Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2005/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Andrine Raspor Flis, predsjednika vijeća, Željke Rožić Kaleb člana vijeća i suca izvjestitelja te Ane Gradišek člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Damir Varga, odvjetnik u Vinkovcima, protiv tuženika Privredna banka Zagreb d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 02535697732, kojeg zastupa punomoćnica Katarina Prelec, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Leko i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj P-608/2019-36 od 3. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 26. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika Privredna banka Zagreb d.d. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, poslovni broj P-608/2019-36 od 3. ožujka 2023. u pobijanom dijelu pod točkom I, II, III i IV izreke.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:
"I. Utvrđuju se ništetnom odredbe Ugovora o kreditu, broj ugovora: [broj kredita], od 2. svibnja 2016., sklopljenog između tužitelja BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita, i tuženika Privredna banka Zagreb d.d., [adresa], OIB: 02535697732, kao kreditora, potvrđen 4. svibnja 2006. po javnom bilježniku Želimiru Miriću iz Vinkovaca, pod brojem: OU-335/06, u dijelu u kojem u čl. 1. glasi: "u kunama koji odgovara protuvrijednosti …CHF po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan korištenja kredita; u čl. 4. glasi: …kunama po godišnjoj stopi koja je promjenjiva sukladno odluci Bank … visinu kamatne stope Banka može promijeniti, i sukladno broju grupa proizvoda te urednosti poslovanja Korisnika Kredita … kamata se obračunava u CHF … kamata iz prethodnog stavka obračunava se u CHF, a naplaćuje se u kunama po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate.; u čl. 6. glasi: Kamata iz prethodnog stavka obračunava se u CHF, a naplaćuje u kunama po srednjem tečaju CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kamate.; u čl. 7. … plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja …. U slučaju promjene kamatne stope iz toč. 4. ovoga Ugovora, Korisnik kredita pristaje da Banka povisi … iznos anuiteta, te se obvezuje plaćati tako izmijenjene anuitete. O izmijenjenom iznosu anuiteta … ili na adresu koju je Korisnik kredita pisano dostavio Banci. Ova obavijest sastavni je dio ovog Ugovora; u čl. 12.8. glasi: Potpisom ovog ugovora ugovorne strane izjavljuju … te da prihvaćaju sve njihove izmjene i dopune o čemu će ih Banka izvijestiti pismenim putem svojih distribucijskih kanala; u čl.12.9. glasi: Potpisom ovog Ugovora Korisnik kredita … izjavljuje da su upoznati s mogućim promjenama iznosa anuiteta u kunama nastalog uslijed promjene tečaja CHF, te potvrđuju da ih je Banka informirala o posljedicama i svim eventualnim rizicima promjene tečaja CHF. "te stoga odredbe navedenih članaka u tome dijelu među ugovornim strankama ne proizvode nikakve pravne učinke."
II. Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d. [adresa], OIB: 02535697732, da tužitelju BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime povrata pretplaćenih iznosa otplate kredita zbog ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi isplati iznos od 1.165,39 eura¹ (slovima: tisuću sto šezdeset pet eura i trideset devet centi)/8.780,63 kn (slovima: osam tisuća sedam stotina osamdeset kuna i šezdeset tri lipe) sa zakonskim zateznom kamatama koje teku na iznos od:
- 8,92 eura¹/67,22 kn počevši od 31. kolovoza 2007.,
- 8,77 eura¹/66,05 kn počevši od 30. rujna 2007.,
- 8,76 eura¹/65,97 kn počevši od 31. listopada 2007.,
- 8,88 eura¹/66,89 kn počevši od 30. studenoga 2007.,
- 8,81 eura¹/66,41 kn počevši od 31. prosinca 2007.,
- 8,97 eura¹/67,59 kn počevši od 31. siječnja 2008.,
- 16,01 eura¹/120,60 kn počevši od 29. veljače 2008.,
- 16,29 eura¹/122,70 kn počevši od 31. ožujka 2008.,
- 15,83 eura¹/119,30 kn počevši od 30. travnja 2008.,
- 15,73 eura¹/118,50 kn počevši od 31. svibnja 2008.,
- 15,87 eura¹/119,60 kn počevši od 30. lipnja 2008.,
- 15,58 eura¹/117,40 kn počevši od 31. srpnja 2008.,
- 15,59 eura¹/117,50 kn počevši od 31. kolovoza 2008.,
- 15,78 eura¹/118,90 kn počevši od 30. rujna 2008.,
- 17,24 eura¹/129,90 kn počevši od 31. listopada 2008.,
- 16,25 eura¹/122,40 kn počevši od 30. studenoga 2008.,
- 17,31 eura¹/130,40 kn počevši od 31. prosinca 2008.,
- 17,47 eura¹/131,60 kn počevši od 31. siječnja 2009.,
- 17,53 eura¹/132,10 kn počevši od 28. veljače 2009.,
- 17,31 eura¹/130,40 kn počevši od 31. ožujka 2009.,
- 17,35 eura¹/130,70 kn počevši od 30. travnja 2009.,
- 17,05 eura¹/128,50 kn počevši od 31. svibnja 2009.,
- 16,82 eura¹/126,70 kn počevši od 30. lipnja 2009.,
- 16,87 eura¹/127,10 kn počevši od 31. srpnja 2009.,
- 17,02 eura¹/128,20 kn počevši od 31. kolovoza 2009.,
- 16,99 eura¹/128,00 kn počevši od 30. rujna 2009.,
- 16,86 eura¹/127,00 kn počevši od 31. listopada 2009.,
- 17,11 eura¹/128,90 kn počevši od 30. studenoga 2009.,
- 17,29 eura¹/130,30 kn počevši od 31. prosinca 2009.,
- 18,54 eura¹/139,70 kn počevši od 31. siječnja 2010.,
- 18,45 eura¹/139,00 kn počevši od 28. veljače 2010.,
- 18,86 eura¹/142,10 kn počevši od 31. ožujka 2010.,
- 18,77 eura¹/141,40 kn počevši od 30. travnja 2010.,
- 18,95 eura¹/142,80 kn počevši od 31. svibnja 2010.,
- 20,17 eura¹/152,00 kn počevši od 30. lipnja 2010.,
- 19,92 eura¹/150,10 kn počevši od 31. srpnja 2010.,
- 20,63 eura¹/155,40 kn počevši od 31. kolovoza 2010.,
- 20,40 eura¹/153,70 kn počevši od 30. rujna 2010.,
- 19,92 eura¹/150,10 kn počevši od 31. listopada 2010.,
- 17,29 eura¹/130,30 kn počevši od 30. studenoga 2010.,
- 18,26 eura¹/137,60 kn počevši od 31. prosinca 2010.,
- 17,60 eura¹/132,60 kn počevši od 31. siječnja 2011.,
- 17,84 eura¹/134,40 kn počevši od 28. veljače 2011.,
- 17,52 eura¹/132,00 kn počevši od 31. ožujka 2011.,
- 17,56 eura¹/132,30 kn počevši od 30. travnja 2011.,
- 16,18 eura¹/121,90 kn počevši od 31. svibnja 2011.,
