Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-374/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Roberte Pandža članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja VJ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljice HJ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], te 3. tužitelja MJ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćnicima dr. sc. AJ, dr. sc. Sandri Marković i Sidoniji Grbavac, odvjetnicima u zajedničkom odvjetničkom uredu u Zagrebu, protiv tuženika PJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kubanović, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-965/2021-19 od 17. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 26. studenog 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-965/2021-19 od 17. studenog 2022.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „I/ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev I-tužitelja VJ, II-tužiteljice HJ i III-tužitelja MJ koji glasi:
"(1) Utvrđuje se da je Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen 13. svibnja 2020. između PJ, kao davatelj uzdržavanja s jedne strane i ŽJ, kao primateljice uzdržavanja, ovjeren kod javne bilježnice Jasminke Vrba, Zagreb, Ivana Šibla 13, broj ovjere: OV-5511/2020 ništetan i kao takav ne proizvodi pravne učinke. (2) Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu upis brisanja prava vlasništva tuženika, PJ na nekretnini opisanoj kao stambena zgrada u [adresa], sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], upisana pri Općinskim sudom u Novom Zagrebu, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i to: • 44. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-44), Dvosobni stan br. 4 sa 61,77 čm na X (desetom) katu (dalje: Nekretnina ili predmetna Nekretnina).
3) Nalaže se tuženiku PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljima VJ, [osobni identifikacijski broj], [adresa], HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana prvostupanjske presude do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavka 2. ZOO-a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunat za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana od donošenja presude, pod prijetnjom ovrhe.
II/ Nalaže se I-tužitelju VJ, II-tužiteljici HJ i III-tužitelju MJ solidarno naknaditi tuženiku PJ trošak parničnog postupka u iznosu od 31.250,00 kn (4.147,58 €)1 u roku od 15 dana.“
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu su podnijeli tužitelji iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti, ili da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 13. svibnja 2020. zaključenog između tuženika kao davatelja uzdržavanja i pok. ŽJ.
5. Osnovanost svoga zahtjeva tužitelji temelje na tvrdnji da je primateljica uzdržavanja sada pok. ŽJ umrla samo sedam mjeseci od sklapanja predmetnog ugovora, pa da je time narušeno načelo jednake vrijednosti činidaba i da je tuženik iskoristio visoku starosnu dob i zdravstveno stanje majke i sklopio s njom sporni Ugovor.
6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio, nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju tužitelji određeno ukazuju u žalbi, jer presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika. Nije stoga ostvaren ovaj žalbeni razlog.
7. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 338. ZPP, jer je prvostupanjski sud u obrazloženju naveo zahtjeve stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, kako i zašto ih je utvrdio, koje je od tih činjenica utvrdio dokazivanjem, izjasnio se o pravnoj osnovi te prijedlozima i prigovorima stranaka, te je u okviru svojih ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe čl. 220. st. 2. ZPP, ocijenio dokaze za koje je utvrdio da iz NJIH može utvrditi odlučne činjenice.
8. Pobijanom presudom tužiteljima nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje koje obuhvaća pravo na obrazloženu sudsku odluku i pravo na procesnu jednakost, jer je prvostupanjski sud ispitao slučaj i odgovorio na sve bitne navode stranka, a tužiteljima kao jednoj od stranaka u postupku omogućeno je da iznesu dokaze kojima potkrjepljuju svoje navode, te su neutemeljeni njihovi navodi da je prvostupanjski sud njihove dokazne prijedloge zanemario, jer suprotno proizlazi iz stanja spisa.
9. Neutemeljeni su stoga navodi žalbe da je prvostupanjski sud u ovom postupku postupio arbitrarno i da tužiteljima u postupku nije omogućeno pravično suđenje, kao i tvrdnje da je sud „lakonski“ i bez ikakvog podrobnijeg razmatranja odbio tužbeni zahtjev i time povrijedio njihova ustavna prava temeljena na odredbama čl. 29. st. 1., 35., 48., i 65. st. 1 Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00. 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85710, 5/14 – dalje: Ustav).
10. Jednako tako, nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te je na osnovi izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.
