Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4605/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis, predsjednika vijeća, Ane Gradišek, člana vijeća i suca izvjestitelja i Željke Rožić Kaleb, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DVD Sobočani, [osobni identifikacijski broj], Sobočan bb, zastupani po punomoćniku Denisu Pediću, odvjetniku u Popovači, protiv tuženika HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., [osobni identifikacijski broj], Zagreb, Savska cesta 32, zastupan po punomoćniku Tihomiru Zecu, odvjetniku u Osijeku, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, Poslovni broj P-39/2021-28 od 8. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 26. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, Poslovni broj P-39/2021-28 od 8. kolovoza 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I Utvrđuje se da je temeljem rješenja Općinskog suda u Ivanić-Gradu br. Z-1907/2009 od 26. srpnja 2010. godine izvršen pogrešan upis prava vlasništva na zk. č. br. 1072/2 Dvorište, površine 67 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije: zk. ul. br. [broj ZK uloška]), k. o. [katastarska općina] za korist tuženika Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, [osobni identifikacijski broj], kao i pogrešan upis prava služnosti prolaza, odvoza i dovoza za korist prethodno navedene zk. č. br. 1072/2 Dvorište, površine 67 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije: zk. ul. br. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, a preko i na teret zk. č. br. 1072/3 Dvorište, površine 44 m², upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] K. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine.

II Nalaže se uspostava zemljišnoknjižnog stanja na zk. č. br. 1072/2 Dvorište, površine 67 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije: zk. ul. br. [broj ZK uloška]), k. o. [katastarska općina] u listu B kakvo je bilo i trebalo biti prije upisa prava vlasništva izvršenog temeljem rješenja Općinskog suda u Ivanić-Gradu br. Z-1907/2009 od 26. srpnja 2010. godine za korist tuženika Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, [osobni identifikacijski broj], sve na način da se na istoj izvrši brisanje prava vlasništva s imena tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva za korist tužitelja DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO SOBOČANI, Sobočani, Graničarska 124, [osobni identifikacijski broj] te je tuženik dužan temeljem ove presude po pravomoćnosti iste trpjeti provedbu tog upisa u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu. III Nalaže se uspostava zemljišnoknjižnog stanja na teret zk. č. br. 1072/3 Dvorište, površine 44 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u listu C kakvo je bilo i trebalo biti prije upisa prava služnosti prolaza, odvoza i dovoza za korist zk. č. br. 1072/2 Dvorište, površine 67 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije: zk. ul. br. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, a preko i na teret zk. č. br. 1072/3 Dvorište, površine 44 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], izvršenog temeljem rješenja Općinskog suda u Ivanić-Gradu br. Z-1907/2009 od 26. srpnja 2010. godine za korist tuženika Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, [osobni identifikacijski broj], sve na način da se temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu ima izvršiti brisanje tog prava stvarne služnosti upisanog pod brojem Z-1907/2009.

IV Nalaže se tuženiku Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, [osobni identifikacijski broj] da tužitelju DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO SOBOČANI, Sobočani, Graničarska 124, [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.759,33 €, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u skladu člankom 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do konačne isplate, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan odbija za iznos od 100,00 eur. Odbija se tuženik Hrvatski Telekom d.d. sa zahtjevom za isplatu svojih troškova parničnog postupka kao neosnovanim."

2. Presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Predlaže, preinačiti pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, podredno presudu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te obvezati tužitelja na naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22-u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Predmet spora je utvrđenje pogrešnog upisa prava vlasništva na zkč. br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina], te pogrešnog upisa prava služnosti prolaza, odvoza i dovoza za korist zkč. br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, na teret zkč. br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužne nekretnine, te uspostava zemljišno knjižnog stanja kakvo je bilo prije navedenih upisa.

6. Među strankama nije sporno da su tužitelj i tuženik zaključili Ugovor o zakupu poslovnog prostora, te je tužitelj kao zakupodavac dao, a tuženik kao zakupnik primio u zakup dio nekretnine-zgrade u [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], izgrađena na kč. br. [katastarska čestica], oznaka zemljišta zgrada i dvorište, k. o. [katastarska općina] poslovni prostor u prizemlju zgrade koji se sastojao od jedne prostorije površine 23,94 m2. Trajanje zakupa bilo je pet godina, a zakup je započeo teći dana 1. siječnja 2007., s tim da su stranke ugovorile mogućnost produljenja zakupa. Nadalje, nije sporno niti to da je proveden zk ispravni postupak, na prijedlog tuženika, u kojem je kao protustranka sudjelovala Općina Kloštar Ivanić, te je izvršen besteretni otpis kč. br. [katastarska čestica], dvorište sa 67 m2, iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u novi zk. ul. [broj ZK uloška], iste katastarske općine. U zemljišnim knjigama u vrijeme provođenja ZK ispravnog postupka bilo je upisano društveno vlasništvo sa pravom korištenja tužitelja.

7. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na zaključku da je tijekom postupka nesporno utvrđeno da je u zk ispravnom postupku u kojem je donijeto rješenje Općinskog suda u Ivanić-Gradu posl. br. Z-1907/09 kao protustranka sudjelovala Općina Kloštar Ivanić, a ne tužitelj koji je nesporno bio upisan u zemljišnim knjigama kao nositelj prava korištenja, da tuženiku nije moglo ostati nepoznato da je kao korisnik spornih čestica upisan tužitelj i da je tužitelj trebao sudjelovati kao protustranka u zk ispravnom postupku.

8. S tim u vezi, prvostupanjski sud zaključuje kako je uknjižba prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist tuženika nevaljana, te je pogrešan i upis prava služnosti prolaza, odvoza i dovoza za korist kč. br. [katastarska čestica], te prvostupanjski sud usvaja u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja.

9. Tuženi osporava pravilnost i zakonitost pobijane odluke, a suština žalbenih navoda svodi se na tvrdnje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 190. ZPP jer se tuženik preinaci tužbenog zahtjeva protivio a sud nije donio odluku o preinaci, te da preinaka nije bila svrsishodna za rješenje konkretnog spora; da je prednik tuženika na kč. br. [katastarska čestica], koja odgovora sadašnjoj kč. br. [katastarska čestica] izgradio objekt vlastitim sredstvima uz suglasnost tužitelja, te da je tuženik u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine počevši od vremena izgradnje objekta do danas.

10. Pobijana odluka pravilna je i zakonita, a žalbeni navodi su neosnovani.

11. Prvostupanjska presuda je razumljiva i sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama, te nema proturječnosti između izreke i obrazloženja, kao niti stanja spisa i navoda u presudi. Stoga prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuje žalitelj.

12.1. Prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim navodima tuženika, o preinaci tužbenog zahtjeva odlučio raspravnim rješenjem od 26. travnja 2023. (list 173-174 spisa). Odredbom čl. 190. st. 3. ZPP propisano je da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

12.2. U smislu navedene zakonske odredbe, je li određena preinaka tužbe s procesnopravnog stajališta svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama odlučuje sud uvažavajući sve okolnosti konkretnog slučaja, a vodeći računa o načelima procesnog prava, posebno načelu ekonomičnosti, suđenja u razumnom roku i sprječavanja zloupotreba pa da bi preinaka bila svrsishodna, promjena tužbenog zahtjeva mora biti u određenoj činjeničnoj i pravnoj vezi sa prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom.

12.3. Županijski sud je ukinuo prvostupanjsku presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, kojim je tražio da se utvrdi da su na strani tužitelja ispunjeni uvjeti za zk. upis kč. br. [katastarska čestica] na ime tužitelja, a što je tuženik dužan priznati i izdati ispravu podobnu za zk. prijenos predmetne nekretnine na ime i u vlasništvo tužitelja. Nakon ukidne odluke u nastavku postupka, podneskom od 14. rujna 2021. tužitelj traži da se utvrdi da je temeljem rješenja Općinskog suda u Ivanić-Gradu br. Z-1907/2009 od 26. srpnja 2010. godine izvršen pogrešan upis prava vlasništva na zk. č. br. 1072/2 Dvorište, površine 67 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije: zk. ul. br. [broj ZK uloška]), k. o. [katastarska općina] za korist tuženika Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, [osobni identifikacijski broj], kao i pogrešan upis prava služnosti prolaza, odvoza i dovoza za korist prethodno navedene zk. č. br. 1072/2 Dvorište, površine 67 m², upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] (ranije: zk. ul. br. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina].

12.4. U konkretnom slučaju, za utvrđenje pogrešnog upisa prava vlasništva i prava služnosti, odlučne iste činjenice koje su odlučne za ispunjenje uvjeta za zk upis tužitelja na kč. br. [katastarska čestica], te razlozi ekonomičnosti i svrsishodnosti da se međusobni odnosi u vezi vlasništva predmetnih nekretnina između tužitelja i tuženika konačno riješe, opravdavaju donošenje odluke kojom se preinaka tužbe dopušta.

