Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4149/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, AI, izvjestiteljice i članice, SI, članice, u pravnoj stvari tužiteljice MZ /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koju zastupa Dragan Mijoč, odvjetnik iz [adresa], protiv prvotuženice HŠ /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa] i drugotuženika JŠ /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koje zastupa Ivan Duplančić, odvjetnik u Odvjetničkom društvo d.o.o. Ljubičić&Vrdoljak iz Splita, radi predaje nekretnine u suposjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4763/2017 od 19. kolovoza 2022., na sjednici održanoj 26. studenog 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4763/2017 od 19. kolovoza 2022.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4763/2017 od 19. kolovoza 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4763/2017 od 19. kolovoza 2022. je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev za predaju tužiteljici u suposjed čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a rješenjem odbijen kao neosnovan prijedlog za izdavanje privremene mjere zabrane tuženicima pod 1) i 2) koristiti u ugostiteljske svrhe nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stavak I. izreke) i naloženo tužiteljici naknaditi tuženicima parnične troškove u iznosu od 6.862,50 kuna (stavak II. izreke)

2. Protiv presude i rješenja žali se tužiteljica iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP-a[1] i predlaže slijedom žalbenih navoda preinaku ili ukidanje pobijanih odluka. Tužiteljica zahtijeva trošak žalbe u iznosu od 2.562,50 kuna.

3. U odgovoru na žalbu tuženici predlažu odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za predaju u suposjed čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom tuženicima koristiti u ugostiteljske svrhe istu nekretninu i zahtjev za naknadu parničnih troškova.

6. Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev, a nastavno i prijedlog za određivanje privremene mjere iz razloga što u vrijeme zaključenja rasprave tužiteljica nije bila upisana kao suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], već njezina kćer OI na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju sklopljenim 11. siječnja 2018. sa tužiteljicom, a što nije sporno, ocijenio neosnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut po tuženicima i naložio tužiteljici naknaditi tuženicima troškove predmetne parnice.

7. Osporavajući prvostupanjsku presudu tužiteljica u bitnome tvrdi da sama činjenica što je njezina kćer upisana vlasnicom na ½ dijela nekretnine nije od utjecaja na predmet spora jer da ju je njezina kćer ovlastila da u njeno ime i za njen račun ostvari tražbinu koja je predmet postupka, i da za presudu ne egzistiraju stvarni i konkretni razlozi koji bi opravdali odluke iz izreka jer da prvostupanjski sud pogrešno tumači odredbu članka 195. ZPP-a, "a ujedno zanemarujuću istu nabraja razloge zbog kojih bi trebalo usvojiti tužbeni zahtjev…".

8. Ispitivanjem pobijanih odluka nije utvrđena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se poziva tužiteljica, a niti bitne povrede odredba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a). Izreke odluka su jasne, a sadržajem obrazloženja objašnjeni razlozi donošenja tih odluka.

8.1. To, što je prvostupanjski sud otklonio kao neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut po tuženicima (list 72. spisa) nema značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a (povredu pravila o odlučivanju), kako to pogrešno tumači tužiteljica, već je odraz dužnosti suda da učinkovito ispita podneske, prigovore i dokaze koje iznesu stranke u postupku, da 1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a)

procjenu njihove mjerodavnosti za meritornu odluku i da odluku obrazloži (članak 6.1. EKZLJP-a, članak 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske).

9. Tumačenjem činjenica po tužiteljici i zaključcima koje iz takvog tumačenja izvodi ne dovodi se u pitanje zakonitost pobijane presude.

10. Aktivno legitimiran (u materijalnopravnom smislu ovlašten) za pravu vlasničku tužbu je vlasnik stvari čiju predaju zahtjeva (članak 161. stavak 1. ZVDSP-a[2] ), ako je u stanju dokazati to svoje pravo vlasništva (članak 162. stavak 1. ZVDSP-a). Od postojanja te građanskopravne pretpostavke zavisi osnovanost tužbenog zahtjeva, za ocjenu koje je u okolnostima konkretnog slučaja relevantan trenutak zaključenja glavne rasprave, na koji se redovito odnosi i pravomoćnost donesene odluke.

11. Prema tome, prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo kad je odbio tužbeni zahtjev s obzirom da nesporno tužiteljica u vrijeme zaključenja glavne rasprave (3. svibnja 2022.) nije bila suvlasnica čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], već je to njezina kćer BM.

12. Stoga, nije u pravu tužiteljica kada tvrdi da to što je 2018. prenijela svoj suvlasnički dio čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kćer BM nije od utjecaja na predmet spora. Osim toga, tužiteljica sama sebe potire kad s jedne strane iskazuje stav da je ona aktivno legitimirana po predmetnom zahtjevu, iako nije vlasnica, a s druge strane da ju je kćer ovlastila „da u njeno ime i za njen račun ostvari tražbinu koja je predmet ovog postupka.“

13. Nadalje, prvostupanjski je sud pravilno citirao odredbu članka 195. ZPP-a i tu odredbu nije tumačio "proizvoljno" niti kontradiktorno "ostalim utvrđenjima iz obrazloženja", kako to navodi tužiteljica. S tim u vezi skreće se pozornost tužiteljici i na pravno shvaćanje iskazano u točki 13. obrazloženja presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-453/2023-2 od 6. veljače 2024. koje se odnosi na situaciju kad tužitelj tijekom parnice otuđi stvar (točka 15. obrazloženja iste presude), u kojem se navodi:

- "Otuđenjem predmeta spora drugoj osobi tijekom parnice, s obzirom da je za odluku o tužbenom zahtjevu odlučno stanje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, tužitelj gubi dotadašnju aktivnu materijalnopravnu legitimaciju jer se postupovno pravilo o dovršetku parnice između istih stranaka iz članka 195. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ne odnosi na stvarnopravne učinke pravnog posla na temelju kojeg je došlo do otuđenja (prijenosa prava vlasništva ili prava), osim ako iz pravnog posla između tužitelja i druge osobe ne proizlazi što drugo.".

14. Iz navedenih razloga drugostupanjski sud ne nalazi potrebnim odgovarati na žalbene navodi tužiteljice pod točkom IV. obrazloženje koji su očit odraz pogrešnog shvaćanja razloga obrazlaganja i pasivne legitimacije po prvostupanjskom sudu, a s 2 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)

obzirom na istaknute prigovore tuženih koji ukidaju vlasnički zahtjev (tužiteljica nije suvlasnica, a tuženici nisu u posjedu nekretnine).

15. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud odbio kao neosnovan prijedlog tužiteljice za određivanje privremene mjere i za tu odluku u bitnom dao razloge.

15.1. Naime, da bi se odredila privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine trebaju biti ispunjene pretpostavke određene OZ-a[3] , a to je dužnost predlagatelj osiguranja da učini vjerojatnom postojanje svoje tražbine (članak 346. stavak 1. OZ- a), vjerojatnost opasnosti da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari (članak 346. stavak 1. točka 1. OZ-a) ili vjerojatnost da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete (članak 346. stavak 1. točka 2. OZ-a), s tim da se opasnost kao jedna od alternativnih dopunskih pretpostavki u određenim slučajevima ne mora dokazivati ako se dokaže postojanje nekih drugih pretpostavki (članak 346. stavak 2. OZ-a), odnosno kod takozvanih regulacijskih mjera vjerojatnost postojanja nekog pravnog odnosa i da je on sporan, i jednu od alternativne posebne pretpostavke - nužnost uređenje spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete, sprječavanja nasilja, te potrebu za osiguranje pravnog reda iz drugih važnih razloga (članak 347. stavak 2. OZ-a).

16. Prema tome, nedostatak osnovne pretpostavke određene OZ-a (vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja) je razlog za odbijanje prijedloga tužiteljice za određivanje privremene mjere kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud pozivom na odredbu članka 346. OZ-a.

17. I odluka o parničnim troškovima pod stavkom II. izreke prvostupanjskog rješenja koju tužiteljica posebno niti ne osporava je pravilna u osnovi i visini.

18. Tužiteljici nije priznat trošak žalbe jer nije uspjela sa istom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

19. Zaključno, ispitivanjem presuda i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4763/2017 od 19. kolovoza 2022. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tužiteljici, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude (članak 368. stavak 1. ZPP-a) i izreci rješenja (članak 380. točka 2. za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu 26. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović 3 Ovršni zakon (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., u daljnjem tekstu: OZ-a)