REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-3949/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Dragana Katića i mr. sc. Senije Ledić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Nenad Sladaković, odvjetnik u Puli, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Pula, Marulićeva 1, OIB 26187994862 i umješača na strani tuženika Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika i umješača na strani tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-817/2022-3 od 19. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pn-251/2016-89 od 4. veljače 2022., u sjednici održanoj 26. studenoga 2024.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tuženiku i umješaču na strani tuženika podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-817/2022-3 od 19. ožujka 2024., u odnosu na pravna pitanja:

1. Ostvaruje li tužitelj u odnosu na preinačeni/povišeni tužbeni zahtjev za traženjem naknade neimovinske štete pravo na traženje i dosudu zakonskih zateznih kamata u odnosu na povišeni/preinačeni tužbeni zahtjev samo od dana kada je postavljen taj povišeni/preinačeni tužbeni zahtjev, a sve imajući na umu stajališta sudske prakse izražena u presudama VSRH poslovni broj Rev-1133/2021-2 od 14.12.2021., Rev-247/2023-2 od 04.04.2023., Rev-50/2022-2 od 24.01.2023., Rev- 550/2014 od 18.11.2015., Rev-1133/2014 od 14.12.2021.godine?

2. Je li drugostupanjski sud dužan iznijeti razloge svoje presude u odnosu na žalbeni prigovor tuženika glede nezakonito suđene zakonske zatezne kamate na dosuđenu naknadu štete, a sve imajući na umu stajalište izraženo u odlukama VSRH poslovni broj Rev-1133/2021-2 od 14.12.2021., Rev-247/2023-2 od 04.04.2023., Rev-50/2022-2 od 24.01.2023., Rev-550/2014 od 18.11.2015., Rev-1133/2014 od 14.12.2021.godine?

3. Je li parnični sud dužan voditi postupak u skladu s načelom poštenog suđenja i procesne ravnopravnosti stranaka koje između ostalog zahtijeva da se na jednak ili barem usporediv način tretiraju dokazni prijedlozi stranaka, te da se postupak provede na način i pod uvjetima koji niti jednu od parničnih stranaka ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na protivnu stranku, a pri tome imajući na umu i stajališta izražena u odluci Ustavnog suda RH U-III-1128/2010 od 27.05.2010.godine?

Obrazloženje

1. Tuženik i umješač na strani tuženika podnijeli su zasebne prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-817/2022-3 od 19. ožujka 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pn-251/2016-89 od 4. veljače 2022., na temelju čl. 385.a st. 1. i čl. 385.a. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), zbog pravnih pitanja za koje smatraju da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito jer je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a praksa viših sudova nije jedinstvena (čl. 385.a. st. 1. t. 1. ZPP-a), kao i zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 385.a st. 2. ZPP-a) zbog kojih je došlo do povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu: Konvencija).

2. 1. Tuženik je u prijedlogu postavio slijedeća pravna pitanja:

„1. Je li donošenje aktualnih Orijentacijskih kriterija VSRH od 05.03.2020.godine i 15.06.2020. godine, koji mijenjaju prethodne Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29.11.2002. godine, razlog za tumačenje odredbe čl. 190. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) na način da je tužitelju dopušteno da tijekom spora, nakon zaključenja prethodnog postupka, vrši preinaku tužbe za traženje naknade neimovinske štete, na način da povisi prvobitno postavljeni tužbeni zahtjev, te je li ovakvo stajalište izraženo u pobijanoj drugostupanjskoj presudi nezakonito, a sve imajući na umu pravna stajališta izražena npr. u praksi ŽS u Bjelovaru, posl.br. Gž- 516/2019 od 02.09.2019.godine, VSRH posl.br. Rev-665/2018 od 10.11.2021.godine?

2. Ostvaruje li tužitelj u odnosu na preinačeni/povišeni tužbeni zahtjev za traženjem naknade neimovinske štete pravo na traženje i dosudu zakonskih zateznih kamata u odnosu na povišeni/preinačeni tužbeni zahtjev samo od dana kada je postavljen taj povišeni/preinačeni tužbeni zahtjev, a sve imajućina umu stajališta sudske prakse izražena u presudama VSRH posl.br. Rev-1133/2021 od 14.12.2021.godine, VSRH posl.br. Rev-247/2023 od 04.04.2023.godine?

