnoj strani kolnika gledano u smjeru kretanja biciklista, slijedom čega je odgovornost isključivo na strani štetnika, odnosno time i tuženika, budući da četvrtotužitelj nije doprinio nezgodi jer se nije nalazio na protivnoj strani kolnika za razliku od štetnika koji se nalazio i prometnu nezgodu izazvao na suprotnoj strani kolnika, sve i kad bi se uzelo u obzir da je navedeni dio ulice od skretanja iz Samoborske lijevo u Ulicu Podvrh dvosmjerni dio prometnice.

    57. Sama alkoholiziranost četvrtotužitelja ni na koji način nije dovedena u vezu s njegovim kretanjem po kolniku kojim bi on doprinio nastanku štete. Navedeno ne proizlazi niti iz iskaza svjedoka očevidaca štetnog događaja, iskaza četvrtotužitelja kao oštećenika niti iz rezultata prometnog vještačenja te su tvrdnje tuženika da bi četvrtotužitelj svojim kretanjem odnosno "vrludanjem" po sredini prometnice doprinio nastanku štetnog događaja, a pozivajući se na rezultate toksikološkog vještačenja po kojima postoji mogućnost da su vozačke sposobnosti tužitelja bile u toj mjeri smanjene da nije mogao zadržati pravocrtni smjer kretnja u vožnji biciklom neosnovane budući da ne proizlaze iz rezultata dokaznog postupka. Kao što je navedeno, to je jedino u svom iskazu naveo štetnik FČ kojem iskazu sud nije poklonio vjeru zbog ranije navedenih razloga.

    58. Stoga, sama mogućnost da se četvrtotužitelj nepravocrtno kretao biciklom sredinom kolnika je tvrdnja koju tuženik nije dokazao tako da alkoholiziranost četvrtotužitelja, u konkretnoj situaciji, sama za sebe, nema utjecaja na odgovornost tuženika za štetu koju je štetnik počinio izazvavši prometnu nezgodu u smislu tužiteljevog doprinosa nastanku štete.

    59. Slijedom svega navedenoga, sud zaključuje da je tuženik u cijelosti odgovoran odnosno da ne postoji doprinos četvrtotužitelja kao oštećenika nastanku štete.

    60. Sporna je u ovom predmetu i osnova tužbenih zahtjeva 1. do 3. tužitelja, supruge i djece četvrtotužitelja kao oštećenika jer tuženik smatra da unatoč teškim ozljedama koje je četvrtotužitelj zadobio posljedice ozljeđivanja u svom pojavnom obliku ne mogu predstavljati naročito teški invaliditet koji bi po svojem karakteru bio na razini potpunog odnosno 100% invaliditeta.

    61. Na okolnost osnove i visine sud je u ovom predmetu proveo interdisciplinarno medicinsko vještačenje.

    62.1. Iz nalaza i mišljenje kirurga dr. Aljoše Matejčića, neurologa dr. CČ, otorinolarigologa dr. Maje Mušura, oftalmologa dr. Branimira Cerovskog (list 169.-172.) proizlazi da je oštećenik (sada četvrtotužitelj) VČ u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio sljedeće ozljede: natučenje u predjelu desne sljepoočno tjemene regije, prijelome lubanje u predjelu desne sljepoočno tjemene regije i lijeve slijepoočne regije, prijelom baze lubanje, prijelom jagodične kosti obostrano, krvarenje u maksilarnom i etmoidalnom sinusu, prijelom maksile Le Fort III, natučenje mozga u predjelu desne tjemene regije i lijeve sljepoočne regije, posttraumatsko krvarenje ispod meke moždane ovojnice u predjelu fisure SYlvil obostrano, zrak u području sljepoočnog vrška, lamenarno epiduralno krvarenje vrška desnog sljepoočnog režnja, politraumu i prijelome II. i III. rebra desno s natučenjem desnog plućnog krila i pneumotoraksom.

    62.2. Iz nalaza dalje slijedi da mu je neposredno po ozljeđivanju pružena stručna medicinska pomoć u Kliničkoj bolnici "Sestre milosrdnice" gdje je zadržan na liječenju do 18. svibnja 2005. Zatim se premješta na Kliniku za kirurgiju čeljusti, zuba i usta KBC-a Zagreb, Šalata gdje je 20. svibnja 2005. podvrgnut operacijskom zahvatu radi prijeloma čeljusti. U daljnjem tijeku liječenja bio je na kontrolama psihijatra, oftalmologa i liječen je na klinici za oftalmologiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice od 18.10. -19.10.2006. Na klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta Kliničke bolnice Dubrava liječi se od 10.5.-15.05.2016. gdje je 12.05.2006 operiran.

    62.3. Prema mišljenju vještaka neurologa i kirurga-traumatologa trajne posljedice s naslova ozljede lubanje i mozga s promjenama iz okvira kroničnog organskog psihosindroma, kao i prijeloma dva rebra i natučenja pluća s pneumotoraksom opću, životu i radnu sposobnost tužitelja umanjuju za 55%. Prema mišljenju vještaka oftalmologa trajne posljedice povezane s oštećenjem vida umanjuju opću, životu i radnu sposobnost tužitelja za 30%, a prema mišljenju vještaka ORL-a trajne posljedice s naslova defekta čeljusnih kostiju (smetnje ventilacije sinusa, nedostatak osjeta mirisa, ispada osjeta na licu umanjuju opću, životu i radnu sposobnost tužitelja za 20%). Objedinjeno s neurološkog, kirurško-traumatološkog, ORL i oftalmološkog motrišta trajne posljedice umanjuju opću, životu i radnu sposobnost tužitelja za 75% u kojem će omjeru morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Vještaci su iskazali da nije provedeno vještačenje po vještaku psihijatru jer je trajne posljedice s naslova razvoja kroničnog organskog psihosindroma povezano s ozljedom mozga ocijenio vještak neurolog.

    63. Tuženik takvom nalazu nije prigovorio, a tužitelj mu je prigovorio jer su u predmetu P-1029/05 vještak kirurg i neurolog ocijenili samo posljedice s neurološkog i kirurškog aspekta s 55%, pa se ne može prihvatit da bi i posljedice s psihijatrijskog stajališta bile uvrštene u tu ocjenu. Predlaže da se za potrebe dopunskog vještačenja pribavi predmet P-1029/05 jer su se u istom postupku vještaci također usuglašavali, kad su ocijenili da ukupno umanjenje opće, radne i životne aktivnosti tužitelja iznosi 85%, a u tom postupku je vještačio i vještak psihijatar.

    64.1. Po prigovoru tužitelja, a iz razloga što je već bilo određeno i vještačenje po vještaku psihijatru dr. Petru Skočiću, navedeno vještačenje je i provedeno. 64.2. Iz nalaza i mišljenja imenovanog vještaka (list 188.-190.), a koji je isti sačinio nakon pregleda tužitelja, proizlazi da psihijatrijska obrada, opservacija i liječenje, te psihologijsko testiranje svjedoče o nastanku teške forme posttraumatskog psihoorganskog sindroma. Taj je poremećaj po svojim karakteristikama kroničnoprogredijentalnog tipa (kronično trajanje sa vrlo postupnim, ponekad i skokovitim pogoršanjima). Oštećenja obuhvaćaju set kognitivnih funkcija, ali i emocionalnu sferu (volja, motivacija, emocionalna kontrola), promjene u pogledu ponašanja i reakcija, dakle odnosa u svim socijalnim relacijama. Stoga drži da je obim trajnih posljedica po kriteriju duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti 45%, te da je ovako određen postotak uvršten u osnovicu za objedinjavanje mišljenja ostalih vještaka, pa nema osnova pribrajanja utvrđenog postotka u njegovom nalazu i mišljenju objedinjenoj vještačkoj procjeni.

    65. Takovom nalazu prigovorili su tužitelji, ne u smislu utvrđenog postotka s psihijatrijskog stanovišta od 45%, već su ustrajali na prigovoru na objedinjeno mišljenje od 75% iz razloga što su procjene sa neurološkog i kirurškog aspekta od 55%, s oftalmološkog od 30% i ORL daljnjih 20% identične mišljenju istih vještaka u spisu P- 1209/05, a gdje je objedinjena ocjena 85% a u ovom predmetu 75%. Stoga predlaže da se vještaci na isto očituju, a nakon priklopa spisa P-1029/05.

