Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1504/2023-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Darije Horvat kao predsjednice vijeća, Sabine Dugonjić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Josipa Grubišića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku HG, odvjetniku u [adresa], protiv tuženice JŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku ŽP, odvjetniku iz [adresa], radi predaje nekretnine, odlučujući o žalbi tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P- 1093/2021-12 od 30. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 26. studenog 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-1093/2021-12 od 30. siječnja 2023. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke naloženo je tuženici da tužitelju preda u suposjed nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća broj 2 u [adresa] i dvor., površine 122 m2, u ½ dijela, dok je pod točkom II. izreke naloženo tuženici naknaditi prouzročene parnične troškove u iznosu od 977,17 €[1] /7.362,50 kn.

2. Protiv navedene presude žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1. -3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu preinačiti sukladno žalbenim navodima odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu tuženice osporava žalbene navode u cijelosti i predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u cijelosti uz naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren prema tuženici na predaju u suposjed nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća broj 2 u [adresa] i dvor., površine 122 m2 u ½ dijela.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama u kojima se ista pobija žalbom, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP, kao i na žalbene navode koje ističe žaliteljica, ovaj sud je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe tuženica budući prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom da nema razloga o odlučnim činjenicama.

7. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da su tužiteljica i tuženik bivši bračni drugovi čiji brak je prestao razvodom dana 21. listopada 2015., a zajedničko dijete mlt. ŽŽ, rođen 2010. povjeren je na čuvanje i odgoj majci i zakonskoj zastupnici JŽ;

- da je dana 21.listopada 2015. sklopljen između ZŽ, kao vlasnice i ĐŽ iz [adresa], kao ovlaštenika Ugovor o osnivanju osobne služnosti plodouživanja na ½ dijela ZŽ na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća broj 2 u Biogradskoj ulici i dvor., površine 122 m2, temeljem kojeg ugovora je pod brojem Z-8293/1uknjiženo pravo plodouživanja u zemljišne knjige na ½ dijela nekretnine za korist ĐŽ iz [adresa];

- da iz čl. 2. Ugovora o osnivanju osobne služnosti plodouživanja proizlazi da je tuženica ovlastila tužitelja kao ovlaštenika da se služi ½ idealnog dijela njezine nekretnine na način da istom pripada isključivo prihod od najma ili zakupa koji ½ idealnog dijela poslužne nekretnine daje bez umanjenja sućanstva;

- da je nakon toga na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća broj 2 u [adresa] i dvor., površine 122 m2, upisan kao samovlasnik mlt. ŽŽ, dijete parničnih stranaka;

- da je dana 21.listopada 2015. sklopljen Ugovor između ĐŽ iz [adresa] i mlt. NŽ iz [adresa] zastupanog po majci i zakonskoj zastupnici kojim ugovorom RŽ kao ovlaštenik prava plodouživanja na ½ dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća broj 2 u [adresa] i dvor., površine 122 m2,prenosi sva svoja prava izvršavanja svojih ovlaštenja na navedenoj nekretnini na svojeg sina ŽŽ iz [adresa] uključivo i ubiranje civilnih plodova (najamnina i zakupnina) koje idealni poslužni dio donese za sve vrijeme života RŽ (čl.2. Ugovora), koji ugovor nije nikada proveden u zemljišnim knjigama;

- da je podneskom od 1. listopada 2020. tužitelj izjavio kako raskida ugovor o prijenosu ovlaštenja plodouživanja, a istodobno je sam sa sobom zaključio i sporazum o raskidu ugovor o prijenosu ovlaštenja plodouživanja;

- da iz teretovnice proizlazi 29.ožujka 2016. uknjižba osobne služnosti prava plodouživanja, uporabe i stanovanja temeljem darovnog ugovora od 29.ožujka 2016.

- za korist JŽ;

- da iz spisa Općinskog suda u Osijeku posl. broj Psp-4/2021 proizlazi da je ovdje tuženica 14.lipnja 2021. podnijela tužbu protiv tuženika ĐŽ i VŽ kojom je predložila da sud donese presudu kojom se nalaže tuženicima prestati uznemiravati tužiteljicu u ostvarivanju njezinih ovlaštenja na nekretnini upisanoj u z. k. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] kuća broj 2 u [adresa] i dvor sa 122 m2, na način da im se zabranjuje dolaziti na navedenu nekretninu, te na bilo koji način kontaktirati tužiteljicu ili osobe koje po bilo kojoj pravnoj osnovi stanuju ili borave u kući koja se nalazi na navedenoj nekretnini;