3. Je li drugostupanjski sud dužan iznijeti razloge svoje presude u odnosu na žalbeni prigovor tuženika glede nezakonito suđene zakonske zatezne kamate na dosuđenu naknadu štete, a sve imajući na umu stajalište izraženo u odlukama VSRH posl.br. Rev-1217/2021 od 23.08.2023.godine, VSRH posl.br. Rev-1133/2021 od 14.12.2021.godine?

4. Ocjenjuje li se pitanje zastare potraživanja sudskim putem u slučaju preinake tužbe, povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva samostalno, odnosno računa li se zastara za novopostavljeni preinačeni tužbeni zahtjev od dana preinake ili od dana podnošenja tužbe, i u slučaju kada se radi o tražbini neimovinske štete iz čl. 19., čl. 1100. i čl.1101.Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO), a sve imajući na umu stajališta izražena u odlukama VSRH posl.br. Rev-x 459/2017 od 02.09.2021.godine,VSRH posl.br.Revr-1460/2013 od 24.01.2017.godine?

5. Je parnični sud dužan voditi postupak u skladu s načelom poštenog suđenja i procesne ravnopravnosti stranaka koje između ostalog zahtijeva da se na jednak ili barem usporediv način tretiraju dokazni prijedlozi stranaka, te da se postupak provede na način i pod uvjetima koji niti jednu od parničnih stranaka ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na protivnu stranku, a pri tome imajući na umu i stajališta izražena u odluci Ustavnog suda RH U-III-1128/2010 od 27.05.2010.godine?“.

2. 2. Pojašnjavajući peto pitanje navodi da je sud u konkretnoj parnici, neprovođenjem predloženog dokaza toksikološkim vještačenjem, sud je tuženika stavio u bitno nepovoljniji i neravnopravniji procesni položaj u odnosu na tužiteljicu, a takvo je postupanje suda nezakonito jer je sud dužan voditi računa o procesnoj ravnoteži na način da na jednak način tretira dokazne prijedloge stranaka, što ovdje nije slučaj. Tuženik je tako doveden u neravnopravan procesni položaj u odnosu na tužiteljicu, jer je dokazni prijedlog tuženika kojim su osporene tvrdnje i sadržaj tužiteljičinih dokaza, nezakonito odbijen.

3. 1. Umješač na strani tužitelja je u prijedlogu postavio pravna pitanja koja glase:

„1. Je li donošenje tzv. novih Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. razlog za tumačenje odredbe čl. 190. Zakona o parničnom postupku na način da je tužiteljima dopušteno nakon zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbene zahtjeve za traženje naknade neimovinske štete tako da iste povise te da li je ovakvo stajalište izraženo u osporenoj drugostupanjskoj presudi nezakonito, a sve imajući na umu pravna stajališta izražena u praksi Žs u Dubrovniku Gž-280/2023-2 od 07.06.2023., Žs u Splitu Gž-857/2023-2 od 07.09.2023., Žs u Splitu Gž 312/2020- 3 od 13.10.2020., Žs u Rijeci Gž-1679/2017-2 od 09.09.2019., VSRH Rev-665/2018- 2 od 10.11.2021.?

2. Ocjenjije li se pitanje zastare potraživanja sudskim putem u slučaju preinake tužbe (povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva) samostalno, te je li za ocjenu nastupa zastare na tražbinu na koju se odnosi preinaka i u slučaju kada se radi o tražbini neimovinske štete iz čl. 19., čl. 1046., čl. 1100. i čl. 1101. ZOO odlučan dan preinake tužbe a ne dan podnošenja tužbe, a sve imajući na umu stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Rev-222/2023-2 od 05.09.2023., Rev 50/2022-2 od 24.01.2023., Rev-1103/2022-2 od 02.11.2022., Rev-x 985/2017-2 od 05.03.2019., Rev-x 526/18-2 od 28.05.2019., Rev-1734/19 od 21.05.2019., Revr- 1460/13-2 od 24.01.2017.?