    66.1. Na ročištu 12.12.2011. povodom navedenog prigovora, i nakon uvida u spis P-1209/05 dr. Aljoša Matejčić, dr. CČ, i dr. Maja Mušura su iskazali da je kod izrade njihovog nalaza u ovom predmetnom spisu došlo do omaške u pisanju pa je napisano da umanjenje iznosi 75% umjesto ispravno 85%.

    66.2. Ovo iz razloga jer kada bi se provelo matematičko zbrajanje po svim vještacima to bi iznosilo 105%, a objedinjavanjem istih točan je postotak od 85%. Vještaci su pojasnili da je navedeni invaliditet utvrđenih na temelju pokazatelja, tj. činjenice da je u štetnom događaju oštećenik zadobio vrlo teške životno ugrožavajuće ozljede, koje su u nalazima već navedene, a kao posljedica tih ozljeda zaostale su psihičke smetnje, oslabljen sluh, nestabilnost pri hodu, gubitak njuha, otežano disanje, oštećenje vida. Oštećenik je pokretan, ali ima izrazite psihičke poremećaje iz kruga anksiozno-depresivnog sindroma, smetnje pamćenja i usmjeravanje pamćenja. Vještaci navode da iako je oštećenik pokretan kod njega se radi o oštećenju više tjelesnih sustava: mozga sa psihičkim posljedicama, vidnog sustava sa ispadima organa njuha, okusa, smetnjama disanja kroz nos, uz posljedicu ozljeda sinusa sa čestim upalama i posljedicama nagnječenje mozga sa nagnječenjem pluća i zrakom u plućima. Ima i oslabljen sluh, deformirano oko (udubljenje očne jabučice kao posljedicu ozljede lubanje), nos je deformiran sa uvučenim korijenom, spušten vršak nosa, uvučene stjenke ličnih kostiju, sa metalnim stranim tijelima, gubitak mirisa, uz smetnje žvakanja. Nakon ozljeđivanja ne vozi auto, ima pratnju supruge s kojom dolazi na preglede kod liječnika vještaka.

    67. Sud je poklonio vjeru objedinjenom nalazu i mišljenju vještaka, jer smatra da su vještaci usmenim saslušanjem obrazložili omašku u zbrajanju i stručno i argumentirano obrazložili objedinjenu ocjenu trajnih posljedica od ukupno 85%.

    68. Prvo do treće tužitelji na temelju odredbe iz čl. 201. st. 3 ZOO-a kao oštećenici i to prvotužiteljica kao supruga, a drugotužitelj i trećetužiteljica kao djeca oštećenika VČ (četvrtotužitelja), potražuju pravičnu novčanu naknadu zbog duševnih boli koje trpe zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe.

    69.1. Medicinskim vještačenjem je utvrđeno koje je ozljede četvrtotužitelj zadobio te da je kod njega kao posljedica štetnog događaja zaostao invaliditet od 85%. Također je već navedeno u čemu se te trajne posljedice očituju. Iz navedenog sud smatra da je kod četvrtotužitelja kao posljedica štetnog događaja zaostao osobito teški invaliditet, koji opravdava dosudu pravične naknade 1.do 3. tužiteljima.

    69.2.Ovo zato što se osobito teški invaliditet ne mora očitovati samo u sferi fizičke cjelovitosti i funkcionalnosti nego i u sferi psihičkoga kad zbog teškog oštećenja mozga, koji je nenadoknadiv i nezamjenjiv činitelj kakvoće ljudskog života, dolazi do propadanja psihičkih i smanjenja mentalnih i intelektualnih funkcija do te mjere da se životna i radna sposobnost svodi na oko 15% pa se takvo stanje ukazuje osobito teškim invaliditetom, iako vanjske manifestacije nemaju osobito težak karakter. 70. Da tužitelji trpe duševne boli zbog osobito teškog invaliditeta supruga odnosno oca utvrđeno je i iskazima 1., 2. i 3. tužitelja.

    71. Tako prvotužiteljica UČ iskazuje da im se od nesreće supruga život promijenio naglavačke. Ona sa suprugom živi u prizemlju kuće, a njezin sin VČ s obitelji živi na katu, a kako je bilo i prije nesreće. Trećetužiteljica ĆČ već od prije nesreće živi i radi u Njemačkoj, a kući dolazi 3 do 4 puta godišnje po 4 do 7 dana, kako ima priliku. Po odlasku je mislila ostati 2-3 godine, ali još je tamo jer im sada mora financijski pomagati. Prije nesreće njen suprug je radio, a pored toga bavili su se i poljoprivredom, imali traktor i on je obrađivao zemlju, a sada to više ne smije, ima 20 pločica u glavi. Izgubio je vid na jedno oko, trpi strašne glavobolje, osobnost mu se promijenila, nervozan je. Po noći je nemiran te mu ona mora pomagati. Izgubio je osjet njuha pa ga mora tjerati na održavanje higijene jer on, niti ima volje niti osjeća svoj zadah. Prije joj je pomagao i s unukom, a sada ona na sve mora paziti, a pri tome mora paziti i na njega. On više nije smiren čovjek, kreće se otežano, nema osjećaj ravnoteže, ne smije voziti.

    72. Drugotužitelj VČ iskazuje da prije nesreće ocu nije trebao puno pomagati u poljoprivredi, on je to uglavnom radio sam. U vrijeme nesreće imao je jednog sina kojeg je njegov otac volio, a nakon nezgode njegov otac prvo nije niti znao tko su oni, nije mogao podnijeti plač djeteta, tada bježi od kuće. Nakon nesreće otac mu je zatvoren, više ne mogu komunicirati, ne mogu se dogovoriti ni oko čega, a prije su imali puno planova što će zajednički raditi. To je sada sve propalo, on uočava da otac pati. Majka pomaže ocu jer gubi ravnotežu, ali može samostalno jesti i izlazi sam iz kuće, a sam ide i na WC. Iskazao je i da se njegov otac s ĆČ volio i ona mu je čak bila bliža nego on.

    73. Iz iskaza trećetužiteljice ĆČ proizlazi da ona boravi u [adresa] od 2003. godine, ali jako često dolazi u Hrvatsku, kod majke i oca u [adresa], zimi dolazi svaka dva mjeseca po više dana, a ljeti i češće, jer radi u smjenama pa si tako priskrbi slobodne dane. Nakon nesreće dolazi istim intenzitetom, jer ju majka treba, zove je kad više ne može izaći na kraj s ocem. To sve skupa traje već deset godina, za njih je to velika promjena od onoga što je bilo prije nesreće, jer se prije nesreće otac o svemu brinuo, a toga sada više nema. On je težak, ne snalazi se, zaboravlja, ne zna nazvati telefonom, primjerice ne zna broj ili nazove pa ne zna više s kime razgovara. Mama je zna nazvati pa reći da je otac opet pokvario želudac jer nema osjećaj njuha pa zna pojesti pokvareno. Ona je daleko, ali ipak o ničem više ne pričaju već o tome koliko ih sve pogađa ta nesreća i nepravda, radi toga što sve to toliko traje. Otac ne može provesti niti jednu ideju koju zamisli. Najviše ju pogađa i žalosti promjena u njihovom odnosu koja je posljedica njegovog ozljeđivanja. Njezin otac je uvijek bio neto tko joj je pomagao, i upućivao je, a sada se njihov odnos potpuno promijenio. Ona mora gledati oca i vidi koliko je jadan i bijesan zbog tog svog stanja i često imaju situacije potpunog nerazumijevanja od strane njega onoga o čemu pričaju što je rastužuje. Žalosti je kada i on ponekad shvati pa počinje plakati i ona to sve mora gledati. Također je pogađa i to što ne mogu više razgovarati o njihovim zajedničkim uspomenama i osobama jer se on toga više ne sjeća i ne mogu to više dijeliti. Ona nema obitelj u Njemačkoj i posvećena je obitelji u Hrvatskoj. Po zanimanju je medicinska sestra, radi na intenzivnoj njezi i nakon nesreće je odmah došla u Hrvatsku i tu bila tri tjedna s ocem, kako u bolnici tako ga i kasnije vodila u toplice, vidjela mu je rane, bila je prisutna kad se "prepolovio" jer je s 90 kilograma pao na 59kg. 74. Navedene iskaze prvotužiteljice, drugotužitelja i trećetužiteljice sud ocjenjuje kao logične, životne i uvjerljive, u bitnome se podudaraju i u suglasju su s rezultatima provedenog interdisciplinarnog medicinskog vještačenja.

    75. Budući da na temelju medicinskog vještačenja jasno proizlazi, a kako je to ranije obrazloženo, da je četvrtotužitelj kao oštećenik zbog nezgode doživio teški i trajni invaliditet, to je na temelju dokaza saslušavanjem stranaka utvrđeno da oni upravo zbog toga trpe duševne boli zbog tako nastalog teškog i trajnog invaliditeta na strani četvrtotužitelja kao oštećenika.

    76. Iz iskaza svih triju tužitelja od 1. do 3. jasno proizlazi da je nesreća dovela do radikalne promjene u njihovim životima uzimajući u obzir da je do tada potpuno zdrava i radno sposobna osoba postala osoba koja se više nije sposobna potpuno samostalno brinuti o sebi, o kojoj je potrebno brinuti i uzdržavati je jer niti je radno sposobna niti može doprinositi kućanstvu. Osim brige o četvrtotužitelju zbog njegovog fizičkog stanja i toga da se o svemu oko čega se on brinuo oko kuće i u bavljenju poljoprivredom moraju sada brinuti tužitelju, jasno proizlazi i da se psihički odnosno emocionalno promijenio odnos tužitelja 1. do 3. sa četvrtotužiteljem zbog, kako je vještačenjem utvrđeno oštećenja koja obuhvaćaju set kognitivnih funkcija, ali i emocionalnu sferu (volja, motivacija, emocionalna kontrola) i promjene u pogledu ponašanja i reakcija, dakle odnosa u svim socijalnim relacijama. U tom smislu je svo troje tužitelja jasno iskazivalo da trpe posljedice u svakodnevnom odnosu s četvrtotužiteljem i to upravo zbog promjene u njihovom međusobnom odnosu zbog promjene i u pamćenju i u karakternim osobinama i u svakodnevnim reakcijama tužitelja prema njima. U odnosu na prvotužiteljicu i drugotužitelja ti su problemi dodatno i izraženiji budući da žive u istoj kući s četvrtotužiteljem, ali to po stavu suda ne umanjuje težinu duševnih boli trećetužiteljice koja privremeno radi u Njemačkoj jer druge obitelji nema i često dolazi u posjetu ocu te po ocjeni suda između svih troje tužitelja i oštećenika postoji jednako trajna i čvrsta emocionalna veza i to prvotužiteljice kao supruge s kojom živi u istom kućanstvu, te drugotužtelja i trećetužiteljice kao njegove djece.

    77.1. Ocjenjujući koja bi bila primjerena visina naknade za povredu prava osobnosti sud je uzeo u obzir orijentacijske kriterije Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenoga 2002., kao i pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su izmijenjeni orijentacijski kriteriji iz 29. studenoga 2002. koji su povećani za 50% i primjenjuju se na sve parnične postupke za naknadu štete u svim stupnjevima od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske 15. lipnja 2020.

    77.2. Uzevši u obzir sve navedeno sud ocjenjuje da je prvotužiteljici UČ, supruzi oštećenika, koja je s njim u bračnoj zajednici dugi niz godina i koja najviše trpi zbog invaliditeta supruga ima pripasti pravična novčana naknada zbog duševnih boli koje trpi zbog naročito teškog invaliditeta supruga u iznosu od 330.000,00 kn, dok drugotužitelju i trećetužiteljici VČ i ĆČ također pripada pravična novčana naknada zbog duševnih boli koje trpe zbog naročito teškog invaliditeta oca u iznosu od 225.000,00 kn svakome.

    78. Četvrtotužitelj svoj zahtjev za naknadu štete za tuđu pomoć i njegu temelji na tome da mu je zbog zadobivenih ozljeda trebala tuđa pomoć i njega kao i da mu je po stabilizaciji zdravstvenog stanja ona potrebna trajno.

    79. U predmetu poslovni broj Pn-187/15 koji je pravomoćno okončan proizlazi da četvrtotužitelj potražuje naknadu na ime tuđe pomoći i njege za period od 60 dana nakon otpuštanja iz bolnice koje je bilo 7. lipnja 2005. što znači do 7. kolovoza 2005. dok u ovom predmetu potražuje tu naknadu od 8. kolovoza 2005. što znači da je neosnovan prigovor dvostruke litispendencije.

    80. Na okolnost osnovanosti zahtjeva za taj vid štete odnosno radi utvrđenja je li mu nakon 8. kolovoza 2005. s obzirom na dobivene ozljede bila potrebna tuđa pomoć i njega proveden je dokaz saslušavanjem samog tužitelja te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem, dok je na okolnost visine provedeno financijsko vještačenje s dopunama.

    81. Četvrtotužitelj u svom iskazu (list 895.) u pogledu potrebe za tuđom pomoći i njegom navodi da mu nakon rehabilitacije tuđu pomoć i njegu pruža supruga, i to mu pomaže kod oblačenja jer si ne može sam odabrati odjeću već mu ona priprema odjeću koju sam oblači, kod obuvanja jer si sam ne može zavezati cipele, nema osjet njuha pa ga supruga mora paziti u pogledu toga da nije primjerice ostavio upaljen plin, ili kod obavljanja osobne higijene budući da ne osjeti mirise. Supruga obavlja sve poslove oko spremanja i čišćenja, u početku je mogao jesti samo hranu na cjevčicu kad mu ju je pripremala supruga. Ne može ići sam u nabavu niti na tržnicu i to obavlja supruga jer on više ne može nositi. Također ne može nositi niti drva za ogrjev, budući da se griju na drva, te to obavlja ili supruga ili sin. Nuždu može obavljati sam, i jednostavnu kupovnu primjerice odlazak do kioska, dok sve druge kupovine obavlja supruga. Bicikl više nema i ne može ga niti voziti. Od nezgode ima probleme s vidom te mora nositi naočale, dok ih prije nezgode nije morao nositi.

    82. Pisanim nalazom i mišljenjem sudskih vještaka dr. Branimira Cerovskog i Jakše Filipovića (list 929.) koji je sačinjen na temelju uvid u spis, priloženu medicinsku dokumentaciju, i nakon što je pregledan četvrtotužitelj dali su mišljenje da je kod tužitelja bila potrebna tuđa pomoć i njega 40 dana po 4 sata dnevno zatim dva sata dnevno trajno iz razloga nestabilnosti u hodu i nemogućnosti obavljanja svih svakodnevnih poslova koje je obavljao prije, teškog oštećenja funkcije desnog oka, što dodatno predstavlja poteškoću u svakodnevnim poslovima.

    83. Na navedeni nalaz i mišljenje tužitelj nije imao prigovora dok je tuženik istome prigovorio slijedom čega su vještaci saslušani na ročištu 19. listopada 2011. (list 963.).

    84. U svom usmenom iskazu vještaci dr. Jakša Filipović i dr. Branimir Cerovski navode da sve činjenice navedene u pisano nalazu i mišljenju predstavljaju objašnjenje trajne tuđe pomoći i njege te su mišljenja da postoji potreba za istom u minimalnom trajanju od 2 sata dnevno zbog nestabilnosti tužitelja pri hodu uz značajno oštećenje vidnog organa čime je nestabilnost i nesigurnost povećana zbog izgubljenog binokularnog vida te ostaju u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na prigovor tuženika navode da se tuđa pomoć i njega ne odnosi na vrijeme hospitalizacije nego na vrijeme po napuštanju bolnice. U konkretnom slučaju postoji ocjena kirurga i neurologa kao i otorinolaringologa te imajući u vidu da se isti preklapaju izvršili su objedinjavanje ocjene tuđe pomoći i njege zbog čega je to iznosilo ukupno nešto više.

    85. Nakon danog iskaza stranke više nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje niti su davale kakve druge dokazne prijedloge te ga kao takvog sud prihvaća u cijelosti.

    86. Slijedom navedenoga sud utvrđuje da je četvrtotužitelju potrebna trajna tuđa pomoć i njega u trajanju od dva sata dnevno.

    87. Na okolnost visine cijene sata za tuđu pomoć i njegu provedeno je financijsko vještačenje po sudskom vještaku Zrinku Ručeviću koji je dostavio pisani nalaz i mišljenje od 19. ožujka 2012. (list 973.-974.).

