REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1520/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JH, [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Frani Bazini, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene Zagrebačke banke d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473, zastupane po punomoćniku Kruni Kneževiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Metelko, Knežević & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-876/2023-2 od 19. listopada 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 131/2022-25 od 23. siječnja 2023., u sjednici održanoj 26. studenoga 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u pogledu postavljenih pravnih pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavila pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.
2.1. Uz to se pozvala i na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija).
3. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2. ovoga obrazloženja ovaj ga je sud kvalificirao kao prijedlog za dopuštenje revizije u smislu st. 1. čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), dok je u dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2.1. ovoga obrazloženja, taj prijedlog kvalificirao u smislu st. 2. toga članka.
4. Ovaj sud je prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. ZPP.
O prijedlogu podnesenom u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP
5. U pogledu prvog pitanja, koje se odnosi na početak tijeka zateznih kamata, za uputiti je da je pobijana odluka usklađena sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog već u presudi poslovnog broja Revt-249/2014. od 9. travnja 2015.
6. U drugom i trećem pravnom pitanju tužena problematizira pitanje ispitivanja nepoštenosti konkretne ugovorne odredbe, o čemu je već odlučeno presudama povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača koji imaju učinak i na konkretan predmet (tako i ovaj sud u Revd-911/2022-2 od 16. ožujka 2022.).
7. U pogledu četvrtog pravnog pitanja, a koje se odnosi na potrebu izvođenja daljnjih dokaza radi utvrđenja primjenjivosti odluke donesene u kolektivnom sporu na ovaj, konkretni slučaj, prvenstveno je za obrazložiti da tužena kroz prijedlog nije konkretizirala o kojim bi se konkretnim (neizvedenim) dokazima radilo. U tom smislu jedino je (samo) za nazrijeti (druga stranica prijedloga za reviziju i toč. 19. obrazloženja drugostupanjske presude) da se radi o problematiziranju neizvođenja dokaza saslušanjem svjedoka – zaposlenika banke. No, kako to utvrđuje drugostupanjski sud (a tužena to u prijedlogu ne spori), tužena je od tog dokaznog prijedloga odustala.
8. U pogledu petog postavljenog pravnog pitanja kojim se smjera na pitanje tzv. negativne tečajne razlike – a (naglašava se sljedeće polazište) polazeći od toga da sudovi nisu utvrdili, niti je tužena uz prijedlog za dopuštenje revizije dostavila dokaze (čl. 387. st. 3. ZPP) da bi kakav zahtjev u tom smislu tužena postavila (dakle, nije postavila materijalnopravni prigovor prijeboja, procesni prigovor radi prebijanja niti protutužbu) – za zaključiti je da je pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci u skladu s odlukom proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev- 549/2023 od 18. prosinca 2023.
8.1. Ovaj sud dodatno naglašava da se navodi koje je tužena tijekom prvostupanjskog postupka isticala u podnescima ne mogu kvalificirati ni kao procesnopravni prigovori radi prebijanja, ni materijalnopravni prigovori prijeboja, a svakako ni kao protutužbeni zahtjev.
9. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije, u pogledu postavljenih pravnih pitanja, valjalo odbiti, na temelju čl. 389.b st. 1. ZPP, dakle, odlučiti kao u izreci, pod toč. I. O prijedlogu podnesenom u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP
10. Iako je tužena uvodu prijedloga za dopuštenje revizije naznačila da ga podnosi i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ona u prijedlogu takvu povredu nije konkretizirala niti je određeno iznijela. Ona nije navela, a kamoli učinila vjerojatnim, o kojem bi se konkretnom povrijeđenom pravu radilo i povredom koje postupovne ili materijalnopravne odredbe bi to pravo bilo povrijeđeno i u tom smislu nije obrazložila svoj zahtjev.
11. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a – u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom i Konvencijom – valjalo je, na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja, pod toč. II. Zagreb, 26. studenoga 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