- da iz izvatka iz zemljišnih knjiga za predmetnu nekretninu proizlazi da je 14. svibnja 2021. pod brojem Z-7700/2016 uknjiženo pravo najma temeljem ugovora o najmu br. OV-6113/21 od 3. svibnja 2021 na ½ dijela nekretnina za korist VŽ, nove supruge tužitelja;

- da je tuženica u ime svog maloljetnog sina ŽŽ kao njegova zakonska zastupnica, kao najmodavac sklopila ugovor o najmu predmetne nekretnine s najmoprimcima TŽ, ĆŽ i RŽR, s početkom najma od 18.kolovoza 2020. te da u predmetnoj kući danas stanuje samo ČŽ temeljem spomenutog ugovora o najmu;

- da iz iskaza tužitelja proizlazi da je tijekom trajanja braka svoje vlasništvo na navedenoj nekretnini prepisao na tuženicu u cijelosti, nakon čega je došlo do razvoda braka, te mu je tuženica dala pravo plodouživanja na 1/2 dijela kuće, da bi bio osiguran, a koje plodouživanje je upisano i danas u zemljišne knjige. Zatim, proizlazi da traži da mu se nekretnina preda u suposjed jer ne može pristupiti nekretnini, imao je ključ davno, ali je tuženica promijenila bravu i u toj nekretnini stanuje GŽ u prizemlju, a kuća se sastoji od 3 stana;

- da iz iskaza tuženice proizlazi da joj je tužitelj rekao da želi da svom djetetu prenese ovlasti iz prava plodouživanja, da ima nešto od njega, te joj je rekao da se on ne želi s tim baviti, a to je navedeno i u ugovoru te da se nekretnina iznajmljuje i njemu smanji alimentacija.

8. Temeljem takvih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da je tužitelj RŽ na predmetnoj nekretnini stekao pravo plodouživanja u 1/2 dijela upisom u zemljišnu knjigu pa s obzirom na navedeno tužitelju u okviru njegova prava pripada pravo suposjeda predmetne nekretnine sukladno veličini njegova suvlasničkog omjera od ½ idealnog dijela nekretnine. Isto tako, prvostupanjski sud zaključuje da s obzirom da je plodouživanje osobna služnost, to temeljem odredbe čl. 202. st. 1. ZVDSP, tužitelj kao ovlaštenik osobne služnosti plodouživanja Ugovorom o prijenosu prava plodouživanja sklopljenim između tužitelja i mlt. NŽ, zastupanog po majci i zakonskoj zastupnici, nije na zakonit i valjan način mogao prenijeti na vlasnika nekretnine mlt. PŽ svoje pravo plodouživanja, niti iz sadržaja i smisla navedenog ugovora proizlazi da se radi o teretnom prijenosu osobne služnosti plodouživanja (ne sadrži dopuštenje upisa u zemljišne knjige), već o prijenosu izvršavanja ovlasti sadržaja tog prava,dok je tužitelj i nadalje ostao nositelj (titular) prava plodouživanja, što je vidljivo i iz činjenice da je pravo plodouživanja tužitelja upisano u zemljišnoj knjizi. Dakle,navedenim ugovorom nije na vlasnika nekretnine mlt. NŽ preneseno pravo plodouživanja ,već samo sadržaj tog prava odnosno izvršavanje ovlasti plodouživatelja, tj. da se koristi sadržajem tog prava,pa se stoga s obzirom na izloženo u konkretnom slučaju ne može osnovano osporiti tužitelju njegovo pravo plodouživanja, te da se u svakom pogledu u okviru svog prava služi poslužnom nekretninom čuvajući njeno sućanstvo (čl. 203. st. 1. ZVDSP).

9. Međutim, takva utvrđenja i zaključak prvostupanjskog suda se barem za sada ne mogu prihvatiti kao pravilna.

10. Valja reći da prema odredbi čl. 203. st. 1. ZVDSP propisano je da pravo plodouživanja je osobna služnost koja svojega nositelja (plodouživatelja) ovlašćuje da se u svakom pogledu služi nečijom stvari (poslužna stvar) u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo, a stavkom 5. istog članka je propisano da pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine može imati i više osoba, u kojem je slučaju svaka samostalni nositelj svojega dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvu odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio toga prava pripada zajednički; u sumnji se uzima da svakoj pripada jednaki dio prava plodouživanja. Isto tako, odredbom čl. 204. st. 1. ZVDSP propisano je da je plodouživatelj ovlašten da se, bez obzira na to kolike su mu potrebe, služi poslužnom stvari u skladu s njezinom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik te je potpuno za sebe rabi, a njegov je i čisti prihod od čiste vrijednosti te stvari, ali sve to samo u granicama očuvanja sućanstva, što uključuje i očuvanje temeljne namjene poslužne stvari, dok je st. 2. istog čl. propisano da plodouživatelj može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, dok je st. 3. propisano da vlasnik poslužne stvari mora trpjeti izvršavanje plodouživateljevih ovlasti na svojoj stvari, a svoje pravo vlasništva smije izvršavati ako time ne vrijeđa plodouživateljevo pravo.