    88. Na taj nalaz tuženik je podnio primjedbe u podnesku od 17. prosinca 2012. (list 1020.) navodeći da je potrebno izračunati mjesečni iznos naknade za cijelo obračunsko razdoblje kao i uračunati i naknade koje je tužitelj ostvarivao po osnovi naknade socijalne skrbi za tuđu pomoć i njegu.

    89. Podneskom od 3. listopada 2013. (list 1055.) tužitelj dostavlja rješenje Centra za socijalnu skrb (list 1059.-1061.) po kojemu mu je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu u iznosu od 400,00 kn mjesečno počevši od 16. listopada 2006.

    90. Nakon toga Centar za socijalnu skrb Samobor je u spis dostavio potvrdu od 16. siječnja 2014. u kojoj su navedene sve potvrde o uplatama tužitelju na ime doplatka za tuđu pomoć i njegu u periodu od 16. listopada 2006. do 14. svibnja 2009. (list 1097. - 1098.).

    91. Na temelju sve prikupljene dokumentacije provedeno je dopunsko financijsko vještačenje po Zrinku Ručeviću koji je pisani nalaz i mišljenje dostavio 27. kolovoza 2014. (list 1138.-1144.).

    92. Na navedeni dopunski nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi.

    93. Zbog proteka vremena sud je potom pribavio novu potvrdu od Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni Ured Samobor od 14. travnja 2023. iz koje proizlazi da četvrtotužitelj od 14. svibnja 2009. pa do dana izdavanja potvrde nije dobivao doplatak za pomoć i njegu.

    94. Također, zbog proteka vremena i promjene cijena tuđe pomoći njege od dana posljednjeg vještačenja sud je na prijedlog tužitelja proveo novo financijsko vještačenje za period od 1. rujna 2014. pa ubuduće koji period nije pokriven prethodnim vještačenjem od 27. kolovoza 2014.

    95. Sudski vještak Zrinko Ručević dostavio je pisani nalaz i mišljenje 17. prosinca 2023. (list 1633.-1638.) u kojemu stoji da je na temelju utvrđenja i izračuna i nalaza mišljenja da je cijena jednog sata tuđe pomoći i njege iskazana na bazi prosječnih mjesečnih neto plaća NKV radnika u Zagrebačkoj županiji iznosila u kunama po mjesecima za predmetno razdoblje kako je to prikazano u stupcu 'd' Tabele 1; mjesečni iznosi naknada tuđe pomoći i njege za razdoblje od 1. rujna 2014. pa nadalje, prema neto cijeni sata NKV radnika u Zagrebačkoj županiji te na bazi obima potrebe od 2 sata dnevno iznosi ukupno 172.485,28 kn, odnosno 22.892,85 eura (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), dok su pojedini mjesečni iznosi naknada dani su u stupcu ‘g’ Tabele 1 iz nalaza (u kunama), te u stupcu 'h' Tabele 1 iz nalaza (u valuti euro); počevši od 1. siječnja 2024. pa nadalje, na bazi prosjeka posljednjih 6 obrađenih mjeseci (od srpnja do prosinca 2023.), mjesečna renta po osnovi tuđe pomoći i njege tužitelja iznosi 269,69 eura (2.031,98 kn).

    96. Strankama je nalaz i mišljenje dostavljen pisanim putem te na taj nalaz i mišljenje primjedbi nisu imale.

    97.1. Na temelju tog nalaza i mišljenja tužitelji podneskom od 10. siječnja 2024. postavljaju konačni tužbeni zahtjev (list 1648.-1655.).

    97.2. Četvrtotužitelj tim podneskom sukladno svim trima provedenim financijskim vještačenjima postavlja konačni zahtjev na isplatu na iznosa dospjelih iznosa tuđe pomoći i njege za period od 8. kolovoza 2005. pa do 31. prosinca 2023. od koji zbrojeni mjesečni iznosi za taj period iznose 38.298,77 eura, a od 1. siječnja 2024. pa ubuduće potražuje rentu s osnove tuđe pomoći i njege u mjesečnom iznosu od 269,69 eura s dospijećem do svakog desetog dana u mjesecu. Ukupni zbrojeni iznos odgovara iznosima koji su navedeni u dvama posljednjim financijskim vještačenjima sudskog vještaka Zrinka Ručevića od 27. kolovoza 2014. i 17. prosinca 2023., a na koje stranke nisu imale primjedbi.

    97.3. Slijedom navedenoga sud utvrđuje da je iznos tuđe pomoći i njege od podnošenja tužbe pa do 31. prosinca 2023. u ukupnom iznosu u skladu s postavljenim zahtjev četvrtotužitelja od 38.298,77 eura, odnosno da mjesečni iznos rente na ime tuđe pomoći i njege za četvrtotužitelja od 1. siječnja 2024. pa ubuduće iznosi 269,69 eura.

    98. Do konačnog podnošenja tužbenog zahtjeva u ovom postupku podneskom od 10. siječnja 20204. tužitelji 1. do 3. su prvi puta preinačili zahtjev podneskom od 21. prosinca 2020. (list 668.-670.), nakon čega su zahtjev podneskom od 8. prosinca 2023. prikazali dvojno u kunama i eurima, da bi konačno podneskom od 10. siječnja 2024. zahtjev bio postavljen samo u eurima.

    99. Iako je bilo više preinaka tužbe tijekom postupka, sud je raspravnim rješenjem s ročišta 4. srpnja 2024. (list 1664.) dopustio posljednju učinjenu preinaku u kojoj su sadržajno što se tiče povišenja i proširenja zahtjeva sadržane sve prethodne preinake, i to unatoč tuženikovu protivljenju ocjenjujući je svrsishodnom za konačno rješenje spora među strankama u smislu odredbe iz čl. 190. st. 3. ZPP-a. 100. Također, iz spisa jasno proizlazi da se radi o vrlo kompleksnom i dugotrajnom postupku u kojemu su provedena brojna vještačenja i stoga sud ocjenjuje da tužitelji bez svoje krivnje, a zbog provedenih vještačenja nisu prije mogli postaviti konačni zahtjev. Osim toga, tijekom postupka promijenili su se orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske i u tom pogledu opravdan je zahtjev tužitelja za preinaku tužbe u pogledu visine naknade štete na ime duševnih boli zbog naročito teškog invaliditeta četvrtotužitelja.

    101. S obzirom na postavljene preinake tuženik je istaknuo i prigovor zastare potraživanja koji prigovor je neosnovan.

    102. Naime, 1. do 3. tužitelji tužbu su podnijeli sudu 1. rujna 2008., dok je četvrtotužitelj tužbu u spojenom predmetu podnio 14. lipnja 2008.

    103. U predmetu poslovni broj K-378/05 donesena je presuda protiv okrivljenika MČ koji je osuđen za kazneno djelo izazivanje prometne nezgode, a koja je pravomoćna 23. veljače 2006.

    104. Odredbom iz čl. 376. ZOO-a propisano je da potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (st. 1.), a da u svakom slučaju ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala (st. 2.); odredbom iz čl. 377. st. 1. ZOO-a propisano kad je šteta uzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen dulji rok zastare zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru krivičnog gonjenja.

    105. Slijedom navedenoga, a budući da se štetni događaj zbio 14. svibnja 2005., to je s obzirom na to da je 23. veljače 2006. donesena pravomoćna kaznena presuda za djelo koje je štetni događaj u ovoj pravnoj stvari, jasno proizlazi da su tužbe podnesene 14. lipnja 2008. i 1. rujna 2008. podnesene unutar zastarnog roka od tri godine, a tako i petogodišnjeg objektivnog roka.

    106. U odnosu na preinake zahtjeva koje su nesporno podnesene nakon proteka svih zastarnih rokova u smislu citiranih odredba ZOO-a valja istaknuti da u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP-a), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg zahtjeva (pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske s druge sjednice Građanskog odjela održane 27. svibnja 2024.), slijedom čega je već samim podnošenjem tužbi prekinuta zastara i u odnosu na sve kasnije preinake, posljedično i u pogledu podneska od 10. siječnja 2024. kojim je konačno postavljen zahtjev u ovoj pravnoj stvari. 107. Tuženik je u ovoj pravnoj stvari podnio i prigovor prekoračenja limita osigurane svote koji je djelomično osnovan, a to je utvrđeno provođenjem financijskog i aktuarskog vještačenja u ovom predmetu po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću.

