Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4609/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur., kao predsjednice vijeća, te Gabriele Topić Kordej kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Suzane Radaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku, Zoranu Mataiću, odvjetniku iz Slavonskog Broda protiv tuženika JV, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupanog po punomoćnici Jasni Špiranović, odvjetnici iz Slavonskog Broda radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pn- 125/2020-38 od 28. lipnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 26. studenog 2024.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Pn- 125/2020-38 od 28. lipnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
O troškovima žalbenog postupka će se odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je naloženo tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 9.950,00 EUR/74.968,28 kn sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 8.900,00 EUR/67.057,05 kn od 18. lipnja 2020. do isplate, a na iznos od 1.050,00 EUR/7.911,23 kn od 28. lipnja 2023. do isplate, te da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.496,84 eura/18.812,17 kn sa zateznom kamatom koja teče od 28. lipnja 2023. do isplate.
2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) i predlaže presudu preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak žalbenog postupka.
3. Žalba je osnovane.
4. Predmet spora je naknada štete zbog povrede prava osobnosti, a tužbeni zahtjev je utemeljen na činjeničnim tvrdnjama da je tužitelj pretrpio štetu isključivom krivnjom tuženika kada ga je, tijekom verbalnog i fizičko sukoba, teško fizički ozlijedio ubodom šiljastog štapa u trbušnu šupljinu, a zbog čega je tuženik pravomoćnom kaznenom presudom oglašen krivim.
5. Tuženik je tijekom prvostupanjskog postupka osporavao svoju krivnju za nastanak štetnog događaja tvrdeći da je postupao u nužnoj obrani jer je tužitelj njega prvi napao udarcem pivske boce po glavi te je isticao prigovor suodgovornosti tužitelja u omjeru od 50%.
6. I u ovoj fazi žalbenog postupka je sporna odgovornost tuženika.
7. Tijekom postupka te iz sadržaja spisa proizlazi
- da je tužitelj tuženika napao na način da ga je udario pivskom bocom po glavi, nakon čega je tuženik tužitelja ubo štapom u predjelu trbuha čime ga je teško fizički ozlijedio
- da je tuženik pravomoćnom sudskom presudom donesenom u kaznenom postupku oglašen krivim da je u namjeri nanio tešku tjelesnu ozljedu tužitelju tijekom verbalnog i fizičkog sukoba s njime , kada ga je ubo u predjelu trbuha štapom
- da je tužitelj pravomoćnom sudskom presudom donesenom u kaznenom postupku oglašen krivim za nanošenje teške tjelesne ozlijede tuženika u pokušaju kada ga je udario u glavu pivskom bocom.
8. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev zaključujući da je nakon što je tužitelj zadao tuženiku udarac pivskom bocom po glavi da se tuženik mogao braniti na bilo koji drugi način npr. napustiti mjesto sukoba, ali da je on je šiljatim dijelom štapa ubo tužitelja u predjelu trbuha i nanio mu je tešku tjelesnu ozljedu. Također prvostupanjski sud smatra da postoji nesrazmjer oružja i zadobivenih ozljeda kod stranaka te da poduzeta radnja ubadanja tužitelja nije počinjena u nužnoj obrani, odnosno da se radilo o prekoračenje nužne obrane i da u svezi navedenog po ocjeni prvostupanjskog suda nema doprinosa tužitelja nastanku štete, niti podijeljene odgovornosti.
9. Prema čl. 1052. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005,41/2008,125/2011.,78/2015.,29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2 023, 155/2023 - dalje: ZOO) tko u nužnoj obrani uzrokuje štetu napadaču nije dužan naknaditi je, osim u slučaju prekoračenja nužne obrane.
10. Tuženik se tijekom postupka protivio tužbenom zahtjevu tužitelja uz tvrdnju da se radi o nužnoj obrani jer se štitio od fizičkog napada tužitelja.