13.1. Vezano za žalbene navode tuženika da je prednik tuženika stekao vlasništvo na dijelu kč. br. [katastarska čestica], koja odgovora sadašnjoj kč. br. [katastarska čestica], na kojoj je izgradio objekt vlastitim sredstvima uz suglasnost tužitelja, da je svoje vlasništvo upisao temeljem pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Ivanić Gradu, Poslovni broj Z-1907/09 od 26. srpnja 2010., te da je tuženik u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine počevši od vremena izgradnje objekta do danas, valja navesti slijedeće:

13.2. Iz dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka, proizlazi da je sporna čestica 1072, (čijim cijepanjem je nastala čestica 1072/2) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], bila upisana kao društvo vlasništvo, a uknjiženo je pravo korištenja u korist DVD Sobočani, ovdje tužitelja. Naime, odredbom čl. 38. st. 2. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 70/97 –dalje ZU), propisano je da nekretnine na kojima su pravo raspolaganja ili pravo korištenja imala dobrovoljna vatrogasna društva, a koje nekretnine su stjecane i građene prilozima građana ili drugim donacijama, a ne iz drugih društvenih sredstava, danom stupanja na snagu ovoga Zakona postaju nekretnine u vlasništvu udruga dobrovoljnih vatrogasnih društava.

13.3. Iz rješenja Općinskog suda u Ivanić-Gradu, Poslovni broj Z-1907/09 proizlazi da je kao protustranka u ZK ispravnom postupku, sudjelovala Općina Kloštar Ivanić, a ne ovdje tužitelj koji je nesporno bio upisan u zemljišnim knjigama kao nositelj prava korištenja, što tuženiku nije moglo ostati nepoznato, pa je neosnovana tvrdnja tuženika da je u provedenom zk ispravnom postupku postupao s povjerenjem u zemljišne knjige.

13.4. Vezano za navode tuženika da mu je tužitelj dao suglasnost za gradnju i prodaju predmetne čestice, valjala navesti da "Suglasnost" koja se nalazi u spisu (list 10 spisa), je potpisana od strane predsjednika DVD Sobočani ŠZ, koji je u svom iskazu naveo da je tuženiku dana suglasnost za postavljanje telefonske centrale na njihovoj čestici i korištenje iste. Iz Ugovora o zakupu poslovnog prostora proizlazi da su dio čestice 1072 na kojoj je bila postavljena telefonska centrala koristili do 2007. bez naknade, a potom je zaključen Ugovor o zakupu, te su tuženi plaćali zakupninu tužitelju sve do siječnja 2012.

13.5. Vezano za "Odluku" od 3. svibnja 1997. (list 11 spisa) iz koje proizlazi da je tužitelj dao suglasnost tuženiku za gradnju i prodaju dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 54 m2, valja navesti da tijekom postupka nije dokazao da bi Skupština DVD Sobočan donijela takvu odluku. Navedeno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka i iz dostavljenih zapisnika sa redovne godišnje Skupštine tužitelja. Naime, tužitelj je dokazao da ta odluka nije donesena na Skupštini DVD Sobočani dana 3. svibnja 1997., jer 1997. Skupština nije odražana u svibnju, nego u siječnju 1997. Nadalje, na spornoj odluci je potpis BZ koji je tada bio predsjednik DVD i koji nije saslušan jer je umro. Međutim, osim što nije dokazano da bi Skupština DVD donijela takvu odluku sukladno čl. 27. Statuta DVD Sobočani, nije dokazano niti da je sklopljen kupoprodajni ugovor, kako stoji u Odluci, a niti je predmetna Odluka ovjerena.

13.6. Kako tuženik nije raspolagao ispravom podobnom za upis, predložio je otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u kojem je kao protustranka sudjelovala Općina Klošar Ivanić, iako je iz zk izvatka za spornu nekretninu, koji je tuženik dostavio uz Prijedlog za provedbu zk ispravnog postupka, jasno navedeno da je nositelj prava korištenja na predmetnoj nekretnini upravo tužitelj.

14. Po ocjeni ovog suda, neosnovano tuženik odriče tužitelju pravo na poništenje nezakonitog upisa prava vlasništva za prijeporni dio njegove nekretnine. Nije sporno da je izvršeno cijepanje tužiteljeve nekretnine (zkč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvor u selu), time da je formirana 1072/1,1072/2 i 1072/3, te da su iste upisane kao društveno vlasništvo i da je pravo korištenja novoformiranih čestica imao tužitelj. Prema stanju prvostupanjskog predmeta Z-1907/09, koji prileži prvostupanjskom spisu, razvidno je da je prijeporna nekretnina 1071/2 uključena u ispravni postupak i prenesena u novi zemljišnoknjižni uložak (zk. ul. [broj ZK uloška]).

15. Dakle, nije sporno da tužitelj, odnosno njegov ovlašteni predstavnik nije sudjelovao u z.k. ispravnom postupku.

16. Odredbom članka 129. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 126/10, 55/13 i 60/13-dalje: ZZK) je propisano da je nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

17. Iz sadržaja provedenih dokaza, jasno proizlazi da se radi o neistinitom upisu, do kojeg je došlo pogreškom prvostupanjskog suda pri donošenju rješenja Poslovni broj Z-1907/2009 od 26. srpnja 2010. i provedbi tog rješenja u zemljišnoj knjizi. Naime, u predmetnom postupku predlagatelj nije naveo temeljem kojeg pravnog posla je proveden upis a niti je dostavljena isprava temeljem koje bi se moglo donijeti rješenje kojim se dopušta zatražena uknjižba.

18. Ako je materijalnim pravom određeno da je uknjižba u zemljišnoj knjizi jedna od pretpostavki stjecanja, ograničenja ili prestanka knjižnog prava, promjene njegova sadržaja, opsega, reda prvenstva do takve će stvarnopravne promjene doći jedino ako je uknjižba istinita, jer jedino istinita uknjižba predstavlja valjani način stjecanja, promjene ili prestanka knjižnog prava.

19. Upis je nevaljan kad za njega nisu ispunjene materijalne i postupovne pretpostavke predviđene u zemljišnoknjižnom pravu. Neistinit je, naime, onaj upis kojim se upisano razlikuje od stvarnog, izvanknjižnog stanja, jer se njime upisuje nositeljem knjižnog prava osoba koja nije stvarni, istiniti nositelj upisanog prava, a takvim upisom nije moguće polučiti učinak pravovaljanog stjecanja, prijenosa knjižnog prava na drugu osobu. Nevaljani, odnosno neistiniti upis nije pravno valjani modus stjecanja vlasništva i drugih knjižnih prava, a on se upravo i sanira brisovnom tužbom koja predstavlja stvarnopravnu tužbu sui generis.

20. Stoga je nevaljana uknjižba upisa prava vlasništva provedena na temelju Rješenja Općinskog suda u Ivanić Gradu Poslovni broj Z-1907/2009 od 26. srpnja 2010., a nakon provedenog pojedinačnog zemljišno-knjižnog postupka.

21. Time su, i po ocjeni ovog suda, ispunjene zakonske pretpostavke za podnošenje brisovne tužbe u smislu čl. 129. ZZK, obzirom je tužitelj nositelj knjižnog prava kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist sadašnjeg vlasnika nekretnine kojoj je prijepor pripao, kao novoformirana čestica, kao niti rješenje o uknjižbi prava služnosti prolaza odvoza i dovoza preko poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. C u korist povlasne nekretnine kč. br. [katastarska čestica].

22. Dakle, provedbom nevaljanog upisa u korist tuženika na novonastaloj čestici br. 1072/2 povrijeđeno je knjižno pravo tužitelja, te je osnovan tužbeni zahtjev kojim se zahtjeva brisanje upisa prava vlasništva s imena tuženika uz istovremeni upis vlasništva tužitelja na spornoj nekretnini.

23. Za činjenične tvrdnje o stjecanju prava vlasništva tuženika na spornoj nekretnini dosjelošću, odnosno građenjem, tuženik nije predložio niti jedan dokaz. Tuženik nije bio pošten posjednik, obzirom je znao da nekretnina koju ima u zakupu je vlasništvo tužitelja, te je za istu plaćao zakup.

24. Jednako tako, tuženik nije dokazao da je na spornom dijelu zemljištu izgradio zgradu, u smislu odredbe čl. 152. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje ZV). Zgradom se u smislu gore naveden odredbe smatra svaki građevinski objekt koji je razmjerno trajno povezan sa zemljišnoknjižnom česticom na njezinoj površini ili ispod nje, s time da je zgrada izgrađena kad je dovedena u takvo stanje da ju je moguće rabiti za svrhu kojoj takve zgrade redovito služe. Tuženik ne samo da nije dokazao da je on gradio objekt na spornoj čestici, nego nije dokazao niti da se radi o zgradi u smislu gore navedene odredbe.

25. Budući da je tužitelj, po ocjeni ovog suda, dokazao postojanje osnove za uspostavu ranijeg stanja vlasništva prijepora što žalitelj sadržajem žalbenih navoda nije doveo u sumnju, to je ovaj sud, temeljem odredbe čl. 368. ZPP odbio žalbu tuženika i potvrdio pobijanu presudu.

26. Odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i visini troškova koji su odmjereni (čl. 155. ZPP).

U Zagrebu, 26. studenog 2024.

Predsjednik vijeća

Andrina Raspor Flis