    108. Naime, kako je prethodno objašnjeno u točkama 20. do 22. obrazloženja, u ovoj pravnoj stvari valja primijeniti odredbu iz čl. 80. st. 3. ZO-a kojom je propisano ako ima više oštećenih osoba, a ukupna naknada premašuje iznos iz stavka 1. ovoga članka, prava oštećenih osoba prema društvu za osiguranje razmjerno se smanjuju. 109. Na konkretni slučaj ima se primijeniti visina utvrđena Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 12. veljače 1998. (Narodne novine broj 20/98) o utvrđivanju iznosa za naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti po kojoj obveza društva za osiguranje za naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti ne može po jednom štetnom događaju, ako ugovorom o osiguranju nije utvrđen veći iznos, za štete na osobama biti veća od iznosa 1.400.000,00 kuna. 110. Navedeni izračun razmjernog umanjenja sukladno odredbi iz čl. 80. st. 3. ZO-a ima se provesti tako da se utvrdi novčana šteta koja je nastala, nematerijalna šteta se utvrđuje prema cijenama (kriterijima) u vrijeme štetnog događaja dok se visine štete na ime renti utvrđuju kapitaliziranjem rente prema cijenama u vrijeme štetnog događaja.

    111. Iz štetnog događaja proizašle su četiri oštećene osobe, od koje su sve četiri tužitelji u ovome postupku, s time da se u ovoj pravnoj stvari postupak vodi radi isplate nematerijalne štete 1. do 3. tužiteljima za duševne boli zbog naročito teškog invaliditeta četvrtotužitelja, te zbog isplate rente na ime tuđe i pomoći i njege četvrtotužitelju kao oštećeniku iz štetnog događaja, dok se s druge strane pred ovim sudom vodio postupak pod poslovnim brojem Pn-187/15 koji je pravomoćno dovršen, a za isplatu ovdje četvrtotužitelju iznosa na ime duševne boli zbog pretrpljenih bolova i straha te zbog naruženja i smanjenja životnih aktivnosti te zbog imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u kući za period od 60 dana nakon otpusta iz bolnice te uništeni bicikl kao i rentu na ime izgubljene zarade od 1. lipnja 2005. pa ubuduće.

    112. Među strankama nije sporno da je u mirnom postupku izvansudski tuženik na ime štete četvrtotužitelju isplatio iznos od 145.450,00 kn, kao i da je u predmetu Pn- 187/15 naime naknade nematerijalne štete (duševne boli) četvrtotužitelju pravomoćno dosuđen iznos od 580.550,00 kn kao i da mu je dosuđena renta na ime izgubljene zarade koja od 1. travnja 2017. iznosi 623,48 kn mjesečno. 113. Prvi nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića od 4. srpnja 2022. (list 749.- 754.) sud nije uzeo u obzir budući da nije sačinjen sukladno potrebama razmjernog umanjenja po čl. 80. st. 3. ZO-a kako je obrazloženo u točki 110. obrazloženja, a po kojemu ni pokrivenost šteta iznosila u omjeru od 62,2225%, sve budući da je sud omaškom u zadatku vještaku (list 734.-735.) naveo da uzme u obzir obračunate iznose renti na ime izgubljene zarade kao i iznose na ime zahtjeva za isplatu nematerijalne štete koji nisu svedeni na dan štetnog događaja.

    114. Slijedom toga sud je vještaku rješenjem od 7. studenoga 2022. dao novi zadatak po kojemu je na temelju utvrđenja iz prethodnog pisanog nalaza i mišljenja od 12. srpnja 2022. utvrditi je li za štetni događaj od 14. svibnja 2005. prekoračen limit osiguranja od 1.400.000,00 kuna, i ako jest za koji je iznos prekoračen, uzimajući u obzir da je oštećeniku za štetni događaj od 14. svibnja 2005. nesporno isplaćen iznos od 145.450,00 kn, da mu je na ime nematerijalne štete pravomoćno dosuđeni iznosi naknade štete u predmetu Pn-187/17 u ukupnom iznosu od 580.550,00 kn, da mu je u predmetu pravomoćno dosuđena renta na ime izgubljene zarade, da je oštećenik u predmetu Pn-962/15 postavio tužbeni zahtjev na plaćanje rente na ime tuđe pomoći i njege, da je u ovom predmetu postavljen tužbeni zahtjev na isplatu iznosa na ime naknade nematerijalne štete koji su sukladno orijentacijskim kriterijima VSRH na dan štetnog događaja iznosili 220.000,00 kn za prvotuženicu, 150.000,00 kn za drugotuženika te 150.000,00 kn za trećetuženika s time da će Vještak će iznos ukupno isplaćenih, utvrđenih i zatraženih iznosa šteta i posljedično iznos prekoračenja limita osiguranja izračunati tako što će izvršiti kapitalizaciju rente za tuđu pomoć i njegu iz točke III. 4. zadatka koja traje od 8. kolovoza 2005. pa doživotno u trajanju od dva sata dnevno, s time da se vrijednost sata tuđe pomoći i njege revalorizira u odnosu na cijene na dan štetnog događaja, izvršiti kapitalizaciju rente na ime izgubljene zarade a sukladno iznosima utvrđenim u izreci pravomoćne presude ovoga suda posl. br. Pn- 187/17 od 19. prosinca 2018. (list 607. -627. spisa) i da se ti iznosi revaloriziraju u odnosu na cijene na dan štetnog događaja te potom tim iznosima kapitalizirane rente pribrojiti iznose iz točaka 1., 2. i 5. te nakon što utvrdi je li ukupan iznos prelazi iznos limita, vještak će izračunati omjer po kojemu se trebaju namiriti tužbeni zahtjevi postavljeni u iznosu od 330.000,00 kn za prvotužiteljicu te po 225.000,00 kn za drugotužitelja i trećetužiteljicu tako da se od iznosa limita (1.400.000,00 kn) odbije ukupan iznos iz točaka 1. i 2. kao i iznos kapitaliziranih renti iz točaka 3. i 4. pa da se od preostalog iznosa izračuna omjer po kojemu se ima namiriti tužbeni zahtjev. 115. Na temelju tog zadatak vještak je dao dopunski nalaz i mišljenje od 29. studenoga 2022. (list. 1476. -1483.) po kojemu pokrivenost šteta iznosila u omjeru od 76,6677%, ali u tom nalazu i mišljenju, na što osnovano prigovaraju tužitelji vještak uzima da je u predmetu Pn-187/15 četvrtotužitelju dosuđena doživotna renta u iznosu od 1.975,33 kn dok je renta četvrtotužitelju od 1. travnja 2017. pa nadalje pravomoćno dosuđena u iznosu do 623,48 kn, odnosno po tom nalazu i mišljenju po prigovoru tuženika vještak izostavlja iz vida činjenicu da je predmet Pn-962/15 spojen na ovaj odnosno da je zahtjev po tom predmetu isplata rente na ime tuđe pomoći i njege pa da u tom pogledu dopuni nalaz i mišljenje.

    116. Stoga je sud rješenjem od 19. prosinca 2022. (list 1519.) vještaku naložio dati dopunsko očitovanje uzimajući u obzir navedene primjedbe odnosno da uzme u obzir da je presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj Pn-187/17 djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1965/2020-6 od 6. srpnja 2021. (list 1501.-1511.), a koja je priložena uz podnesak tužitelja od 8. prosinca 2022 te da je predmet Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom poslovni broj Pn-962/15 rješenjem ovoga suda Pn-1067/15-190 od 27. listopada 2022. spojen na ovaj spis te se kao jedinstven vodi postupak radi isplate 1. do 3. tužiteljima na ime naknade nematerijalne štete, a četvrtotužitelju radi isplate rente na ime tuđe pomoći i njege, sve za isti štetni događaj.

    117. Sukladno tome vještak je dostavio dopunu nalaza i mišljenja od 14. ožujka 2023. (list 1553.-1559.) po kojemu je sudski vještak uzeo u obzir sve parametre bitne za odlučivanje o pokrivenosti šteta limitom osiguranja od 1.400.000,00 kn. 118.1. Stoga uzimajući nalaz i mišljenje od 29. studenoga 2022. koji je dopunjen nalazom i mišljenjem od 14. ožujka 2023. kojim je konačno odgovoreno na sva postavljena pitanja iz navedenih nalaza i mišljenja proizlazi da je vještak uzeo u obzir nesporno plaćeni iznos od 145.540,00 kn, pravomoćno dosuđeni iznos nematerijalne naknade štete u predmetu Pn-187/15 u iznosu od 580.550,00 kn, pravomoćno dosuđenu rentu u predmetu Pn-187/15 (za taj iznos relevantna je dopuna nalaza i mišljenja od 14. ožujka 2023.), zahtjev za isplatu rente na ime tuđe pomoći i njege, te zahtjevi tužitelja za isplatu nematerijalne štete koji po orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske na dan štetnog događaja iznose 220.000,00 kn za prvotužiteljicu te po 150.000,00 kn za drugotužitelja i trećetužiteljicu.

    118.2. Po tom nalazu vještak je pod točkom 1. nalaza od 29. studenoga 2022., koja je u bitnome dopunjena dopunskim nalazom od 14. ožujka 2023. kapitalizirao rentu na ime izgubljene zarade uzimajući u obzir pravomoćna utvrđenja iz presude Pn- 187/15 tako što je razdoblje od kolovoza 2015. do veljače 2017. kapitalizirao iznosom od 1.975,33 kn, razdoblje ožujka 2017. u iznosu od 1.228,51 kn te razdoblje od travnja 2017. pa doživotno je kapitaliziran iznos od 623,48 kn, čime je dobio konačne kapitalizirane iznose za pojedina razdoblja (s obzirom na različite visine rente u tim pojedinim razdobljima), koji su potom primjenom indeksa porasta cijena na malo svedeni na dan nastanka štetnog događaja i koji u dopunjenoj tablici (list 1559.) iznose 13.442,48 kn, 183.169,79 kn, 27.227,59 kn, 1.228,51 kn i 63.206,82 kn. 118.3. Nadalje, vještak je potom točkom 2. nalaza od 29. studenoga 2022. izračunao kapitalizirani iznos zahtjeva za tuđu pomoć i njegu uzimajući u obzir njegovu potrebu za tom njegom od dva sata dnevno, što daje mjesečnu potrebu od 60,83 sata odnosno godišnju od 10.130,46 sati koja po prosječnoj cijeni NKV radnika za mjesto prebivališta oštećenika iznosi 16,45 kn po satu, odnosno kapitalizirani ukupni iznos za tuđu pomoć i njegu prema cijenama u vrijeme nastanka štetnog događaja iznosi 166.646,07 kn, također naveden u dopunjenoj tablici na listu 1559.

    118.4. Zbrojivši sve iznose, kako je navedeno u tablici vještak konačno dolazi do zaključka da sve štete iz predmetnog događaja, iskazana prema cijenama i kriterijima na dan štetnog događaja iznose 1.700.921,26 kn, pa uzimajući u obzir limit od 1.400.000,00 kn dolazimo do pokrivenosti osiguranom svotom u omjeru od 82,3083%. Množeći navedene iznose zahtjeva za naknadu štete 1. do 3. tužitelja proizlazi da prvotužiteljici pripada 271.617,51 kn (što se dobije množenjem iznosa zahtjeva od 330.000,00 kn s pokrivenošću od 82,3083%) i 2. i 3. tužiteljima 185.193,76 kn (što se dobije množenjem iznosa zahtjeva od 225.000,00 kn s pokrivenošću od 82,3083%).

    119. Tužitelji prigovaraju na nalaz i mišljenje podneskom od 18. travnja 2023. (list 1594.-1597.) u bitnome navodeći da vještak nije isplaćeni iznos od 145.540,00 kn i dosuđeni iznos od 580.550,00 kn na ime nematerijalne štete sveo na cijene važeće na dan štetnog događaja, zatim da četvrtotužitelj ne prima tri rente s osnove izgubljene zarade već jednu rentu pa da nije bilo osnove da vještak tri puta primjernom metode revalorizacije vrši kapitalizaciju te rente.

    120. Tuženik prigovara na nalaz i mišljenje vještaka podneskom od 3. svibnja 2023. (list 1607.-1608.) u bitnome navodeći da vještak nije uzeo u obzir iznos od 236.429,93 kn koji se odnosi na dospjeli iznos naknade štete zbog izgubljene zarade. 121.1. Vještak se na prigovore stranaka očitovao pisanim putem u podnesku od 17. studenoga 2023. (list 1626. -1627.).

    121.2. U odnosu na prigovore tužitelja u bitnome navodi da je iznose šteta u iznosima od 145.540,00 kn i 580.550,00 kn uzeo sukladno nalogu suda, da nije sporno da četvrtotužitelj prima jednu rentu na ime izgubljene zarade, ali su izračuni u drugom dodatnom nalazu i mišljenju sačinjeni na temelju nesporne činjenice o pravomoćno presuđenim iznosima i razdobljima te rente, pa su u tom smislu sačinjena tri kapitalizirana iznosa (za svako od tri razdoblja), te su isti svedeni na cijene na dan štetnog događaja. Razlika u odnosu na ranije izračune (na koje tužitelji ukazuju) proizlazi iz činjenice da su u međuvremenu pravomoćno utvrđena razdoblja i visine te rente, i u skladu s time je sačinjen izračun u drugom dodatnom nalazu i mišljenju. 121.3. Na prigovore tuženika očitovao se navodeći da se štete koje imaju karakter renti u limit obveze osiguratelja uračunavaju na način da se uzme kapitalizirani iznos renti, prema očekivanom razdoblju isplate, prema cijenama na dan štetnog događaja. Dakle, ne može se s jedne strane uzeti kapitalizirani iznos rente koji pokriva neko razdoblje, a onda s druge strane još i nominalni iznosi te iste rente koji su bili isplaćeni za to isto razdoblje. Osim toga, prijedlog tuženika u sebi sadrži još jednu temeljnu pravnu i obračunsku nelogičnost, jer kad bi se uzimali stvarno isplaćeni mjesečni iznosi neke rente, tada bi izračun pokrivenosti takve rente osiguranom svotom (ceteris paribus) iz mjeseca u mjesec davao drugačiji rezultat, što je očiti nonsens.

    122. Po prigovorima stranaka vještak je saslušan na ročištu 4. srpnja 2024. (list 1665.-1666.) te u svom iskazu navodi da u odnosu na tuženikov prigovor koji se odnosi na iznos od 236.429,93 kn koji smatra da bi se u obzir trebao uzeti navedeni iznos kao materijalna novčana šteta i kao takav uzeti u nominalnom isplaćenom iznosu navodi da se taj iznos odnosi na dio renti po osnovi izgubljene zarade, a takve štete koje imaju karakter renti u skladu sa sudskom praksom i pravilima struke se uračunavaju u limit obveze osiguratelja tako da se izračunava kapitalizirani iznos renti, prema očekivanom razdoblju isplate i prema cijenama na dan štetnog događaja. U tom smislu, ne može se s jedne strane uzimati kapitalizirani iznos rente koji pokriva jedno razdoblje, a onda s druge strane taj nominalni iznos rente koji je za to isto razdoblje bio isplaćen. Dodatno ističe da navedena metodologija koju je primijenio u ovom kao i u više desetaka izračuna u analognim sudskim postupcima odnosno u predmetima u kojima se ispituje pokrivenost šteta svotom osiguranja je metodologija koja omogućava sve štete svesti na dan štetnog događaja odnosno konkretno sve štete po osnovi renti svesti na cijene i iznose važeće u vrijeme nastanka štetnog događaja. U odnosu na navode tužitelja na primjedbe na pisani nalaz i mišljenje navodi da se na njih očitovao u trećem dopunskom nalazu i mišljenju od 17. studenoga 2023. i kod tog očitovanja u cijelosti ostaje. Na upit tužitelja ako bi se novčana renta na ime izgubljene zarade kapitalizirala prema iznosu izgubljene zarade na dan štetnog događaja odnosno za lipanj 2005. u iznosu od 583,70 kn bi li tada cjelokupna šteta bila pokrivena osiguranom svotom ili bi omjer pokrivenosti bio drugačiji odgovara da kad bi se taj iznos supstituirao umjesto svih iznosa koje je iskazao po osnovi izgubljene zarade (III. tabele 1b drugog dopunskog nalaza i mišljenja od 14. ožujka 2023.), a koji iznosi ukupno 288.275,19 kn proizlazi da bi ukupan iznos šteta prema kriterijima važećim na dan nastanka štetnog događaja u tom slučaju bio manji za 180.345,93 kn i iznosio bi 1.520.575,33 kn što za sobom povlači veću pokrivenost svih šteta osiguranom svotom važećom na dan nastanka štetnog događaja i taj omjer bi tada iznosio 92,0704%. Na upit tuženika imajući u vidu da je tužitelj podneskom od 10. siječnja 2024. preinačio tužbu i postavio viši zahtjev u odnosu na tuđu pomoć i njegu ima li to utjecaja na izračun pokrivenosti limita osiguranja odgovara da nema, upravo zato što se u dijelu renti (a pitanje se odnosi na mjesečne iznose naknada tuđe pomoći i njege) u izračun uključuju kapitalizirani iznosi prema cijenama na dan štetnog događaja i prema vjerojatnom razdoblju isplata rente. Dakle stvarni nominalni iznosi koji će možda biti isplaćeni po toj osnovi ne ulaze u izračun i ne mijenjaju isti. Na daljnje pitanje ostaje li kod utvrđenja i izračuna iz nalaza i mišljenja od 4. srpnja 2022., navodi da ostaje kod svih pisanih i usmenih očitovanja pa tako i kod nalaza i mišljenja od 4. srpnja 2022., pri čemu ističe da razlike u stupnju pokrivenosti proizlaze iz razlika u ulaznim parametrima izračuna. 123. Navedenim usmenim saslušanjem vještak je u bitnome ponovio sve što je kao odgovor iznio u pisanom očitovanju na primjedbe te u cijelosti ostao kod pisanih nalaza i mišljenja koja je dao. Vještak je nalaz i mišljenje od 29. studenoga 2023. dopunjen nalazom od 14. ožujka 2023. dao u skladu s nalogom suda, pisano i usmeno u cijelosti otklonio prigovore stranaka te ga stoga u sud u cijelosti prihvaća. Zbog toga je i raspravnim rješenjem na ročištu 4. srpnja 2024. odbijen dokazni prijedlog obiju stranaka za provođenjem novog financijskog aktuarskog vještačenja u ovoj pravnoj stvari.

    124. Sud ponavlja da u odnosu na prigovore tužitelja da vještak nije trebao uzeti u obzir iznose od 145.540,00 kn i 580.550,00 kn se radi o iznosima koji su nesporno plaćeni odnosno pravomoćno presuđeni te se kao takvi u nominalnim iznosima uzimaju u obzir izračuna pokrivenosti limita osiguranja. S druge strane, iako je i iznos od 236.429,93 kn također pravomoćno presuđen, on je zapravo dio iznosa rente na ime izgubljene zarade te ga se pri izračunu limita ne može uzeti u takvom nominalnom iznosu, bez obzira što je on u presudi Pn-187/15 izražen u nominalnom iznosu, već se cjelokupna renta kapitalizira i svodi na iznose važeće na dan štetnog događaja. Iznose zahtjeva postavljane u ovoj pravnoj stvari koji nisu renta na ime tuđu pomoć i njege koja ja kapitalizirana i svedena na cijene na dan štetnog događaja, sud je sveo na dan štetnog događaja time to je te iznose cijenio sukladno orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su vrijedili na dan štetnog događaja, a po njima prvotužiteljici pripada 220.000,00 kn, a 2. i 3. tužiteljima po 150.000,00 kn koje iznose je i vještak uzeo u obzir u svojim izračunima.

    125. Slijedom svega navedenoga sud zaključuje da je djelomično osnovan tuženikov prigovor prekoračenja limita odgovornosti i da su štete, a s obzirom na konačan izračun vještaka, u ovoj pravnoj stvari pokrivene u omjeru od 82,3083% što u konačnici znači da se svi osnovani iznosi štete koji bi se strankama dosudili namiruju razmjerno u iznosu od 82,3083%.

    126.1. Slijedom toga kad je pokrivenost šteta utvrđena u omjeru od 82,3083% te da je kako je prethodno navedeno u točki 77.2 obrazloženja u konačnici prvotužiteljici utvrđena visina štete u iznosu od 43.798,53 eura (330.000,00 kn), a drugotužitelju i trećetužiteljici pripada u iznosu od po 29.862,63 eura (225.000,00 kn) svakome, to je tužbeni zahtjev uzimajući u obzir omjer pokrivenosti štete osnovan prvotužiteljici za iznos od 36.049,83 eura i 2. i 3. tužiteljima za iznos od 23.981,93 eura dok je slijedom tog neosnovan za prvotužiteljicu za iznos od 7.748,70 eura, a za 2. i 3. tužitelje za iznos od 5.880,70 eura.

    126.2. Četvrtotužiteljev zahtjev je konačno postavljen na plaćanje rente za tuđu pomoć i njegu koji u nominalnom iznosu do 31. prosinca 2023. iznosi 38.298,77 eura pa uzimajući u obzir omjer pokrivenosti štetom on iznosi 31.523,07 eura dok je zahtjev u tom dijelu neosnovan za iznos 6.775,70 eura; zahtjev za isplatu rente s osnove tuđe pomoći i njege od 1. siječnja 2024. u zatraženom iznosu od 269,99 eura mjesečno stoga je osnovan za iznos od 221,98 eura dok je neosnovan za iznos od 47,71 eura mjesečno.

    127. Slijedom svega navedenoga tužiteljima je valjalo dosuditi navedene iznose sa zakonskim zateznim kamatama po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22) od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, a budući da se radi o iznosima nematerijalne štete (1. do 3. tužitelji) i iznosu materijalne štete na tuđu pomoć i njegu koja nije plaćena već su je četvrtotužitelju pružali ukućani, pa zatezne kamate mogu teći tek od momenta kada visina štete na pravno obvezujući način bude izražena u novcu, odnosno od trenutka presuđenja, slijedom čega je presuđeno kao u točkama I. do X. izreke.

    128. Tužitelji su sa dijelom tužbenog zahtjeva kojim potražuju zakonske zatezne kamate na dosuđene iznose glavnice od 1. rujna 2008. do 25. studenoga 2024. (1. do 3. tužitelji) odnosno 8. kolovoza 2005. do 25. studenoga 2024. (4. tužitelj) odbijeni kao neosnovanim.

    129. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a kojom odredbom je propisano ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

    130. Dakle, radi ocjene uspjeha u sporu u konkretnom slučaju je bitan konačno postavljeni zahtjev, a to je zahtjev postavljen podneskom od 10. siječnja 2024. kojim tužitelji 1. do 3. potražuju ukupan iznos od 103.523,79 eura, dok 4. tužitelj potražuje isplatu mjesečnog iznosa rente od 269,69 eura slijedom čega se njegova vrijednost predmeta spora računa sukladno odredbi iz čl. 36. ZPP-a odnosno petogodišnjem zbroju mjesečnih iznosa rente odnosno 16.181,40 eura, pa vrijednost predmeta spora zahtjeva svih tužitelja zbrojeni iznose 119.705,19 eura. Tuženik je u konkretnom slučaju osporavao i osnovu i visinu, i tužiteljima je konačnici utvrđena visina štete u punom iznosu postavljenih zahtjeva kako su ih postavili, ali s obzirom na osnovani prigovor prekoračenja limita u konačnici je svim tužiteljima razmjerno smanjen uspjeh u sporu u tom omjeru, odnosno tužitelji su uspjeli u sporu s 82%, a tuženik shodno tome s 18%. Kad se od uspjeha tužitelja (82%) oduzme uspjeh tuženika (18%) to je tuženik dužan tužiteljima naknaditi trošak u omjeru od 64%.

    131. Tužiteljima su troškovi određeni prema vrijednosti predmeta spora pojedinog predmeta prije njegova spajanja, odnosno za predmet Pn-962/15 uzima se vrijednost predmeta spora za 4. tužitelja, a za predmet Pn-1067/15 za 1. do 3. tužitelje do spajanja, a nakon spajanja se za odmjeravanja troška uzima zajednička vrijednost predmeta spora sukladno postavljenim zahtjevima, imajući u vidu da je vrijednost predmeta za tužitelje 1. do 3. od podnošenja tužbe pa do podneska od 21. prosinca 2020. iznosila 69.015,86 eura, a nakon tog podneska 103.523,79 eura, dok je vrijednost predmeta spora za 4. tužitelja (petogodišnji zbroj rente sukladno čl. 36. ZPP- a) iznosila 31.853,47 eura od tužbe, 10.033,84 eura od 21. lipnja 2011. pa do 25. ožujka 2013., od toga dana 9.820,27 eura sve do 23. prosinca 2014., te od toga dana 9.935,82 eura sve do podneska od 10. siječnja 2024. kad postavlja konačan zahtjev s vrijednosti predmeta spora od 16.181,40 eura.

    132. Imajući u vidu te vrijednosti predmeta spora i sukladno postavljenom troškovniku (list 1669.-1672.), sukladno odredbi iz čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a i čl. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: OT) tužiteljima pripada naknada: za sastav tužbe od 1. rujna 2008. po Tbr. 7. t. 1. OT-a u iznosu od 1040,00 eura, za podneske 13. listopada 2010., 29. listopada 2010., 7. rujna 2011. i 7. studenoga 2011. sukladno Tbr 8. t. 1. OT-a u iznosu od po 1.040,00 eura, ukupno 5.200,00 eura.

    133. Sukladno Tbr 8. t. 1. OT-a uz odgovor na navode iz odgovora na tužbu stranka po tom Tbr.-u ima pravo na naknadu maksimalno na četiri podneska tako da je trošak svih ostalih obrazloženih podnesaka koje je sud ocijenio opravdanim dosuđen u iznosu od 200,00 eura sukladno Tbr. 8. t. 3. OT-a, a to su podnesci od 24. siječnja 2012., 9. ožujka 2012., 3. srpnja 2012., 17. prosinca 2012., 1. lipnja 2015., 17. prosinca 2015., 21. prosinca 2015., 8. siječnja 2016., 15. svibnja 2017., 27. listopada 2017., 15. prosinca 2017., 9. studenoga 2018., 17. prosinca 2018., 19. prosinca 2018., 24. travnja 2019., 21. prosinca 2020., 23. ožujka 2021., 10. ožujka 2022., 26. srpnja 2022., 12. listopada 2022., 8. prosinca 2022., 28. veljače 2023., 18. travnja 2023., 10. svibnja 2023., 13. lipnja 2023., 5. prosinca 2023., 10. siječnja 2024., 24. travnja 2024., ukupno 5.600,00 eura.

    134. Tužitelji imaju pravo na troškove za podnesaka od 19. travnja 2011., 19. prosinca 2011., 1. rujna 2021. i 14. studenoga 2022. u iznosu 50,00 eura sukladno Tbr. 8. t. 4. OT-a jer ti podnesci ne spadaju niti u podneske niti iz Tbr 8. t. 1. niti iz Tbr 8. t. 3. OT-a, ukupno 200,00 eura.

    135. Tužitelji imaju pravo na troškove ročišta 30. listopada 2008., 2. lipnja 2010., 22. studenoga 2010., 15. veljače 2011., 16. ožujka 2011., 19. travnja 2011., 19. rujna 2011., 12. prosinca 2011., 27. siječnja 2012., 16. travnja 2012., 30. svibnja 2012., 23. siječnja 2013., 6. ožujka 2013., 23. prosinca 2015., 17. svibnja 2017., 7. rujna 2017., 5. srpnja 2018., 20. ožujka 2019., po Tbr 9. t. 1. OT-a u iznosu od 1.040,00 eura, dok za ročišta od 14. rujna 2022., 20. listopada 2022., u iznosu od 1.560,00 eura (sukladno povećanom VPS-u na 103.523,79 eura), odnosno za ročište od 4. srpnja 2024. u iznosu od 1.804,00 eura (sukladno povećanom VPS-u na 119.705,19 eura zbog spajanja spisa Pn-962/15), ukupno 23.644,00 eura. Za ročište 19. listopada 2009. u iznosu od 502,00 eura sukladno Tbr 9. t. 2. OT-a (na tom ročištu se raspravljalo samo o procesnim pitanjima odnosno nije se raspravljalo o glavnoj stvari) te za ročište 8. prosinca 2022. u iznosu od 100,00 eura sukladno Tbr. 9. t. 5. OT-a jer je odgođeno prije početka raspravljanja, odnosno za ročišta ukupno 24.246,00 eura. 136. Tužitelji u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a nemaju pravo na trošak podnesaka od 5. studenoga 2008. (kojim dostavlja potvrdu o imovnom stanju), 18. lipnja 2010. (dostavlja dokaz o uplati predujma), 12. studenoga 2010. (podnesak tog datuma ne nalazi se u spisu), 21. prosinca 2010. (dostavlja dokaz o uplati predujma), 16. ožujka 2011. (dostavlja dokaz o uplati predujma), 18. svibnja 2011. (dostavlja dokaz o uplati predujma), od 22. srpnja 2011. i 16. kolovoza 2011. (traži povrat neutrošenog predujma), od 14. studenoga 2011. (dostavlja dokaz o uplati predujma), od 28. prosinca 2011. (dostavlja broj računa za povrat predujma), od 14. lipnja 2012. (dostavlja dokaz o uplati predujma), 2. studenoga 2011. (požurnica), 21. ožujka 2016. (ponavlja navode iz podneska od 8. siječnja 2016.), 18. svibnja 2016. (ponavlja do tada već iznesene navode), 11. svibnja 2016. (požurnica), 3. listopada 2016. (požurnica), 18. siječnja 2017. (požurnica), 22. ožujka 2017. (požurnica), 25. siječnja 2018. (obavijest o promjeni punomoćnika), 7. siječnja 2019. (dostavlja otprije dostavljene podatke), 15. i 28. srpnja 2021. (obavijest o promjeni punomoćnika), 3. travnja 2023. (dostavlja podatak o uplati predujma), 9. siječnja 2024. (dostavlja podatak o uplati predujma)

    137. Tužitelj nema pravo na trošak ročišta 13. svibnja 2016. jer tog dana u ovom predmetu nije održano ročište, nema pravo na trošak ročišta za objavu budući da na to ročište nije pristupio, kao niti na troškove putovanja koji nisu ničime dokazani niti dokumentirani.

    138. Dakle, ukupan osnovani trošak zastupanja po odvjetniku tužiteljima iznosi ukupno 35.246,00 eura što uvećano za PDV ukupno iznosi 44.057,50 eura. 139. Budući da je sukladno razmjernom uspjehu u sporu tuženik dužan tužiteljima nadoknaditi 64% troškova, kako je obrazloženo u točki 130., to je ukupan trošak tužitelja za zastupanje valjalo priznati u iznosu od 28.196,80 eura. 140. S druge strane, tužitelji imaju pravo u cijelosti na troškove provedenih vještačenja u ovoj pravnoj stvari bez obzira na uspjeh u sporu, a to su plaćeni troškovi prometnog vještačenja 383,18 eura (list 43.), trošak pristupa vještaka na ročište 66,36 eura (list 90.), trošak pristupa vještaka na ročište 66,36 eura (list 103.), trošak medicinskog vještačenja 729,98 eura (list 167.), trošak pristupa vještaka na ročište 331,81 eura (list 199.), trošak prometnog vještačenja i izlazaka sudske komisije 249,58 eura (list 263.), sve umanjeno za 146,00 eura (povrat izvršen 19. srpnja 2012. – list 275.), te umanjeno za ukupno neutrošeni iznos predujmova sukladno kartici predmeta (iza lista 294. spisa) od 79,64 eura koji se ima vratiti tužiteljima. Nadalje, tužitelji imaju pravo na trošak financijsko-aktuarskog vještačenja u iznosu od 238,90 eura, trošak dopunskog financijsko-aktuarskog vještačenja u iznosu od 119,45 eura, i trošak financijskog vještačenja 265,45 eura pa ukupan trošak za provedena vještačenja u ovom predmetu iznosi 2.225,43 eura.

    141.Stoga je ukupan osnovani trošak tužitelja u ovoj pravnoj stvari iznosi 30.422,23 eura dok je zahtjev za naknadu troškova odbijen za iznos od 120.213,08 eura do ukupno zatraženih 150.635,31 eura.

    142. Slijedom navedenoga o troškovima postupka odlučeno je kao u točkama XI. i XII. izreke.

    U Zagrebu 26. studenoga 2024.

    Sudac

    Petar Matić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana obavljene dostave ove presude (čl. 335. st. 6., 7., 8., 9., 10. i 11. ZPP- a). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - pun. tužitelja

    - pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.
    Prijavite se Besplatno se registrirajte