Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1464/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Željki Rožić Kaleb kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Amco - Asset Management Company S.P.A. d.d., iz Italije, Napulj, Via Santa Brigida 39, OIB: 29163637960, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Galić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jure Mlinarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Arelić & Mlinarić d.o.o. u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1593/2023-27 od 5. srpnja 2024., 26. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovršenika HČ kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1593/2023-27 od 5. srpnja 2024.

II Odbija se ovrhovoditelj Amco - Asset Management Company S.P.A. d.d. sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja je odbijen prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe od 30. travnja 2024. kao neosnovan.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se ovršenik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede pravila postupka s prijedlogom, uvažiti njegovu žalbu i pobijano rješenje ukinuti odnosno preinačiti, uz naknadu troškova žalbe.

2.1. Ovrhovoditelj se u odgovoru na žalbu protivi navodima ovršenika i njegovu žalbu predlaže odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troškova odgovora na žalbu.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja kao i postupak koji mu je prethodio nije utvrđeno da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP sve u svezi odredbe 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje: OZ) i čl. 381. ZPP.

5. Prvostupanjski sud odbija prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe ocjenjujući kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu s obzirom da je težište ispitivanja u prvom redu imovinsko stanje ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika u postupku protuovrhe ovrhe namiriti svoju tražbinu od ovrhovoditelja a ovrhovoditelj je u ovom slučaju pravna osoba, koja ostvaruje visoku zaradu pa bi ovršenik u postupku protuovrhe mogao od ovrhovoditelja namiriti svoju tražbinu odnosno, naknaditi možebitnu nastalu štetu.

6. Šteta na koju se poziva ovršenik nije pravno odlučna jer se radi o postupku ovrhe na nekretnini gdje je ovršna radnja upravo prodaja nekretnine što ovršenik subjektivno doživljava kao gubitak stambenog prostora pa stoga ocjenjuje kako ovaj vid štete nije relevantan za provedbu ovrhe a gubitak nekretnine za stanovanje ne predstavlja sam po sebi razlog nastanka nenadoknadive odnosno, teško nadoknadive štete jer se nužni stambeni prostor može osigurati i na druge načine osim vlasništvom.

7. Odredba čl. 65. st. 1. OZ propisuje kako je prvi potreban uvjet za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili pak, da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje.

8. Ovršni postupak ima svrhu ostvarenja prava ovrhovoditelja pa institut odgode ovrhe na prijedlog ovršenika treba prosuđivati restriktivno uz uvažavanje svih zakonskih odredbi pri čemu ovršenik ima pravo podnijeti prijedlog za odgodu ali je dužnost suda pri odlučivanju o tom prijedlogu uvažavati namjeru zakona pri reguliranju odgode ovrhe s obzirom da provedba ovrhe mora omogućiti ostvarenje prava vjerovnika u razumnom roku ostvariti svoje pravo utvrđeno ovršnom ispravom na temelju koje je određena ovrha.

9. Glede upućivanja ovršenika na njegovo pravo na dom treba reći kako je pravo ovrhovoditelja legitimni cilj ostvarenja svojega prava a zaštita prava na dom nije apsolutna niti neupitna jer ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene materijalnopravne i procesnopravne kriterije sadržane u testu razmjernosti, s obzirom na suprotstavljeni interes ovrhovoditelja u čiju korist je u ovom slučaju, zasnovano založno pravo. Naime, prema odredbi čl. 77. st. 1. OZ, ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. st. 1. i članka 76. st. 1. OZ te na druge odredbe OZ o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. st. 4., 5. i 6. OZ.

10. Daljnji žalbeni razlog koji se odnosi na pogrešno označeni nadnevak prijedloga za odgodu ovrhe nije osnovan budući da je, u jedino obvezujućem dijelu rješenja njegovoj izreci, točno označeno da se odbija prijedlog za odgodu ovrhe od 30. travnja 2024.

11. Nadalje, Županijski sud u Puli je rješenjem posl.br. Gž Ovr-145/2024-2, dana 17. listopada 2024. odlučio o žalbi ovršenika podnijetoj protiv rješenja o ovrsi tako, da je tu žalbu odbio i potvrdio predmetno rješenje o ovrsi izvan žalbenih razloga zbog kojih je ovršenik pokrenuo parnicu radi nedopustivosti ovrhe.

12. Žalbeni razlozi ovršenika koji se svode na osporavanje sadržaja ovršne isprave te rješenja o ovrsi, imajući na umu da je ovršenik podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga koje ponavlja u žalbi protiv predmetnog rješenja, ne utječu na ispunjenje uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ kao niti njegovo upućivanje na vrijednosti novog stana na istom području sa istim kvadratima koja je znatno viša a što bi možebitno predstavljalo pretrpljenu štetu.

13. I naposljetku, prvostupanjski sud je odlučivao o prijedlogu za odgodu ovrhe (str. 2541 spisa) kakav prijedlog je podnio ovršenik zbog čega nedostatak razloga prvostupanjskog rješenja o prijedlogu za ograničenje ovrhe koje samo sadržajno ovršenik navodi u obrazloženju svojeg prijedloga za odgodu, ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske odluke a predmet ovrhe je stan ovršenika na kojemu je upisano založno pravo ovrhovoditelja pa se ne radi o predmetu na kojemu bi mogućnost ovrhe bila ograničena.

14. Budući da žalbu zbog nedostataka u zastupanju može izjaviti samo osoba koje se ti nedostatci tiču (čl. 354. st. 3. ZPP) žalbeni navodi ovršenika kojima ukazuje na nedostatke punomoći za ovrhovoditelja nisu mogli biti predmetom odlučivanja ovoga suda pa je slijedom svega iznijetog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena njegova žalba kao neosnovana i potvrđeno pobijano prvostupanjsko rješenje.

15. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer odgovor nije radnja potrebna za ovrhu (čl. 14. st. 4. OZ).

U Zagrebu 26. studenoga 2024.

Sudac:

Željka Rožić Kaleb