- 16,26 eura¹/122,50 kn počevši od 30. lipnja 2011.,
- 16,10 eura¹/121,30 kn počevši od 31. srpnja 2011.,
- 12,99 eura¹/97,85 kn počevši od 31. kolovoza 2011.,
- 12,59 eura¹/94,88 kn počevši od 30. rujna 2011.,
- 12,54 eura¹/94,51 kn počevši od 31. listopada 2011.,
- 12,51 eura¹/94,25 kn počevši od 30. studenoga 2011.,
- 12,68 eura¹/95,55 kn počevši od 31. prosinca 2011.,
- 12,86 eura¹/96,92 kn počevši od 31. siječnja 2012.,
- 12,88 eura¹/97,03 kn počevši od 29. veljače 2012.,
- 12,76 eura¹/96,11 kn počevši ad 31. ožujka 2012.,
- 12,82 eura¹/96,56 kn počevši od 30. travnja 2012.,
- 12,87 eura¹/96,99 kn počevši od 31. svibnja 2012.,
- 12,78 eura¹/96,31 kn počevši od 30. lipnja 2012.,
- 12,81 eura¹/96,54 kn počevši od 31. srpnja 2012.,
- 12,76 eura¹/96,15 kn počevši od 31. kolovoza 2012.,
- 12,63 eura¹/95,18 kn počevši od 30. rujna 2012.,
- 12,77 eura¹/96,21 kn počevši od 31. listopada 2012.,
- 12,84 eura¹/96,78 kn počevši od 30. studenoga 2012.,
- 12,82 eura¹/96,58 kn počevši od 31. prosinca 2012.,
- 13,48 eura¹/101,60 kn počevši od 31. siječnja 2013.,
- 13,75 eura¹/103,60 kn počevši od 28. veljače 2013.,
- 13,76 eura¹/103,70 kn počevši od 31. ožujka 2013.,
- 13,66 eura¹/102,90 kn počevši od 30. travnja 2013.,
- 13,35 eura¹/100,60 kn počevši od 31. svibnja 2013.,
- 13,34 eura¹/100,50 kn počevši od 30. lipnja 2013.,
- 13,41 eura¹/101,00 kn počevši od 31. srpnja 2013.,
- 13,52 eura¹/101,90 kn počevši od 31. kolovoza 2013.,
- 13,71 eura¹/103,30 kn počevši od 30. rujna 2013.,
- 13,62 eura¹/102,60 kn počevši od 31. listopada 2013.,
- 13,67 eura¹/103,00 kn počevši od 30. studenoga 2013., i
- 13,74 eura¹/103,50 kn počevši od 31. prosinca 2013.,
i to do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d. [adresa], OIB: 02535697732, da tužitelju BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime povrata pretplaćenih iznosa otplate kredita zbog ništetne odredbe o valutnoj klauzuli isplati iznos od 2.254,94 eura¹ (slovima: dvije tisuće dvije stotine pedeset četiri eura i devedeset četiri centa)/16.989,85 kn (slovima: šesnaest tisuća devet stotina osamdeset devet kuna i osamdeset pet lipa) sa zakonskim zateznom kamatama koje teku na iznos od:
- 4,30 eura¹/32,40 kn počevši od 30. travnja 2010.,
- 10,71 eura¹/80,68 kn počevši od 31. svibnja 2010.,
- 18,58 eura¹/139,99 kn počevši od 30. lipnja 2010.,
- 16,90 eura¹/127,32 kn počevši od 31. srpnja 2010.,
- 21,43 eura¹/161,50 kn počevši od 31. kolovoza 2010.,
- 19,98 eura¹/150,51 kn počevši od 30. rujna 2010.,
- 16,89 eura¹/127,23 kn počevši od 31. listopada 2010.,
- 22,86 eura¹/172,24 kn počevši od 30. studenoga 2010.,
- 30,30 eura¹/228,29 kn počevši od 31. prosinca 2010.,
- 25,17 eura¹/189,66 kn počevši od 31. siječnja 2011.,
- 27,03 eura¹/203,67 kn počevši od 28. veljače 2011.,
- 24,53 eura¹/184,84 kn počevši od 31. ožujka 2011.,
- 24,91 eura¹/187,67 kn počevši od 30. travnja 2011.,
- 34,85 eura¹/262,57 kn počevši od 31. svibnja 2011.,
- 35,52 eura¹/267,61 kn počevši od 30. lipnja 2011.,