11. Tuženica u žalbi osnovano ističe da je pogrešno prvostupanjski sud zaključio kako je tužitelj na predmetnoj nekretnini stekao pravo plodouživanja u 1/2 dijela upisom u zemljišnu knjigu, pa da mu s obzirom na navedeno u okviru njegova prava pripada pravo suposjeda predmetne nekretnine sukladno veličini njegova suvlasničkog omjera od ½ idealnog dijela nekretnine.

12. Međutim, iz čl. 2. predmetnog Ugovora o osnivanju osobne služnosti plodouživanja proizlazi da je tuženica ovlastila tužitelja kao ovlaštenika da se služi ½ idealnog dijela njezine nekretnine na način da istom pripada isključivo prihod od najma ili zakupa koji ½ idealnog dijela poslužne nekretnine daje bez umanjenja sućanstva, a iz koje bi odredbe proizlazilo da je ugovoreno da tužitelj ostvaruje samo segment plodouživanja koji se odnosi na prihod od najma ili zakupa, a ne suposjed. 13. Prema tome, u konkretnom slučaju, izostala je ocjena navedene odredbe ugovora, a s time u vezi i kakva je bila stvarna volja stranaka prilikom sklapanja Ugovora o osnivanju osobne služnosti od 21. listopada 2015. odnosno da li je ugovorena služnost iz odredbe čl. 203. st. 1. ZVDSP prema kojem se ovlaštenik može u svakom pogledu služiti nečijom stvari u skladu s njezinom namjenom ili je plodouživanje ugovoreno samo u segmentu na način da tužitelju pripada isključivo prihod od najma ili zakupa koji ½ idealnog dijela poslužne nekretnine daje.

14. Isto tako, iz obrazloženja prvostupanjske presude nije jasno da li je Ugovor između ĐŽ iz [adresa] i mlt. NŽ iz [adresa] zastupanog po majci i zakonskoj zastupnici, od 21.listopada 2015., kojim ugovorom RŽ kao ovlaštenika prava plodouživanja na ½ dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća broj 2 u [adresa] i dvor., površine 122 m2, prenosi sva svoja prava izvršavanja svojih ovlaštenja na navedenoj nekretnini na svojeg sina ŽŽ iz [adresa] uključivo i ubiranje civilnih plodova (najamnina i zakupnina) koje idealni poslužni dio donese za sve vrijeme života RŽ, raskinut te u tom smislu obrazloženje pobijane presude je nedostatno i nejasno, kako to osnovano ističe tuženica.

15. Također, prvostupanjska presuda nema razloga niti o tome na temelju čega odnosno po kojoj osnovi tužitelj od tuženica zahtjeva predaju u suposjed. Naime, tuženica je upisana u zemljišnim knjigama kao ovlaštenica osobne služnosti – prava plodouživanja, uporabe i stanovanja temeljem Darovnog ugovora od 29. 3. 2016. u cijelosti dok je mlt. ŽŽ (sin stranaka) upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine.

16. Stoga prvostupanjska presuda o odlučnim činjenicama, nema jasne i neproturječne razloge, čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, koju sadržajno osnovano ističe tuženica.

17. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP i čl. 370. ZPP pobijanu presudu u točki I. izreke ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca. (čl. 371. ZPP).

18. Kako obveza naknade troškova ovisi o konačnom rješenju spora, to je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka. (čl. 164. st. 4. ZPP)

19. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

20. U ponovnom suđenju sud će otkloniti uočene nedostatke na koje mu je ukazano ovom odlukom te će nadopuniti činjenično stanje sukladno iznesenim primjedbama i uputama te valjanom ocjenom svih izvedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a uz pravilnu primjenu materijalnog prava raspraviti i odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja, a ujedno raspraviti i ocijeniti osnovanost ostalih žalbenih navoda, pri čemu će imati u vidu izražena stajališta ovog suda.

21. Tek nakon toga bit će moguće donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

U Zagrebu 26. studenog 2024.

Predsjednica vijeća:

Darija Horvat