11. U postupku je u bitnome utvrđeno:
- da je tuženik kao davatelj uzdržavanja sklopio sa svojim sada pok. majkom ŽJ kao primateljicom uzdržavanja Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 13. svibnja 2020., ovjeren kod javne bilježnice Jasmine Vrba iz Zagreba, pod brojem OV- 5511/2020;
- da je čl. 3. Ugovora tuženik kao davatelj uzdržavanja obvezao uzdržavati svoju majku do njezine smrti, pružiti joj svu potrebnu njegu i pomoć, u slučaju bolesti liječenje i snositi sve troškove liječenja, te ju nakon smrti sahraniti o svom trošku po mjesnim običajima, a primateljica uzdržavanja predala je u vlasništvo tuženiku svoju nekretninu – stan u [adresa].;
- da se tuženik temeljem toga Ugovora uknjižio u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine;
- da je tuženik uzdržavao majku u skladu s ugovorom do njezine smrti, time da tužitelji nisu niti osporili izvršavanje toga ugovora;
- da je primateljica uzdržavanja preminula **.**.2020., odnosno 7 mjeseci nakon sklapanja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u dobi od 90 godina;
- da je uvidom u sadržaj liječničkog kartona pok. primateljice uzdržavanja ŽJ utvrđeno da nije imala nikakve zdravstvene tegobe koje bi se odnosile na njezino psihičko zdravlje, niti bilo kakve teže dijagnoze,
- da je tuženik iskazao da se njegova majka dugo vremena izražavala želju da s njim sklopi Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kako bi upravo njemu i njegovoj obitelji s kojom je ona do odlaska u dom i živjela, pripao njezin stan u [adresa], te da se sama savjetovala s javnom bilježnicom Jasminkom Vrban, čije roditelje je poznavala, i odlučila sklopiti taj ugovor s tuženikom, te nakon što joj ga je javna bilježnica sastavila i pročitala, majka ga je u cijelosti razumjela i pri punoj svijesti ga potpisala.
12. Temeljem utvrđenja da je pokojna primateljica uzdržavanja dobrovoljno i pri punoj svijesti zaključila sa tuženikom Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, i da se tuženik brinuo o njoj do njezine smrti, te da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede načela jednakih vrijednosti činidbi zbog činjenice što je primateljica uzdržavanja umrla 7 mjeseci nakon sklapanja ugovora, jer je osnovana karakteristika ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u smislu odredbe čl. 586. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23 – dalje: ZOO/05) njegova aleatornost, odnosno neizvjesnost u smislu razdoblja unutar kojega davatelj uzdržavanja mora ispunjavati svoje obveze iz ugovora, i da kod primateljice uzdržavanja nisu utvrđene nikakve zdravstvene tegobe koje bi ukazivale da ona ne bi mogla shvatiti značenje predmetnog ugovora, prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.
13. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka pravilno odbio tužbeni zahtjev utvrdivši da sporni Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju nije ništetan u smislu odredbe čl. 322. ZOO, već je naprotiv pravno valjan i proizvodi pravne učinke.
14. U odnosu na tvrdnje tužitelja da je u konkretnom slučaju narušeno načelo jednake vrijednosti činidbi iz čl. 7. ZOO, jer je primateljica umrla 7 mjeseci nakon sklapanja ugovora, sud prvog stupnja pravilno je taj prigovor otklonio kao neosnovan, uz obrazloženje da je riječ o ugovoru koji je po svom pravnom sadržaju aleatoran, što znači da u sebi sadrži neizvjesnost u pogledu razdoblja u kojemu će davatelj uzdržavanja morati ispunjavati svoje ugovorne obveze. Naime, riječ je o vrsti ugovora kod koje se u vrijeme njegova sklapanja ne zna točan obujam međusobnih činidbi, te je neizvjesno i vrijeme trajanja ugovora, pa je prilikom sklapanja takvog ugovora nemoguće i predvidjeti koja će stranka primiti više po tom ugovoru. Neodlučni su stoga žalbeni navodi tužitelja kojima ukazuju da je tuženiku bila poznata visoka starosna dob majke i predvidivost skore smrti, jer iz provedenih dokaza. niti na koji način nije utvrđeno da bi u vrijeme sklapanja ugovora primateljica uzdržavanja bila u takvom stanju da bi se moglo previdjeti kada će ona preminuti, niti je utvrđeno da bi tuženik iskoristio stanje nužde ili tešku materijalnu situaciju primateljice uzdržavanja prilikom sklapanja predmetnog ugovora. Upravo suprotno, utvrđeno je da je pokojna primateljica dobrovoljno i pri punoj svijesti sklopila taj ugovor s namjernom da stan u kojem tuženik živi s obitelji, a u kojemu je i ona s njima živjela do odlaska u dom, pripadne upravo njemu. Konačno, žaliteljima valja ukazati da ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kao aleatoran ugovor isključuje pravnu nevaljanost zbog odstupanja od načela jednake vrijednosti činidaba.