- 44,10 eura¹/332,24 kn počevši od 31. srpnja 2011.,
- 39,94 eura¹/300,91 kn počevši od 31. kolovoza 2011.,
- 35,35 eura¹/266,36 kn počevši od 30. rujna 2011.,
- 34,78 eura¹/262,05 kn počevši od 31. listopada 2011.,
- 34,37 eura¹/258,97 kn počevši od 30. studenoga 2011.,
- 36,39 eura¹/274,16 kn počevši od 31. prosinca 2011.,
- 38,51 eura¹/290,13 kn počevši od 31. siječnja 2012.,
- 38,67 eura¹/291,33 kn počevši od 29. veljače 2012.,
- 37,25 eura¹/280,63 kn počevši od 31. ožujka 2012.,
- 37,95 eura¹/285,93 kn počevši od 30. travnja 2012.,
- 38,61 eura¹/290,93 kn počevši od 31. svibnja 2012.,
- 37,56 eura¹/282,99 kn počevši od 30. lipnja 2012.,
- 37,91 eura¹/185,66 kn počevši od 31. srpnja 2012.,
- 37,32 eura¹/281,18 kn počevši od 31. kolovoza 2012.,
- 35,81 eura¹/269,81 kn počevši od 30. rujna 2012.,
- 37,40 eura¹/281,82 kn počevši od 31. listopada 2012.,
- 38,28 eura¹/288,44 kn počevši od 30. studenoga 2012.,
- 37,98 eura¹/286,13 kn počevši od 31. prosinca 2012.,
- 34,56 eura¹/260,41 kn počevši od 31. siječnja 2013.,
- 37,47 eura¹/282,32 kn počevši od 28. veljače 2013.,
- 37,61 eura¹/283,38 kn počevši od 31. ožujka 2013.,
- 36,39 eura¹/274,16 kn počevši od 30. travnja 2013.,
- 33,13 eura¹/249,63 kn počevši od 31. svibnja 2013.,
- 33,05 eura¹/248,98 kn počevši od 30. lipnja 2013.,
- 33,75 eura¹/254,27 kn počevši od 31. srpnja 2013.,
- 35,06 eura¹/264,19 kn počevši od 31. kolovoza 2013.,
- 37,08 eura¹/279,36 kn počevši od 30. rujna 2013.,
- 36,04 eura¹/271,54 kn počevši od 31. listopada 2013.,
- 36,64 eura¹/276,04 kn počevši od 30. studenoga 2013.,
- 37,32 eura¹/281,17 kn počevši od 31. prosinca 2013.,
- 36,97 eura¹/278,52 kn počevši od 31. siječnja 2014.,
- 37,85 eura¹/285,16 kn počevši od 28. veljače 2014.,
- 37,58 eura¹/283,15 kn počevši od 31. ožujka 2014.,
- 36,55 eura¹/275,37 kn počevši od 30. travnja 2014.,
- 36,13 eura¹/272,19 kn počevši od 31. svibnja 2014.,
- 36,36 eura¹/273,97 kn počevši od 30. lipnja 2014.,
- 37,57 eura¹/283,10 kn počevši od 31. srpnja 2014.,
- 38,53 eura¹/290,34 kn počevši od 31. kolovoza 2014.,
- 38,32 eura¹/288,75 kn počevši od 30. rujna 2014.,
- 39,25 eura¹/295,74 kn počevši od 31. listopada 2014.,
- 39,90 eura¹/300,64 kn počevši od 30. studenoga 2014.,
- 39,56 eura¹/298,03 kn počevši od 31. prosinca 2014.,
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 31. siječnja 2015.,
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 28. veljače 2015.,
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 31. ožujka 2015.,
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 30. travnja 2015.,
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 31. svibnja 2015.,
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 30. lipnja 2015.,
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 31. srpnja 2015.,
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 31. kolovoza 2015., i
- 40,02 eura¹/301,51 kn počevši od 30. rujna 2015.,
i to do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.