11. U smislu čl. 12. st. 3. ZPP u parničnom postupku je sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je optuženik proglašen krivim. U konkretnom slučaju obje stranke su u kaznenom postupku pravomoćno oglašene krivom za činjenično isti događaj.
12. Građanski sud ovlašten je ispitivati postoji li prekoračenje nužne obrane i s tim u vezi i odgovornost za naknadu štete unatoč činjenici da je tuženik u kaznenom postupku za taj činjenično isti događaj proglašen krivim. Ako tuženik prekorači nužnu obranu odgovarat će za naknadu štete koja odgovara tim prekoračenjem.
13. Zakon o obveznim odnosima ne određuje pojam nužne obrane, pa se građanskopravni sadržaj pojma nužne obrane, odnosno prekoračenja nužne obrane utvrđuje primjenom odgovarajućih kaznenopravnih odredbi.
14. Prema odredbi čl. 21. st. 2., 3. i 4. Kaznenog zakona (Narodne novine br.: 110/1997, 27/1998, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011, 144/2012, 56/2015 i 61/2015) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela nužna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad. Počinitelj koji prekorači granice nužne obrane može se blaže kazniti. Nije kriv tko prekorači granice nužne obrane zbog ispričive jake prepasti prouzročene napadom.
15. Iz navedenog slijedi da se obrana mora ravnati prema intenzitetu napada, prema vrsti i jačini napada jer obrana mora prema svom intenzitetu i načinu biti takva da bude dovoljna za suzbijanje napada. Ako štetnik prekorači nužnu obranu odgovarat će za naknadu štete koja je nastala tim prekoračenjem.
16. Obzirom da je protiv tuženika kao i protiv tužitelja kazneni postupak proveden te su obojica oglašeni krivima za činjenično isti štetni događaj, a tuženik osporava odgovornost pozivajući se na nužnu obranu, prvostupanjski sud je bio dužan , ako je zaključio da tuženik nije postupao u nužnoj obrani već da je u postupanju prekoračio nužnu obranu, utvrditi doprinose stranaka nastaloj šteti jer tuženik kod prekoračenja nužne obrane ne odgovara za štetu isključivo već odgovara za štetu nastalu tim prekoračenjem.
17. Zato treba, prije svega razjasniti pod kojim je okolnostima, prateći pritom u slijedu događanja ponašanje obiju stranaka, tuženi tjelesno povrijedio tužitelja. Tek nakon što navedene okolnosti budu utvrđene moći će se zaključivati da li postoje sve pretpostavke da bi se o odgovornosti za štetu moglo odlučivati primjenom instituta nužne obrane, odnosno eventualno prekoračenja ove, ili ne.
18. Ako pak prvostupanjski sud zauzme stav da je tuženik odgovoran po osnovi krivnje onda treba utvrditi je li odgovoran isključivo, a kako to tvrdi tužitelj ili je za štetu suodgovoran i tužitelj, a kako to tvrdi tuženik. Naime tuženik, osim što se pozvao na nužnu obranu, je osporio svoju isključivu krivnju tvrdeći da ga je tužitelj prvi napao udarivši ga pivskom bocom po glavi za koje postupanje je i tužitelj oglašen krivim za nanošenje teške tjelesne ozljede tuženiku u istom štetnom događaju.
19. Slijedom navedenog je valjalo temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.
20. Ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer se za sada ne zna uspjeh stranaka u sporu, a o trošku žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom (čl. 166. st. 3. ZPP-a).
21. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ukloniti na ukazane mu nedostatke, nakon čega će, uvažavajući i ostale žalbene navode tuženika, moći donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku o spornoj činjenici (su)odgovornosti odnosno doprinosu tužitelja za nastanak štete, a nakon toga i o visini tužbenog zahtjeva i troškovima parničnog postupka.
22. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a.
U Zagrebu 26. studenog 2024.
Predsjednica vijeća:
Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.