15. Prvostupanjski sud je sukladno dokaznom prijedlogu stranaka pribavio zdravstveni kartom pokojne ŽJ iz čijeg sadržaja je utvrdio da pokojna, nije imala nikakve teže dijagnoze, niti fizičke, niti psihičke, izuzev što se u kartonu učestalo navode problemi s gastritisom.
16. Tužitelji u žalbi neosnovano tvrde da je zbog neprovođenja predloženih dokaza i to saslušanja obiteljske liječnice pok. primateljice uzdržavanja dr. med. VJĆ i medicinskog vještačenja počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1., u vezi čl. 220. ZPP.
17. Naime, na pripremnom ročištu 3.3.2022. na kojemu je prethodni postupak zaključen tužitelji su se suglasili s prijedlogom tuženika da se pribavi liječnički kartom i medicinska dokumentacija pokojne ŽJ od Doma zdravlja Zapruđe, te su predložili provođenje medicinskog vještačenja na okolnost je li pokojna primateljica uzdržavanja u vrijeme sklapanja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju bila sposobna za rasuđivanje. Pritom valja naglasiti da tužitelji u činjeničnim navodima tužbe kao razlog ništetnosti toga ugovora nisu naveli nesposobnost primateljice uzdržavanja za rasuđivanje prilikom sklapanja toga ugovora, već su tvrdili da je tuženik iskoristio njezino loše zdravstveno stanje i visoku starosnu dob i da je došlo do povrede načela jednake vrijednosti činidaba.
18. Kako su tužitelji tek nakon zaključenja prethodnog postupka i pribavljanja zdravstvenog kartona pok. ŽJ predložili provođenje dokaza saslušanjem njezine obiteljske liječnice, premda nije bilo zapreke da to učine odmah u tužbi ili do zaključenja prethodnog postupka, pravilno je taj dokazni prijedlog odbijen u smislu odredbe čl. 299. st. 2. ZPP.
19. Suprotno navodima žalbe, dokazni prijedlog za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost je li pokojna primateljica uzdržavanja u vrijeme sklapanja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju bila sposobna za rasuđivanje pravilno je odbijen kao neosnovan. Naime, prvostupanjski sud je rukovodeći se ovlaštenjima propisanim odredbom čl. 220. ZPP, pravilo zaključio da su i bez provođenja toga dokaza sve odlučne činjenice koje su važne za donošenje zakonite odluke u ovom sporu pravilno i potpuno utvrđene, jer je iz osobnog zdravstvenog kartona pok. primateljice uzdržavanja utvrđeno da pokojna primateljica uzdržavanja nije imala evidentirane nikakve teže bolesti i dijagnoze, niti psihičke, niti fizičke, koje bi eventualno mogle utjecati na sposobnost njezina rasuđivanja. Stoga je sud prvog stupnja uz valjane razloge odustao od provođenja toga dokaznog prijedloga.
20. Kako žalitelji u žalbi izlažu svoja pravna stajališta koja nemaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju, te ona nisu odlučna za razrješenje ovog spora, to je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.
21. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, te toj odluci žalitelji određeno žalbom niti ne prigovaraju.
22. Slijedom iznijetih razloga, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu, 26. studenog 2024.
Predsjednica vijeća:
Jadranka Travaš