IV. Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d. [adresa], OIB: 02535697732, da tužitelju BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.290,89 eura¹ (slovima: dvije tisuće dvije stotine devedeset eura i osamdeset devet centi)/ 17.260,71 kn (slovima: sedamnaest tisuća dvije stotine šezdeset kuna i sedamdeset jedna lipa) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude tj. od 3. ožujka 2023. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanje kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri poena, sve u roku od 15 dana.
V. Odbija se tužitelj BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa zahtjevom za isplatu preplaćenoga iznosa temeljem ništetne odredbe o valutnoj klauzuli za iznos od 0,02 eura (slovima: dva centa)/0,15 kn (slovima: petnaest lipa)."
2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom I, II, III i IV izreke žali se tuženik zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti a podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8. 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Predmet prijepora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje ništetnim dijelova odredbi Ugovora o kreditu br. 9011233062 kojega su nesporno 2. svibnja 2006. sklopili tužiteljica kao korisnica kredita i tuženik kao kreditor (dalje: Ugovor o kreditu) u dijelovima, kojima je ugovorena otplata kredita u kunama po tečaju odgovarajućem protuvrijednosti CHF po srednjem tečaju za CHF tečajne liste tuženika važeće na dan korištenja kredita te kamatna stopa koja je promjenjiva sukladno odluci tuženika kao i zahtjev za isplatu preplaćenih svota u ispunjenju označenih i točno određenih ugovornih odredbi.
6. Prvostupanjski sud nakon utvrđenja sadržaja Ugovora o kreditu prihvaća dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje ništetnim njegovih točno određenih odredbi primjenom direktnog učinka tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača za čija utvrđenja je sud vezan te ocjenjuje da tuženik nije dokazao kako se na okolnost obavijesti koje su dane tužiteljici prilikom sklapanja ugovora o kreditu pregovaralo pa primjenom pravila o vraćanju stečenog bez osnove i nakon provedbe knjigovodstvenog vještačenja, dosuđuje tužiteljici preplaćene svote u vidu razlike između svota koje je platila na temelju obračuna tuženika prema promjenjivoj kamatnoj stopi i svota koje bi platila po početno ugovorenoj kamatnoj stopi kao i preplaćenog na temelju promjene tečaja CHF tijekom otplate kredita.
7. Sukladno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci br. Rev- 3142/2018 od 19. ožujka 2019., prema odredbi čl. 502.a st. 1. ZPP udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana mogu, kad je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određenih djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povrjeđuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava.
8. Odredbom čl. 502.b ZPP propisan je sadržaj tužbe iz čl. 502.a ZPP, dok je u čl. 502. c ZPP propisan učinak presude donijete po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa i prava. Tom odredbom propisano je da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz čl. 502.a st. 1. ZPP, da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanje tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati. Tako označene odredbe propisuju izravni učinak tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača i obvezuju sudove da se u posebnim postupcima radi ostvarenja prava potrošača za naknadu, mogu pozvati na utvrđenje iz pravomoćne presude kojom je prihvaćen zahtjev postavljen tužbom iz čl. 502.a st. 1. ZPP.
9. U odnosu na primjenu odredbe čl. 502. c. ZPP koja je stupila na snagu danom primitka Republike Hrvatske u Europsku uniju valja reći da i u pogledu pravnih odnosa i sporova proizašlih iz njih, a koji su nastali prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (na koje se neposredno ne primjenjuje pravo Europske unije), postoji obveza hrvatskih sudova da tumače nacionalno pravo u duhu prava Europske unije i njene sveopće pravne stečevine (što uključuje uz ostalo i praksu Suda Europske unije), na što se Republika Hrvatska obvezala sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a koji je u primjeni od 2005.
10. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev 1279/2022-2 od 14. veljače 2023. je u odnosu na postavljeno pitanje: može li se sud, pozivajući se na ništetnost spornih ugovornih odredbi, u postupku pozivati na izravnu primjenu pravnih utvrđenja iz Kolektivnog postupka za zaštitu prava i interesa potrošača i ne provesti u individualnom postupku dokaze predložene po tuženiku zauzeo odgovor, kako je suprotan odredbi čl. 81. st. 4. Zakona o zaštiti potrošača Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ br. 96/03, 46/07 i 79/07 – dalje: ZZP) kao i procesnoj ravnopravnosti stranaka, zaključak suda prema kojem se o odredbi potrošačkog ugovora nije pojedinačno pregovaralo ako se na tu okolnost nije proveo predloženi dokaz saslušanjem svjedoka koji je sudjelovao u sklapanju ugovora o kreditu kojeg je trgovac predložio na okolnost pojedinačnog pregovaranja o navedenoj odredbi.
11. Kako iz, po tuženiku predloženih dokaza a tuženik žalbu ne podnosi zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, nije moglo biti utvrđeno da se o odredbama Ugovora o kreditu sa tužiteljicom pregovaralo niti da je ona mogla utjecati na sadržaj njegovih odredbi, nije ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava jer tuženik nije stavljen u neravnopravan položaj uz povredu načela pravičnosti a na što tuženik upućuje tvrdnjom da sklapanjem Ugovora o kreditu nije dovedena u pitanje prava volja stranaka.
12. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. koja je djelomično potvrđena presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/13-4 od 13. lipnja 2014. a povodom tužbe tužitelja potrošač-Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača radi zaštite kolektivnih interesa potrošača protiv osam banaka je pravomoćno utvrđeno kako su banke u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008., a koja povreda traje i nadalje, povrijedile kolektivne interese i prava potrošača-korisnika kredita tako, što su u potrošačkim ugovorima o kreditima koristili ništetne i nepoštene ugovorne odredbe gdje je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva, u skladu s jednostranom odlukom i drugim internim aktima banke a da prije i u vrijeme zaključenja ugovora banka kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara, koji utječu na odluku banke o promjeni stope ugovorene kamate a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenoj na jednostranom povećanju kamatnih stopa, sve na štetu potrošača.
13. Dijelom Ugovora o kreditu, gdje je određena promjenjiva visina kamatne stope tuženik je, ugovarajući takvu kamatnu stopu postupio suprotno odredbi čl. 59. ZZP koji je važio u vrijeme sklapanja Ugovora o kreditu, s obzirom da se o tim ugovornim odredbama nije pojedinačno pregovaralo, niti su utvrđeni egzaktni parametri i metode izračuna tih parametara koji utječu na odluku tuženika o promjeni ugovorene kamatne stope, što je uzrokovalo potrebu primjene odredbe čl. 81. st. 1. i 2. ZZP i naročito odredbe čl. 82. alineja 10. i 11. ZZP, sa posljedicom predviđenom odredbom čl. 87. st. 1. ZZP koja predviđa da je nepoštena ugovorna odredba ništava.
14. Posljedica takve nepoštene odredbe jest njezina ništetnost budući da kamata mora biti određena odnosno, odrediva u smislu odredbe čl. 269. st. 2. i čl. 272. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 dalje u tekstu: ZOO) a ugovorna odredba gdje se promjena kamatne stope čini zavisnom o odluci banke je jasna i lako uočljiva ali nije razumljiva a jedino je sigurno kako visina kamatne stope ovisi isključivo o odluci banke.
15. Presudom Europskog suda pravde od 30. travnja 2014. je u predmetu broj C- 26/13 odlučeno da članak 4. stavak 2. Direktive 93/13, koji iz testa poštenosti isključuje odredbe koje definiraju glavni predmet ugovora i adekvatnost cijene, pod uvjetom da su izražene jasnim i razumljivim jezikom treba tumačiti na način, da ugovorna odredba potrošaču ne samo mora biti gramatički razumljiva, što znači da su u ugovoru o kreditu tužitelju morali biti na jasan način objašnjeni razlozi i pojedinosti načina promjene kamatne stope kao i odnos s drugim odredbama ugovora o kreditu tako, da on na temelju razumljivih kriterija može predvidjeti njihove ekonomske posljedice.