3. Je li parnični sud dužan postupak provoditi u skladu s načelom poštenog suđenja i procesne ravnopravnosti koje između ostalog zahtijeva da se na jednak ili barem usporediv način tretiraju dokazni prijedlozi stranaka, te da se postupak provede na način i pod uvjetima koji niti jednu od parničnih strana ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika (načelo jednakosti u oružju koje je u unutarnjem hrvatskom pravu oživotvoreno kroz pravilo i načelo saslušanja stranaka), a pri tome imajući na umu i stajališta izražena u odlukama Ustavnog suda RH U-III-1128/2010 od 27. svibnja 2010., te shvaćanjima Europskog suda za ljudska prava zauzetih u odlukama Perić protiv Hrvatske, Zahtjev br. 34499/06, presuda od 27. ožujka 2008., te Dombo Beheer protiv Nizozemske, Zahtjev br. 14448/88, presuda od 27. listopada 1993.?

4. Je li drugostupanjski sud dužan iznijeti razloga svoje presude u odnosu na žalbeni prigovor tuženika glede nezakonito suđene zakonske zatezne kamate na dosuđenu naknadu štetu, a sve imajući na umu stajališta izražena u odlukama Vrhovnog suda RH Rev-1217/2021-2 od 23.08.2023., Rev-x 1174/11-2 od 11.07.2012.?

5. Ostvaruju li tužitelji u odnosu na preinačeni/povišeni tužbeni zahtjev za traženjem naknade neimovinske štete pravo na traženje i dosudu zakonskih zateznih kamata u odnosu na povišeni/preinačeni tužbeni zahtjev samo od dana kada su postavili taj povišeni/preinačeni tužbeni zahtjev, a sve imajući na umu stajališta sudske prakse izražena u presudama Vrhovnog suda RH Rev 1133/2021-2 od 14.12.2021., Rev-247/2023-2 od 04.04.2023., Rev-50/2022-2 od 24.01.2023., Rev- 550/2014 od 18.11.2015., Rev-1133/2014 od 14.12.2021.?“.

3. 2. Umješač smatra da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana budući ovisi o rješenju materijalnopravnog i postupovnopravnog pitanja o kojemu je revizijski sud već zauzeo pravno shvaćanje koje je drugačije od pravnog shvaćanja koje je zauzeo drugostupanjski sud u ovoj pobijanoj presudi, a pored toga razlozi drugostupanjske presude u proturječnosti su i sa pravnim stajalištima ostalih drugostupanjskih sudova, a imajući na umu citirane stavove sudske prakse Vrhovnog suda RH kao i ostalih drugostupanjskih sudova, kako je očito da je u ovom postupku došlo do povrede prava na pravično suđenje jer odbijanjem žalbe sud nije iznio razloge iz kojih bi bilo vidljivo zbog čega je odstupio od već zauzetih pravnih stajališta u sudskoj praksi, a što predstavlja nedvojbenu povredu ustavnog prava na pravično suđenje iz čl. 14. st. 2. i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, kao i članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija).

4. Odgovor na prijedloge nije podnesen.

5. Prijedlozi su osnovani.

6. Postupajući po odredbi čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP-a jer su pravna pitanja navedena u izreci ovog rješenja, važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, posebice jer je riječ o pravnim pitanjima o kojima pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda (Rev-1133/2021-2 od 14. prosinca 2021., Rev-247/2023-2 od 4. travnja 2023., Rev-50/2022-2 od 24. siječnja 2023., Rev-550/2014 od 18. studenoga 2015., Ustavnog suda Republike Hrvatske U- III-1128/2010 od 27. svibnja 2010., te shvaćanja Europskog suda za ljudska prava u odlukama Perić protiv Hrvatske, Zahtjev br. 34499/06, presuda od 27. ožujka 2008., te Dombo Beheer protiv Nizozemske, Zahtjev br. 14448/88, presuda od 27. listopada 1993).

7. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a riješiti kao u izreci.

Zagreb, 26. studenoga 2024.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić