REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1644/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Nicole Kwiatkowski, odvjetnici iz Zagreba, protiv tužene Zagrebačke banke d.d., OIB: 92963223473, iz Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 10, zastupane po punomoćnicima - odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Porobija i Porobija d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-117/2023-3 od 31. kolovoza 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6085/2019-24 od 22. studenog 2022., u sjednici održanoj 26. studenog 2024.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u pogledu postavljenih pravnih pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem nije uspjela u sporu.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavila pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.
2.1. Uz to se pozvala i na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija).
3. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2. ovoga obrazloženja ovaj ga je sud kvalificirao kao prijedlog za dopuštenje revizije u smislu st. 1. čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), dok je u dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2.1. ovoga obrazloženja, taj prijedlog kvalificirao u smislu st. 2. toga članka.
4. Ovaj sud je prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. ZPP.
O prijedlogu podnesenom u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP
5. U pogledu prvog pitanja, koje se odnosi na početak tijeka i nastup zastare u pogledu preinačenog dijela tužbenog zahtjeva (kada je tužba nesporno podnesena prije isteka zastarnog roka, ali je tužbeni zahtjev tijekom parnice povećan i to nakon provedenog vještačenja) dovoljno je za obrazložiti da je pobijana presuda u skladu s praksom ovoga suda, konkretno, odlukom poslovnog broja Rev-48/23 od 5. lipnja 2024. (kao i sa pravnim shvaćanjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/24) od 27. svibnja 2024.).
6. U pogledu drugog postavljenog pravnog pitanja kojim se smjera na pitanje tzv. negativne tečajne razlike – a (naglašava se sljedeće polazište) polazeći od toga da sudovi nisu utvrdili, niti je tužena uz prijedlog za dopuštenje revizije dostavila dokaze (čl. 387. st. 3. ZPP) da bi kakav zahtjev u tom smislu tužena postavila (dakle, nije postavila materijalnopravni prigovor prijeboja, procesni prigovor radi prebijanja niti protutužbu) – za zaključiti je da je pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci u skladu s recentnijom sudskom praksom – odlukom revizijskog suda poslovni broj Rev- 549/2023 od 18. prosinca 2023.
6.1. Ovaj sud dodatno naglašava da se navodi koje je tužena tijekom prvostupanjskog postupka isticala u podnescima ne mogu kvalificirati ni kao procesnopravni prigovori radi prebijanja, ni materijalnopravni prigovori prijeboja, a svakako ni kao protutužbeni zahtjev.
7. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije, u pogledu postavljenih pravnih pitanja, valjalo odbiti, na temelju čl. 389.b st. 1. ZPP, dakle, odlučiti kao u izreci, pod toč. I. O prijedlogu podnesenom u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP
8. Povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom i Konvencijom tužena vidi u tome što se drugostupanjski sud propustio očitovati o žalbenim navodima u pogledu neuračunavanja iznosa negativne tečajne razlike. Međutim, čak i kada bi se takav propust žalbenog suda u ovom slučaju utvrdio, to ne bi dovelo do povrede na koju ukazuje tužena (čak ni na razini vjerojatnosti) zbog same činjenice da tužena nikakav prigovor u tom smislu, kojim bi to svoje eventualno pravo mogla ostvariti nije istakla (v. toč. 6. i. 6.1. ovoga obrazloženja), pa to ne bi imalo utjecaj na odluku u sporu.
9. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a – u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom i Konvencijom – valjalo je, na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja, pod toč. II.
Zagreb, 26. studenog 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