16. Odredba o promjeni kamatne stope je odlučujuća ugovorna odredba a ona je ovisna isključivo o odluci jednog ugovaratelja i to tuženika, bez istovremeno jasno određenih uvjeta promjenjivosti i referentne stope za koju se veže promjena pa tako ova odredba Ugovora o kreditu, uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužiteljice te dovodi do toga, da vjerovnik jednostrano određuje obvezu dužnika a dužnik svaku promjenu ne može predvidjeti niti provjeriti. Tako se radi o znatnoj neravnoteži u pravima i obvezama između stranaka na štetu tužitelja jer su predmet i cijena bitni sastojci Ugovora a putem označene ugovorne odredbe tuženik je onemogućio utjecaj druge ugovorne strane na visinu kamate što je suprotno odredbi čl. 26. ZOO koja propisuje da je Ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima Ugovora. Uz iznijeto, označeni dio odredbi čl. 2. Ugovora o kreditu suprotan je odredbi čl. 12. ZOO gdje je određeno da su se stranke u zasnivanju obveznih odnosa i u ostvarivanju prava i obveze iz tih odnosa, dužne pridržavati načela savjesnosti i poštenja odnosno, da su sudionici obveznih odnosa dužni međusobno postupati obzirno i uvažavati interese obiju strana, vodeći računa o smislu i svrsi obveznog odnosa a mjerilom ponašanja se procjenjuje ponašanje prosječnog čovjeka ili prosječnog potrošača s jedne strane te urednog i savjesnog gospodarstvenika s druge strane, kada je riječ o profesionalnoj djelatnosti.
17. S obzirom da je kamata cijena a cijena je bitan element Ugovora o kreditu te mora biti određena odnosno, odrediva prema odredbama Ugovora, samim time već odredba ugovora koju koristi tuženik a na temelju koje se cijena određuje prema njegovoj jednostranoj odluci bez unaprijed određenog čvrstog kriterija za promjenu, upućuje na ocjenu kako je označena odredba suprotna načelu savjesnosti i poštenja.
18. Pravnim utvrđenjima iz presude i rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Rev 2221/2018-11 od 3. rujna 2019. kojom je potvrđena presuda Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-6632/2017-10 od 14. lipnja 2018. u dijelu, gdje je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu od 4. srpnja 2013. je utvrđeno, da su banke u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedile kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, sklapanjem ugovora o kreditima, koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe tako, da je u ugovorima o potrošačkom kreditiranju-ugovorima o kreditu ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije sklapanja i u vrijeme sklapanja tih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi sklapanja tih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka čime je postupljeno suprotno odredbama čl. 81. i 82. ZZP.
19. Ništetnost nastaje na temelju zakona i djeluje od trenutka sklapanja pravnog posla (ex tunc) a prema odredbi čl. 323. st. 1. ZOO u slučaju ništetnosti ugovora svaka je ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve što je primila na temelju takvog ugovora dok je odredbom čl. 1111. st. 1. i 2. ZOO propisano kako je, kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda odnosno druge nadležne vlasti ili zakona, stjecatelj je dužan vratiti ga odnosno, naknaditi vrijednost postignute koriste s time da se pod prijelazom imovine razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom.
20. Kako je tuženik sastavio predmetni Ugovor o kreditu i isključivo on predložio prema unaprijed pripremljenom sadržaju taj Ugovor, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tuženik nepošteni stjecatelj te u smislu odredbi čl. 1111. i čl. 1115. ZOO mora vratiti, ne samo ono što je stekao na temelju ništetnih odredbi, već i platiti zateznu kamatu od dana stjecanja.
21. Tuženik također neosnovano osporava tijek zatezne kamate jer odredba čl. 1115. ZOO ne ostavlja nikakve sumnje od kojeg dana nepošteni stjecatelj mora platiti zateznu kamatu budući da određuje kako, kad se vraća ono što je stečeno bez osnove moraju se vratiti plodovi zatezne kamate i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja a inače od dana podnošenja zahtjeva.
22. Objedinjenim pravnim shvaćanjem donijetim na sjednici Građanskog odjela VSRH 31. siječnja 2022. izraženo je Mišljenje o potrebi dodatnog tumačenja i objašnjenja shvaćanja iz revizijske odluke br. Rev-2245/2017-2 od 20. ožujka 2018. i pravnog shvaćanja Građanskog odjela VSRH br. Su-IV-47/2020-2 od 30. siječnja 2020. godine., te ono glasi: „Pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare na temelju čl. 241. ZOO te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe“.
23. Zaključak iz točke 4. ovog Mišljenja nadalje glasi: „Ako je ništetnost ustanovljena, kao u ovom slučaju već u postupku kolektivne zaštite potrošača, tada zastarni rok, sukladno tekstu oba pravna shvaćanja, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od (naknadnog) utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite.“
24. Kako se zaključak iz točke 4. ovog Mišljenja (prema sadržaju točke 5.) odnosi upravo na tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (krediti u CHF odnosno krediti u kunama s valutnom klauzulom u CHF) i stranke (tuženike) iz tog postupka a predmetna tužba je podnijeta 6. lipnja 2019. dok je pravomoćnost sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost u postupku kolektivne zaštite potrošača glede ništetne i nepoštene ugovorne odredbe gdje je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva nastupila 13. lipnja 2014. odnosno, glede valutne klauzule dana 14. lipnja 2018., tužba tužiteljice je podnijeta u roku propisanom odredbom čl. 225. ZOO.
25. Slijedom svega iznijetog je prvostupanjski sud odluku u dijelu pod točkom I izreke donio pravilnom primjenom odredbe čl. 323. st. 1. ZOO kao i odredbe čl. 1111. ZOO pa nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika.
26. Činjenica da je predmetni Ugovor o kreditu isplaćen prije podnošenja predmetne tužbe, nije od značaja s obzirom da tužiteljica kao korisnica kredita nije izgubila pravni interes za utvrđenje pojedinih odredbi Ugovora o kreditu ništetnim s obzirom da ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od trenutka sklapanja pravnog posla s time, da ne može postojati utvrđena ništetnost i nepoštenost pojedinih odredbi potrošačkog ugovora u kolektivnom sporu a da istodobno ne postoji ništetnost i nepoštenost takvih odredbi u pojedinačnom sporu u odnosu na istovrsni ugovor. Zbog toga činjenica da je predmetni Ugovor ispunjen ne isključuje mogućnost utvrđenja ništetnim pojedinih njegovih odredbi jer se ne radi o uzroku ništetnosti koji predstavljao zabranu manjeg značenja u smislu odredbe čl. 326. ZOO, kako s obzirom na obvezujuće učinke odluka u kolektivnom sporu tako i činjenicu da su označene odredbe Ugovora o kreditu koje su predmet prijepora, predstavljale njegove bitne sastojke.
27. Budući da je nalaz i mišljenje knjigovodstvenog vještaka, izrađen sukladno odredbama čl. 258.-261. ZPP, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio visinu tužbenog zahtjeva te je slijedom svega iznijetog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalbu tuženika kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I, II i III izreke.
28. Odluka o parničnom trošku u dijelu pod točkom IV izreke donijeta je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i pravilnom primjenom odredbe članka 155. ZPP a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) te je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđeno rješenje o parničnom trošku tuženika sadržano pod točkom IV izreke pobijanog prvostupanjskog rješenja.
U Zagrebu, 26. studenog 2024.
Predsjednik vijeća:
Andrina Raspor Flis
.